kolumna 22. prosinca 2009.

Fakultetsko vijeće FFZG-a reagiralo na smanjenje proračunskih izdataka za izdavaštvo

Jasan pokazatelj državne nebrige za sektor znanosti (i visokog obrazovanja) je i nedavno prihvaćeni proračun RH za 2010. godinu. Naime, prihvaćeni proračun kojeg predlaže matični resor – u ovom slučaju MZOS – pokazuje drastično smanjenje izdataka za znanstvene časopise bez kojih teško može funkcionirati jedna znanstvena sredina. Na takav udarac resornog ministarsta i Vlade RH reagiralo je i Fakultetsko vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta čije zaključke prenosimo u cijelosti.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razmatralo je na sjednici 18. prosinca 2009. aktualno stanje u hrvatskom znanstvenom izdavaštvu s obzirom na drastično smanjenje planiranih proračunskih sredstava u 2010. godini.

Okolnost da je financijski udar na znanstveno izdavaštvo kojim je prepolovljena proračunska potpora uslijedio nakon niza godina u kojem su ta sredstva bila planski umanjivana upućuje na zaključak da nije riječ o trenutnom, recesijskom efektu, odnosno o antirecesijskoj mjeri nego o neslavnoj konačnici jedne pogrešne i teško shvatljive znanstvene politike u području znanstvenog izdavaštva.

O tome svjedoče financijski pokazatelji o visini sredstava iz državnog proračuna koja su u proteklim godinama bila izdvajana za sufinanciranje znanstvenih časopisa:

2007. god. ……………15.000000,00 kn

2008. god. ……………13.000.000,00 kn

2009. god. …………… 9.500.000,00 kn
__________________________________

2010. god. ……………. 4.780.500,00 kn

U vrijeme dok je znanstvena politika u Hrvatskoj planski smanjivala financijsku potporu hrvatskim časopisima oni su na međunarodnom planu doživljavali izuzetan uspon i afirmaciju. To je dovelo do paradoksalne situacije u kojoj su časopisi bili sustavno kažnjavani za postizanje sve boljih rezultata na međunarodnom planu. O tom paradoksu hrvatske znanstvene politike rječito govore podaci o porastu broja indeksiranih hrvatskih časopisa u međunarodnim bazama podataka:

Broj časopisa indeksiranih u Web of Science:

2005. god. …………….12 časopisa

2007. god. …………….17 časopisa

2009. god. …………… 56 časopisa

U isto vrijeme, do prosinca 2008. godine hrvatski časopisi koji su ušli u bazu podataka SCOPUS dosegnuli su brojku od 69 časopisa, a časopisi koji su indeksirani u bazi podataka ERIH (European Reference Index for the Humanities) brojku od 58 časopisa.

Izdavanje znanstvenih knjiga dospjelo je u još nepovoljniju situaciju u odnosu na časopise jer je proračunska potpora u protekle tri godine zabilježila vrtoglavi pad s 20.000.000,00 kuna u 2008. godini na 6.547.000,00 kuna, koliko je predviđeno u proračunu za 2010. godinu. K tome, prilikom rebalansa proračuna 2004. godine s odobrene stavke za financiranje znanstvenih knjiga oduzeto je 10.000.000,00 kuna. To je prouzročilo trajni poremećaj u sustavu podupiranja i izdavanja znanstvenih knjiga tako da trenutni dug po osnovi odobrene potpore u 2008. i 2009. godini, uz 213 neocijenjenih naslova iz tekuće godine, iznosi 23.800.000,00 kuna.

Fakultetsko vijeće želi skrenuti pozornost da je znanstveno izdavaštvo infrastrukturni element znanstvenog i visokoškolskog sustava i da neodgovorno smanjivanje ili čak eliminiranje proračunske potpore znanstvenom izdavaštvu ima izravne posljedice za funkcioniranje znanstveno-istraživačke i visokoškolske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Publiciranje rezultata znanstvenog rada završni je čin istraživačkog procesa, preduvjet znanstvene i akademske komunikacije, te pretpostavka za obavljanje izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja za 13.000 hrvatskih znanstvenika. Stoga je nepojmljivo da se s jedne strane zakonski propisuju izborne procedure i uvjeti, koji pretpostavljaju sustav znanstvenog izdavaštva, a da se s druge strane proračunskim restrikcijama to isto izdavaštvo ugrožava i dovodi u pitanje sam njegov opstanak.

Fakultetsko vijeće stoga daje punu podršku akciji urednika časopisa i izdavača znanstvenih publikacija da se očuva sustav financiranja kojim se potiče razvoj i podupire izvrsnost, te da se osigura dostatno, regulirano i transparentno sufinanciranje hrvatskih znanstvenih, znanstveno-stručnih časopisa, sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga.

Fakultetsko vijeće traži da Vlada Republike Hrvatske

  • hitno razmotri problem znanstvenog izdavaštva;
  • donese interventne financijske mjere kojima će se spriječiti urušavanje sustava znanstvenog izdavaštva s nesagledivim posljedicama za funkcioniranje znanstvene i visokoškolske djelatnosti u Republici Hrvatskoj uopće, a napose za sustav izbora i napredovanja u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima;
  • inicira promjenu pogrešne znanstvene politike u području znanstvenog izdavaštva, te hitno pošalje poruku ohrabrenja brojnim urednicima znanstvenih časopisa i djelatnicima u području znanstvenog izdavaštva koji svojim entuzijazmom i osobnim zalaganjem grade i održavaju sustav znanstvenog izdavaštva preko kojeg je hrvatska znanost postala vidljivom i prepoznatljivom na međunarodnom planu.
Dekan
Dr. sc. Damir Boras, red. prof.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]
  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve