kolumna

Sveučilište bez studenata – trodnevni prosvjedi u Kaliforniji

Jučerašnjim je danom u Kaliforniji završen trodnevni studentski prosvjed protiv povećanja školarina na sveučilištima (18.-20. studeni). Usprkos masovnim demonstracijama, članovi upravnog odbora Kalifornijskog sveučilišta u četvrtak su odobrili rast školarina za 32% što je u zadnjih deset godina čak trostruki porast. Studenti ne prestaju s blokadama i prosvjedima.

Gotovo dva mjeseca nakon rujanskih masovnih prosvjeda na Kalifornijskom sveučilištu, kada se tisuće članova Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu (UC Berkeley) okupilo na Sproul Plazi kako bi prosvjedovali zbog rezanja proračuna, otpuštanja nastavnika i radnika te drastičnog rasta školarina, organizatori su pripremili još jedan prosvjed povodom najavljenog povećanja školarina od 32% i uvođenja školarina na neke dosada besplatne studije.

Studenti UC Berkeleyja održali su trodnevni prosvjed koji je počeo 18. studenog i poklapa se sa sastankom članova upravnog odbora Kalifornijskog sveučilišta koji se održava na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA) od 17. do 19. studenog. Članovi odbora razmatrali su povećanje preddiplomskih školarina za 32% (otprilike 2500 dolara), te naplaćivanje školarina za neke diplomske studije koji su dosad bili besplatni. Prošlo ljeto školarine su narasle za 9%, a odobravanje porasta od 32% značilo bi da će školarine porasti trostruko od 2000. godine. Istovremeno, sveučilište otpušta radnike i profesore, drastično reducira plaće, radna mjesta i studentske programe.

Kako bi prosvjedovali protiv predloženog povećanja školarina, studenti s raznih sveučilišta došli su na UCLA i prosvjedovali pred zgradom u kojoj se održavao sastanak upravnog odbora. Na drugim sveučilištima studenti su izašli iz predavaona i blokirali zgrade kako bi afirmirali svoje pravo i borili se protiv takve nedemokratske sveučilišne strukture kao znak solidarnosti sa studentima i radnicima u cijeloj zemlji.

Prvog dana prosvjeda, 18. studenog, studenti su probili barikade do mjesta sastanka članova odbora da bi naišli na represiju policije koja je okupljanje proglasila nezakonitim te nasilno studente odgurala, koristila elektrošok pištolje i uhitila njih 14. Oni koji su uhićeni upali su na sastanak članova uprave gdje se odlučivalo o školarinama i proveli akciju građanske neposlušnosti pjevajući We Shall Overcome dok ih policija nije odvela.

Približavanjem večeri na prostoru je sveučilišta stotinjak studenata postavilo šatore kao dio cjelonoćnog prosvjeda protiv rezanja proračuna, otpuštanja i povišenja školarina na kalifornijskom sveučilištu. Istovremeno su organizirane radionice na kojima se obrazuju o borbi za obrazovanje.

Drugog dana prosvjeda, 19. studenog, studenti iz cijele zemlje su se okupili na UCLA gdje su uspjeli blokirati zgradu Campbell Hall. Slične akcije poduzete su na drugim sveučilištima te su tako na Sveučilištu u Santa Cruzu (UCSC) okupirane Kresge Town Hall i Kerr Hall, dok je na Sveučilištu u Davisu (UC Davis) okupirana Mrak Hall. Na Sveučilištu u Berkeleyu studenti su uspjeli tokom petka okupirati Wheeler Hall, međutim policija ih je uspjela izbaciti u večernjim satima uhitivši pritom 41 prosvjednika. Oko 1000 studenata blokiralo je zgradu na UCLA u kojoj se održavao sastanak upravnog odbora onemogućavajući izlazak članovima uprave koji su po završetku sastanka neko vrijeme bili zarobljeni u zgradi dok ih policija nije uspjela izvući.

Unatoč studentskim blokadama i masovnim protestima, članovi odbora su 19. studenog ipak izglasali predloženo povećanje školarina.

Na Slobodnom Filozofskom nastavit ćemo izvještavati o događajima u Kaliforniji, u međuvremenu više informacija možete pronaći na stranicama UCLA Resistance, Student Activism te UC Solidarity.

21. studenoga 2009.
Tagovi:
, , , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka