kolumna 21. studenoga 2009.

Sveučilište bez studenata – trodnevni prosvjedi u Kaliforniji

Jučerašnjim je danom u Kaliforniji završen trodnevni studentski prosvjed protiv povećanja školarina na sveučilištima (18.-20. studeni). Usprkos masovnim demonstracijama, članovi upravnog odbora Kalifornijskog sveučilišta u četvrtak su odobrili rast školarina za 32% što je u zadnjih deset godina čak trostruki porast. Studenti ne prestaju s blokadama i prosvjedima.

Gotovo dva mjeseca nakon rujanskih masovnih prosvjeda na Kalifornijskom sveučilištu, kada se tisuće članova Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu (UC Berkeley) okupilo na Sproul Plazi kako bi prosvjedovali zbog rezanja proračuna, otpuštanja nastavnika i radnika te drastičnog rasta školarina, organizatori su pripremili još jedan prosvjed povodom najavljenog povećanja školarina od 32% i uvođenja školarina na neke dosada besplatne studije.

Studenti UC Berkeleyja održali su trodnevni prosvjed koji je počeo 18. studenog i poklapa se sa sastankom članova upravnog odbora Kalifornijskog sveučilišta koji se održava na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA) od 17. do 19. studenog. Članovi odbora razmatrali su povećanje preddiplomskih školarina za 32% (otprilike 2500 dolara), te naplaćivanje školarina za neke diplomske studije koji su dosad bili besplatni. Prošlo ljeto školarine su narasle za 9%, a odobravanje porasta od 32% značilo bi da će školarine porasti trostruko od 2000. godine. Istovremeno, sveučilište otpušta radnike i profesore, drastično reducira plaće, radna mjesta i studentske programe.

Kako bi prosvjedovali protiv predloženog povećanja školarina, studenti s raznih sveučilišta došli su na UCLA i prosvjedovali pred zgradom u kojoj se održavao sastanak upravnog odbora. Na drugim sveučilištima studenti su izašli iz predavaona i blokirali zgrade kako bi afirmirali svoje pravo i borili se protiv takve nedemokratske sveučilišne strukture kao znak solidarnosti sa studentima i radnicima u cijeloj zemlji.

Prvog dana prosvjeda, 18. studenog, studenti su probili barikade do mjesta sastanka članova odbora da bi naišli na represiju policije koja je okupljanje proglasila nezakonitim te nasilno studente odgurala, koristila elektrošok pištolje i uhitila njih 14. Oni koji su uhićeni upali su na sastanak članova uprave gdje se odlučivalo o školarinama i proveli akciju građanske neposlušnosti pjevajući We Shall Overcome dok ih policija nije odvela.

Približavanjem večeri na prostoru je sveučilišta stotinjak studenata postavilo šatore kao dio cjelonoćnog prosvjeda protiv rezanja proračuna, otpuštanja i povišenja školarina na kalifornijskom sveučilištu. Istovremeno su organizirane radionice na kojima se obrazuju o borbi za obrazovanje.

Drugog dana prosvjeda, 19. studenog, studenti iz cijele zemlje su se okupili na UCLA gdje su uspjeli blokirati zgradu Campbell Hall. Slične akcije poduzete su na drugim sveučilištima te su tako na Sveučilištu u Santa Cruzu (UCSC) okupirane Kresge Town Hall i Kerr Hall, dok je na Sveučilištu u Davisu (UC Davis) okupirana Mrak Hall. Na Sveučilištu u Berkeleyu studenti su uspjeli tokom petka okupirati Wheeler Hall, međutim policija ih je uspjela izbaciti u večernjim satima uhitivši pritom 41 prosvjednika. Oko 1000 studenata blokiralo je zgradu na UCLA u kojoj se održavao sastanak upravnog odbora onemogućavajući izlazak članovima uprave koji su po završetku sastanka neko vrijeme bili zarobljeni u zgradi dok ih policija nije uspjela izvući.

Unatoč studentskim blokadama i masovnim protestima, članovi odbora su 19. studenog ipak izglasali predloženo povećanje školarina.

Na Slobodnom Filozofskom nastavit ćemo izvještavati o događajima u Kaliforniji, u međuvremenu više informacija možete pronaći na stranicama UCLA Resistance, Student Activism te UC Solidarity.

Tagovi:
, , , , ,

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]
  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]
  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve