Izvještaj s 58. plenuma, 26. studenog 2009.

Na 58. plenumu raspravljalo se o trinaest točaka dnevnog reda. Raspravljalo se o izjavama ministra Fuchsa te uručivanju zahtjeva premijerki. Podnesen je izvještaj s današnje izvanredne sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta, a radne grupe su izvjestile o svojim aktivnostima. Studentima je upućen poziv da aktivnije sudjeluju u alternativnom programu, kao i da se priključe radnoj grupi za učenje koja je objavila termine za idući tjedan. Detaljnije u nastavku.

Na pedeset i osmom plenumu održanom 26. studenog 2009. godine raspravljalo se o trinaest točaka dnevnog reda.

Željezara Split je sudionicima plenuma dala svoju podršku.

Oliver Frljić bi organizirao performans na platou ispred zgrade fakulteta. Očekujemo da nam se javi s konkretnim prijedlogom.

Sastanak Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju održat će se u ponedjeljak, 30. studenoga u 11 h u Vijećnici Filozofskog fakulteta.

Plenum se osvrnuo na izjave ministra Fuchsa iz kojih je moguće pročitati da ministar naše zahtjeve nije, ili se pretvara da ih nije shvatio. Plenum je nakon rasprave odlučio da neće premijerki osobno uručiti naš zahtjev koji je svima dostupan u svakodnevnim izjavama za medije.

Plenumu je podnesen izvještaj s današnje izvanredne sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta. Veći dio članova Vijeća odbio je raspravljati o besplatnom obrazovanju. Vijeće je odbilo priznati valjanost referenduma koji su se, s pitanjem podržavaju li studenti blokadu nastave, proveli ili planirali provesti unutar pojedinih odsjeka te je pozvalo studente da prekinu blokadu nastavnog procesa. Nasilje profesorâ spram pojedinih studenata koji su blokirali nastavu na Vijeću nije spomenuto.

Plenum je odlučio da se neće očitovati o rezultatima nelegitimnog referenduma kojeg je sproveo Odsjek za arheologiju i potom zatražio očitovanje plenuma čiju legitimnost ne priznaje.

Nije bilo zainteresiranih za odlazak na internacionalni plenum koji će se održati ovaj vikend u Münchenu te se plenum odlučio ispričati.

Plenum nije imao prigovora na kandidaturu nezavisne studentske inicijative za nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” koju dodjeljuje CMS iz Osijeka, no istaknuto je kako je problematično kandidiranje skupine koja ne postoji kao registrirana udruga te da bi CMS-u valjalo napomenuti da bi se s kandidaturom trebali složiti plenumi svih fakulteta.

Radne grupe su podnijele izvještaje.

Redarska služba dobro funkcionira.

Mini akcije pripremaju performans za ponedjeljak. Sastanak radne grupe je sutra u 17h u A001.

Radna grupa za informiranje zatražit će od Fakulteta besplatno printanje, odnosno fotokopiranje Skripti. Grupa će se sastati sutra u 15h u A002.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila je o situaciji na drugim fakultetima. Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti blokirana su sva predavanja i seminari, a blokadu nastavljaju i sutra. Blokiran je i splitski Filozofski fakultet, a u Puli i dalje traje blokada Sveučilišta. Na zadarskim se plenumima raspravljalo o mogućnosti blokade. U Osijeku je održana tribina o direktnoj demokraciji i plenumu koji će se održati u bliskoj budućnosti. I Hrvatski studiji uskoro održavaju plenum na koji smo svi pozvani. Plenum je pogledao i kratak film s blokiranja u Rijeci.

Kolege s Fakulteta političkih znanosti sutra pred Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa organiziraju mini akciju pod nazivom “Bdijenje za oživljenje”. Akcija počinje u 19 sati, a s njihovog se fakulteta kreće u 18:30 h.

Grupe za učenje kreću s radom. Na grupe su pozvani svi, a termine potražite u auli Fakulteta i na portalu.

Grupa za tehnička pitanja plenuma podsjetila je da se prijedlozi za dnevni red tijekom blokade zaprimaju do sat vremena prije početka plenuma, kao i da se se nebitni i nejasni prijedlozi (ilitiga gluposti) ne uvrštavaju na dnevni red.

Programska sekcija s ponosom je izvijestila plenum da je sutrašnji program već sastavljen. Preporučeno je da studenti na fakultet ne dolaze samo na plenum već i tijekom dana te prisustvuju tribinama i sastancima radnih grupa. Mnoge teme možemo diskutirati na tribinama i radionicama.

Plenum je odlučio da neće promijeniti politiku blokiranja parkirališta i izglasao nastavak blokade i sutra.

Nakon odabira moderatorâ za sutrašnji plenum koji će početi sutra u 20h i novih glasnogovornica, plenum je zaključen oko 23 sata.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve