Izvještaj sa 64. plenuma – 2.12. 2009

Na šezdeset i četvrtom plenumu održanom u srijedu, 2. prosinca, raspravljalo se o devet točaka dnevnog reda. Između ostalog, raspravljalo se o nastupu studenata politologije u emisiji Otvoreno, o alternativnim metodama borbe, te o pismu dekana Filozogskog fakulteta u kojem je studente pozvao na prekid blokade. Detaljnije pročitajte u nastavku.


Na 64. plenumu održanom 2. prosinca 2009. godine raspravljalo se o devet točaka dnevnog reda.

Traže se volonteri za prijevod kuharice na engleski jezik. Zainteresirani se mogu javiti mejlom na medijska_prijevodi[at]googlegroups.com

Predavanja gostujućih profesora koji održavaju redovnu nastavu u ovom semestru se blokiraju.

Raspravljalo se o nastupu studenata Fakulteta političkih znanosti u emisiji Otvoreno i zaključeno je da je svaki plenum autonoman te da se plenumi međusobno mogu upozoravati na potencijalne probleme. Na grupi za međuplenumsku suradnju će se diskutirati s kolegama politolozima.

Plenum je obaviješten o suradnji s riječkim brodogradilištem čiji nam radnici u petak dolaze u posjet, kao i s očitovanjem RAND-a i CMS-a koji podržavaju studentsku borbu i ne slažu se s HRT-om koji je izvijestio da je jučerašnji prosvjed pred Ministarstvom obrazovanja, znanosti i športa bio nasilan.

Plenumu je predstavljen bogat program sutrašnje alternativne nastave.

Pročitano je pismo dekana FFZG-a u kojemu je ponovno pozvao članove inicijative da prekinu blokadu nastavnog procesa, nakon čega je uslijedila rasprava.

Radne grupe su podnijele izvješća. Redarska služba izvijestila je da je jedan profesor redare okitio raznoraznim uvredama iz čega je bilo vidljivo da je iznimno antifašistički nastrojen. Potreban je veći broj redara u jutarnjoj smjeni.

Grupa za analizu dokumenata nastavila je secirati na Zakon o sveučilištima. Na sljedećem sastanku koji će se održati u petak, Zakon će se obraditi do kraja, a pažnja će se obratiti i na GATS. Zainteresirani, pridružite se radu grupe.

Plenum se složio da neće blokirati posljednja dva dana koncentrirane nastave kolegija Vidne kognicije kojeg u vijećnici fakulteta održava profesor situiran u Frankfurtu i koji nastavu nikako ne može provesti na alternativne načine.

Plenum je raspravljao o alternativnim oblicima borbe. Nakon brainstorminga koji je iznjedrio nekoliko prijedloga dogovoreno je da se zainteresirani za osmišljavanje novih načina borbe uključe u rad miniakcija (miniakcije[at]gmail.com). Kolege s Fakulteta političkih znanosti organiziraju dosta miniakcija i pozvali su zainteresirane da im se pridruže s prijedlozima.

Plenum je nakon kratke rasprave daljnju raspravu i glasanje o pozivu slovenskog Radio Študenta na gostovanje u emisiji o studentskim borbama u Austriji, Njemačkoj, Hrvatskoj i Sloveniji odgodio za sutra.

Plenum je izglasao nastavak blokade i sutra. Izglasani su glasnogovornici, moderatorice te promatrači sutrašnje sjednice Vijeća fakulteta. Plenum je zaključen u 23:15 h.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve