Izvještaj sa 66. plenuma, petak, 4.12.2009.

Na šezdeset i šestom plenumu raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. Između ostalog, raspravljalo se o organizaciji zajedničkog prosvjeda svih građana i studenata koji se bore za besplatno obrazovanje. Izglasana je suspenzija blokade Fakulteta, i termin sljedećeg plenuma koji će se održati u utorak, 8.12.


Plenum je obaviješten da je Pula izglasala deblokadu, a blokada Filozofskog fakulteta u Rijeci se nastavlja i sutra.

Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli donosi zaključak da se slaže s uvodnim načelom za studiranje bez školarina koje je izradilo Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju na sjednici 30. studenoga: Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cijelo vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.

Senat Sveučilišta u Puli se NE slaže s prijedlogom Povjerenstva da studenti koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak semestra iskazane u ECTS bodovima plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njezine sastavnice.

Radna grupa za analizu dokumenata radit će na komparativnoj analizi nacrta Zakona o sveučilištima i sličnih zakona drugih europskih zemalja. Idući sastanak održat će se u ponedjeljak, 7.12. u 17h u A002.

Izabran je delegat koji će 10.12. gostovati u emisiji ljubljanskog radija Študent.

Plenum je odlučio da ćemo sudjelovati u organizaciji zajedničkog prosvjeda svih studenata i građana koji se bore za besplatno obrazovanje. Ideja o organiziranju velikog prosvjeda dolazi od kolega s riječkog plenuma. Grupa za međuplenumsku suradnju , na kojoj će se raditi na organizaciji prosvjeda, sastat će se u ponedjeljak u 20h.

Nakon plenuma seljaka održanog danas u D7, plenum Filozofskog fakulteta je odlučio da će dati podršku seljacima u budućim prosvjedima.

Sudionici plenuma su zatim raspravljali o daljnjoj blokadi nastavnog procesa. Ponovno je naglašeno da je blokada samo sredstvo, a ne cilj. Mišljenje nekih sudionika plenuma je da smo ovom blokadom postigli sve što u ovom periodu možemo postići. Analizom Zakona o sveučilištima (koji još nije službeno objavljen) dokazali smo da će komercijalizacija obrazovanja uzimati sve više i više maha ako to ne spriječimo. Sada je red na Ministarstvu da Zakon o sveučilištima stavi na javnu raspravu. Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju ne nudi potpuno javno financirano obrazovanje, već novi sustav naplaćivanja. Reagirat ćemo na sve njihove zaključke i odluke koje donesu nakon sastanaka u prosincu. Borba se bez obzira na nastavak ili prestanak blokade nastavlja. Argumenti za nastavak i prestanak blokade uglavnom su bili podjednaki kao i na jučerašnjem plenumu. Dio sudionika plenuma smatra da trebamo nastaviti s ovakvim političkim pritiskom i u idućem tjednu. Neki sudionici plenuma su smatrali da bi još sutra trebali blokirati nastavu zbog razloga tehničke prirode. Obzirom na velik broj suzdržanih tokom prvog glasanja (49 za nastavak blokade, 43 protiv te 60 suzdržanih), nastavila se rasprava. Tokom rasprave iskristaliziralo se da bi trebali ponoviti glasanje.

Naglašeno je da su za nastavak ili suspenziju blokade najvažniji strateški argumenti, iako ne možemo ignorirati ni one operativne i emocionalne.

Plenum je odlučio da se od sutra nastavni proces na Filozofskom fakultetu nakon 12 dana blokade ponovno počinje odvijati. Odlučeno je da je vrijeme za privremenu suspenziju blokade. (49 za nastavak blokade i sutra, 58 protiv te 20 suzdržanih). Blokada nastavnog procesa se ne nastavlja i sutra, 5. prosinca.

Sutra (u subotu, 5. prosinca) se fakultet čisti od 14 do 22 sata. U 22 sata redarska služba vraća ključeve fakulteta. Sutra u 18h u A002 održat će se sastanak radne grupe za program. Nastavljamo s alternativnim programom. Iduće tribine, predavanja i radionice bit će održane već u srijedu.

Sutra u 16h u D7 održat će se konferencija za medije na koju pozivamo sve zainteresirane studente i građane koji žele pokazati da se borba za potpuno javno financiranim obrazovanjem, kao i nakon suspenzije proljetne blokade, nastavlja! Odabrane su glasnogovornice.

Idući plenum održat će se u utorak, 8.12. u 20h u D7. Grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 17 sati. Odabrani su moderatori za utorak.

Plenum se za vrijeme suspenzije blokade održava jednom tjedno. Pozivamo sve zainteresirane da i dalje aktivno sudjeluju i borbi, posjećuju tribine i dolaze na radne grupe i na plenume koji su otvoreni za sve.

Grupa za informiranje sastat će se u ponedjeljak u 14h, bolonjska grupa u srijedu u 16h, a grupa za širenje direktne demokracije u srijedu u 18h.

Plenum je zaključen u 22:59.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve