Izvještaj sa 66. plenuma, petak, 4.12.2009.

Na šezdeset i šestom plenumu raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. Između ostalog, raspravljalo se o organizaciji zajedničkog prosvjeda svih građana i studenata koji se bore za besplatno obrazovanje. Izglasana je suspenzija blokade Fakulteta, i termin sljedećeg plenuma koji će se održati u utorak, 8.12.


Plenum je obaviješten da je Pula izglasala deblokadu, a blokada Filozofskog fakulteta u Rijeci se nastavlja i sutra.

Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli donosi zaključak da se slaže s uvodnim načelom za studiranje bez školarina koje je izradilo Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju na sjednici 30. studenoga: Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cijelo vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.

Senat Sveučilišta u Puli se NE slaže s prijedlogom Povjerenstva da studenti koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak semestra iskazane u ECTS bodovima plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njezine sastavnice.

Radna grupa za analizu dokumenata radit će na komparativnoj analizi nacrta Zakona o sveučilištima i sličnih zakona drugih europskih zemalja. Idući sastanak održat će se u ponedjeljak, 7.12. u 17h u A002.

Izabran je delegat koji će 10.12. gostovati u emisiji ljubljanskog radija Študent.

Plenum je odlučio da ćemo sudjelovati u organizaciji zajedničkog prosvjeda svih studenata i građana koji se bore za besplatno obrazovanje. Ideja o organiziranju velikog prosvjeda dolazi od kolega s riječkog plenuma. Grupa za međuplenumsku suradnju , na kojoj će se raditi na organizaciji prosvjeda, sastat će se u ponedjeljak u 20h.

Nakon plenuma seljaka održanog danas u D7, plenum Filozofskog fakulteta je odlučio da će dati podršku seljacima u budućim prosvjedima.

Sudionici plenuma su zatim raspravljali o daljnjoj blokadi nastavnog procesa. Ponovno je naglašeno da je blokada samo sredstvo, a ne cilj. Mišljenje nekih sudionika plenuma je da smo ovom blokadom postigli sve što u ovom periodu možemo postići. Analizom Zakona o sveučilištima (koji još nije službeno objavljen) dokazali smo da će komercijalizacija obrazovanja uzimati sve više i više maha ako to ne spriječimo. Sada je red na Ministarstvu da Zakon o sveučilištima stavi na javnu raspravu. Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju ne nudi potpuno javno financirano obrazovanje, već novi sustav naplaćivanja. Reagirat ćemo na sve njihove zaključke i odluke koje donesu nakon sastanaka u prosincu. Borba se bez obzira na nastavak ili prestanak blokade nastavlja. Argumenti za nastavak i prestanak blokade uglavnom su bili podjednaki kao i na jučerašnjem plenumu. Dio sudionika plenuma smatra da trebamo nastaviti s ovakvim političkim pritiskom i u idućem tjednu. Neki sudionici plenuma su smatrali da bi još sutra trebali blokirati nastavu zbog razloga tehničke prirode. Obzirom na velik broj suzdržanih tokom prvog glasanja (49 za nastavak blokade, 43 protiv te 60 suzdržanih), nastavila se rasprava. Tokom rasprave iskristaliziralo se da bi trebali ponoviti glasanje.

Naglašeno je da su za nastavak ili suspenziju blokade najvažniji strateški argumenti, iako ne možemo ignorirati ni one operativne i emocionalne.

Plenum je odlučio da se od sutra nastavni proces na Filozofskom fakultetu nakon 12 dana blokade ponovno počinje odvijati. Odlučeno je da je vrijeme za privremenu suspenziju blokade. (49 za nastavak blokade i sutra, 58 protiv te 20 suzdržanih). Blokada nastavnog procesa se ne nastavlja i sutra, 5. prosinca.

Sutra (u subotu, 5. prosinca) se fakultet čisti od 14 do 22 sata. U 22 sata redarska služba vraća ključeve fakulteta. Sutra u 18h u A002 održat će se sastanak radne grupe za program. Nastavljamo s alternativnim programom. Iduće tribine, predavanja i radionice bit će održane već u srijedu.

Sutra u 16h u D7 održat će se konferencija za medije na koju pozivamo sve zainteresirane studente i građane koji žele pokazati da se borba za potpuno javno financiranim obrazovanjem, kao i nakon suspenzije proljetne blokade, nastavlja! Odabrane su glasnogovornice.

Idući plenum održat će se u utorak, 8.12. u 20h u D7. Grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 17 sati. Odabrani su moderatori za utorak.

Plenum se za vrijeme suspenzije blokade održava jednom tjedno. Pozivamo sve zainteresirane da i dalje aktivno sudjeluju i borbi, posjećuju tribine i dolaze na radne grupe i na plenume koji su otvoreni za sve.

Grupa za informiranje sastat će se u ponedjeljak u 14h, bolonjska grupa u srijedu u 16h, a grupa za širenje direktne demokracije u srijedu u 18h.

Plenum je zaključen u 22:59.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve