kolumna 22. prosinca 2009.

Fakultetsko vijeće FFZG-a reagiralo na smanjenje proračunskih izdataka za izdavaštvo

Jasan pokazatelj državne nebrige za sektor znanosti (i visokog obrazovanja) je i nedavno prihvaćeni proračun RH za 2010. godinu. Naime, prihvaćeni proračun kojeg predlaže matični resor – u ovom slučaju MZOS – pokazuje drastično smanjenje izdataka za znanstvene časopise bez kojih teško može funkcionirati jedna znanstvena sredina. Na takav udarac resornog ministarsta i Vlade RH reagiralo je i Fakultetsko vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta čije zaključke prenosimo u cijelosti.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razmatralo je na sjednici 18. prosinca 2009. aktualno stanje u hrvatskom znanstvenom izdavaštvu s obzirom na drastično smanjenje planiranih proračunskih sredstava u 2010. godini.

Okolnost da je financijski udar na znanstveno izdavaštvo kojim je prepolovljena proračunska potpora uslijedio nakon niza godina u kojem su ta sredstva bila planski umanjivana upućuje na zaključak da nije riječ o trenutnom, recesijskom efektu, odnosno o antirecesijskoj mjeri nego o neslavnoj konačnici jedne pogrešne i teško shvatljive znanstvene politike u području znanstvenog izdavaštva.

O tome svjedoče financijski pokazatelji o visini sredstava iz državnog proračuna koja su u proteklim godinama bila izdvajana za sufinanciranje znanstvenih časopisa:

2007. god. ……………15.000000,00 kn

2008. god. ……………13.000.000,00 kn

2009. god. …………… 9.500.000,00 kn
__________________________________

2010. god. ……………. 4.780.500,00 kn

U vrijeme dok je znanstvena politika u Hrvatskoj planski smanjivala financijsku potporu hrvatskim časopisima oni su na međunarodnom planu doživljavali izuzetan uspon i afirmaciju. To je dovelo do paradoksalne situacije u kojoj su časopisi bili sustavno kažnjavani za postizanje sve boljih rezultata na međunarodnom planu. O tom paradoksu hrvatske znanstvene politike rječito govore podaci o porastu broja indeksiranih hrvatskih časopisa u međunarodnim bazama podataka:

Broj časopisa indeksiranih u Web of Science:

2005. god. …………….12 časopisa

2007. god. …………….17 časopisa

2009. god. …………… 56 časopisa

U isto vrijeme, do prosinca 2008. godine hrvatski časopisi koji su ušli u bazu podataka SCOPUS dosegnuli su brojku od 69 časopisa, a časopisi koji su indeksirani u bazi podataka ERIH (European Reference Index for the Humanities) brojku od 58 časopisa.

Izdavanje znanstvenih knjiga dospjelo je u još nepovoljniju situaciju u odnosu na časopise jer je proračunska potpora u protekle tri godine zabilježila vrtoglavi pad s 20.000.000,00 kuna u 2008. godini na 6.547.000,00 kuna, koliko je predviđeno u proračunu za 2010. godinu. K tome, prilikom rebalansa proračuna 2004. godine s odobrene stavke za financiranje znanstvenih knjiga oduzeto je 10.000.000,00 kuna. To je prouzročilo trajni poremećaj u sustavu podupiranja i izdavanja znanstvenih knjiga tako da trenutni dug po osnovi odobrene potpore u 2008. i 2009. godini, uz 213 neocijenjenih naslova iz tekuće godine, iznosi 23.800.000,00 kuna.

Fakultetsko vijeće želi skrenuti pozornost da je znanstveno izdavaštvo infrastrukturni element znanstvenog i visokoškolskog sustava i da neodgovorno smanjivanje ili čak eliminiranje proračunske potpore znanstvenom izdavaštvu ima izravne posljedice za funkcioniranje znanstveno-istraživačke i visokoškolske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Publiciranje rezultata znanstvenog rada završni je čin istraživačkog procesa, preduvjet znanstvene i akademske komunikacije, te pretpostavka za obavljanje izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja za 13.000 hrvatskih znanstvenika. Stoga je nepojmljivo da se s jedne strane zakonski propisuju izborne procedure i uvjeti, koji pretpostavljaju sustav znanstvenog izdavaštva, a da se s druge strane proračunskim restrikcijama to isto izdavaštvo ugrožava i dovodi u pitanje sam njegov opstanak.

Fakultetsko vijeće stoga daje punu podršku akciji urednika časopisa i izdavača znanstvenih publikacija da se očuva sustav financiranja kojim se potiče razvoj i podupire izvrsnost, te da se osigura dostatno, regulirano i transparentno sufinanciranje hrvatskih znanstvenih, znanstveno-stručnih časopisa, sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga.

Fakultetsko vijeće traži da Vlada Republike Hrvatske

  • hitno razmotri problem znanstvenog izdavaštva;
  • donese interventne financijske mjere kojima će se spriječiti urušavanje sustava znanstvenog izdavaštva s nesagledivim posljedicama za funkcioniranje znanstvene i visokoškolske djelatnosti u Republici Hrvatskoj uopće, a napose za sustav izbora i napredovanja u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima;
  • inicira promjenu pogrešne znanstvene politike u području znanstvenog izdavaštva, te hitno pošalje poruku ohrabrenja brojnim urednicima znanstvenih časopisa i djelatnicima u području znanstvenog izdavaštva koji svojim entuzijazmom i osobnim zalaganjem grade i održavaju sustav znanstvenog izdavaštva preko kojeg je hrvatska znanost postala vidljivom i prepoznatljivom na međunarodnom planu.
Dekan
Dr. sc. Damir Boras, red. prof.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve