Sveučilište bez studenata – trodnevni prosvjedi u Kaliforniji

Jučerašnjim je danom u Kaliforniji završen trodnevni studentski prosvjed protiv povećanja školarina na sveučilištima (18.-20. studeni). Usprkos masovnim demonstracijama, članovi upravnog odbora Kalifornijskog sveučilišta u četvrtak su odobrili rast školarina za 32% što je u zadnjih deset godina čak trostruki porast. Studenti ne prestaju s blokadama i prosvjedima.

Gotovo dva mjeseca nakon rujanskih masovnih prosvjeda na Kalifornijskom sveučilištu, kada se tisuće članova Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu (UC Berkeley) okupilo na Sproul Plazi kako bi prosvjedovali zbog rezanja proračuna, otpuštanja nastavnika i radnika te drastičnog rasta školarina, organizatori su pripremili još jedan prosvjed povodom najavljenog povećanja školarina od 32% i uvođenja školarina na neke dosada besplatne studije.

Studenti UC Berkeleyja održali su trodnevni prosvjed koji je počeo 18. studenog i poklapa se sa sastankom članova upravnog odbora Kalifornijskog sveučilišta koji se održava na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA) od 17. do 19. studenog. Članovi odbora razmatrali su povećanje preddiplomskih školarina za 32% (otprilike 2500 dolara), te naplaćivanje školarina za neke diplomske studije koji su dosad bili besplatni. Prošlo ljeto školarine su narasle za 9%, a odobravanje porasta od 32% značilo bi da će školarine porasti trostruko od 2000. godine. Istovremeno, sveučilište otpušta radnike i profesore, drastično reducira plaće, radna mjesta i studentske programe.

Kako bi prosvjedovali protiv predloženog povećanja školarina, studenti s raznih sveučilišta došli su na UCLA i prosvjedovali pred zgradom u kojoj se održavao sastanak upravnog odbora. Na drugim sveučilištima studenti su izašli iz predavaona i blokirali zgrade kako bi afirmirali svoje pravo i borili se protiv takve nedemokratske sveučilišne strukture kao znak solidarnosti sa studentima i radnicima u cijeloj zemlji.

Prvog dana prosvjeda, 18. studenog, studenti su probili barikade do mjesta sastanka članova odbora da bi naišli na represiju policije koja je okupljanje proglasila nezakonitim te nasilno studente odgurala, koristila elektrošok pištolje i uhitila njih 14. Oni koji su uhićeni upali su na sastanak članova uprave gdje se odlučivalo o školarinama i proveli akciju građanske neposlušnosti pjevajući We Shall Overcome dok ih policija nije odvela.

Približavanjem večeri na prostoru je sveučilišta stotinjak studenata postavilo šatore kao dio cjelonoćnog prosvjeda protiv rezanja proračuna, otpuštanja i povišenja školarina na kalifornijskom sveučilištu. Istovremeno su organizirane radionice na kojima se obrazuju o borbi za obrazovanje.

Drugog dana prosvjeda, 19. studenog, studenti iz cijele zemlje su se okupili na UCLA gdje su uspjeli blokirati zgradu Campbell Hall. Slične akcije poduzete su na drugim sveučilištima te su tako na Sveučilištu u Santa Cruzu (UCSC) okupirane Kresge Town Hall i Kerr Hall, dok je na Sveučilištu u Davisu (UC Davis) okupirana Mrak Hall. Na Sveučilištu u Berkeleyu studenti su uspjeli tokom petka okupirati Wheeler Hall, međutim policija ih je uspjela izbaciti u večernjim satima uhitivši pritom 41 prosvjednika. Oko 1000 studenata blokiralo je zgradu na UCLA u kojoj se održavao sastanak upravnog odbora onemogućavajući izlazak članovima uprave koji su po završetku sastanka neko vrijeme bili zarobljeni u zgradi dok ih policija nije uspjela izvući.

Unatoč studentskim blokadama i masovnim protestima, članovi odbora su 19. studenog ipak izglasali predloženo povećanje školarina.

Na Slobodnom Filozofskom nastavit ćemo izvještavati o događajima u Kaliforniji, u međuvremenu više informacija možete pronaći na stranicama UCLA Resistance, Student Activism te UC Solidarity.

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve