Izjava za medije, 5. prosinca 2009.

Plenum na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odlučio je privremeno prekinuti studentsku kontrolu nad fakultetom. Odluku smo donijeli kao i svaki puta do sad: kroz raspravni proces, izravnodemokratskim glasovanjem otvorenim svima, nakon što su izneseni argumenti koji je dostatno opravdavaju.

Kao i svaka druga odluka, i ova je rezultat procjene objektivnih uvjeta u kojima se donosi. Njih se ne može poistovjetiti s distorziranim i reduciranim prikazima situacije proizvedenim u kampanjama medijskih korporacija. Izostanak pozitivno intoniranih vijesti, ili slabija prisutnost u medijima nisu pokazatelj stvarnosti ili mišljenja javnosti, već pokazatelj konkretnih političkih i materijalnih interesa onih koji tu stvarnost medijski posreduju. Dominantna medijska logika proizvodnje jednokratnih spektakala koji su već sljedećeg dana osuđeni na zaborav logika je kojoj od samog početka suprotstavljamo upućivanje na sistemsku razinu problema. Druga blokada nije nova epizoda spektakla koji bi bio dužan svaki puta nuditi sve skuplje specijalne efekte. Pristanak na dominantnu medijsku logiku značio bi kapitulaciju kritičkog mišljenja pred interesima trgovaca informacijama. Nasuprot tome, blokade predstavljaju ustrajavanje na demokratskom načelu da društvenu stvarnost u kojoj živimo sami proizvodimo, ma koliko snažne bile sile koje nam to osporavaju.

U posljednjih osam mjeseci potvrdilo se još jednom da je politička borba za sistemske društvene promjene dugotrajna. Dugotrajni procesi prolaze kroz različite faze, no bitno je prepoznati i odrednice njihova kontinuiteta. U našem slučaju, treba ih potražiti u zahtjevu koji pretpostavlja jednakost kao svoj osnovni politički sadržaj, u dosljednom odbijanju političke forme koja dopušta da šačica privilegiranih iza zatvorenih vrata donosi odluke u ime većine, ali i u svijesti da živimo u povijesnom trenutku u kojemu kolektivni angažman protiv tendencijâ tržišnog fundamentalizma predstavlja akutnu demokratsku obavezu. Kontinuitet te borbe suspenzijom blokade nije doveden u pitanje. Svaka blokada ima svoju taktičku i operativnu dinamiku i ne mora nužno biti duga i iscrpljujuća. Blokada nije sama sebi svrhom, ona je metoda u borbi za konačni cilj – obranu prava na obrazovanje dostupno svima.

Pri prelasku u novu fazu borbe, moramo se osvrnuti i na ono što smo postigli u prethodnoj. Tijekom druge blokade, koja se odvijala u četiri hrvatska sveučilišna grada (Puli, Zagrebu, Rijeci i Splitu), nanovo je otvoren prostor za artikulaciju koji smo iskoristili da iznesemo i dodatno argumentiramo zahtjev za potpuno javno financiranim visokoškolskim obrazovanjem. Po prvi put on je službeno prihvaćen od visoke sveučilišne instance: Senat Sveučilišta u Puli na svojoj je sjednici podržao studentski zahtjev i tako odlukama izvaninstitucionalnog političkog subjekta dodao i institucionalnu legitimaciju. Osim vlastitog prijedloga zakona, proizveli smo niz analizâ, kritikâ i tekstova koji sadrže precizna pojašnjenja našeg zahtjeva i razloga zbog kojih je on u interesu većine članova ovog društva. Još jednom smo prokazali i spriječili pokušaj da se potiho i nabrzinu, bez javne rasprave i participacije zainteresiranih, progura društveno destruktivna zakonska regulativa. Ukazali smo na još jedan nepoželjan aspekt te regulative, onaj o korporativnoj restrukturaciji sveučilišta, i time osvijestili negativne učinke koje bi njezino donošenje moglo imati po autonomiju sveučilišta i društvo u cjelini. Stoga je nužno potrebna javna rasprava o prijedlogu zakona koja mora podrazumijevati očitovanje svih akademskih sastavnica. Održali smo otvorenim protočan komunikacijski kanal između svih hrvatskih sveučilišta koji je pomogao da se inicijativa manjeg broja studenata jednog fakulteta pretvori u socijalni pokret bez presedana. U borbu koja je započela na proljeće, ove su se jeseni uključili i brucoši. Njihov angažman bio je izuzetno važan, a s vremenom će postajati još važniji. Znanja koja smo stekli prenosimo dalje, a naš broj raste. Ova je blokada pokazala složnost, jedinstvo i sve bolju samoorganizaciju studenata koji se bore za besplatno obrazovanje. Osim istodobnim kretanjem u blokadu više fakulteta, pri čemu je akcija ovaj put počela u Puli, borba se vodila i izvan granicâ fakultetâ dvama efektnim prosvjedima pred Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.

Nastavili smo suradnju s drugim socijalnim grupama čiji su interesi sukladni našima i ojačali međusobnu povezanost. Tribine na kojima su sudjelovali radnici brodogradilišta 3. maj, Petrokemije Kutina, podrška radnika Željezare Split te preko tristo seljaka na prvom seljačkom plenumu u dvorani VII Filozofskog fakulteta u Zagrebu događaji su od nezanemarive društvene važnosti. Fakulteti više nisu institucije za reprodukciju socijalnog autizma, već polazišna mjesta društvene promjene i političke inovacije.

No u svemu ovome, ni u jednom trenutku iz vida nećemo izgubiti osnovni cilj: potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja na svim razinama. Borbu nastavljamo, samo je metoda privremeno promijenjena. Već sljedeći tjedan ispunjen je serijom novih predavanja, tribina i radionica koje će se održavati na Filozofskom fakultetu. Novi veliki sastanak studenata svih gradova i fakulteta već se neko vrijeme planira, a dogovaraju se i nove zajedničke akcije. Sljedeći plenum održat će se u utorak.

Ne pristajemo na licitaciju pravima – jednakost nije na prodaju!

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve