Izvještaj sa 66. plenuma, petak, 4.12.2009.

Na šezdeset i šestom plenumu raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. Između ostalog, raspravljalo se o organizaciji zajedničkog prosvjeda svih građana i studenata koji se bore za besplatno obrazovanje. Izglasana je suspenzija blokade Fakulteta, i termin sljedećeg plenuma koji će se održati u utorak, 8.12.

Plenum je obaviješten da je Pula izglasala deblokadu, a blokada Filozofskog fakulteta u Rijeci se nastavlja i sutra.

Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli donosi zaključak da se slaže s uvodnim načelom za studiranje bez školarina koje je izradilo Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju na sjednici 30. studenoga: Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cijelo vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.

Senat Sveučilišta u Puli se NE slaže s prijedlogom Povjerenstva da studenti koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak semestra iskazane u ECTS bodovima plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njezine sastavnice.

Radna grupa za analizu dokumenata radit će na komparativnoj analizi nacrta Zakona o sveučilištima i sličnih zakona drugih europskih zemalja. Idući sastanak održat će se u ponedjeljak, 7.12. u 17h u A002.

Izabran je delegat koji će 10.12. gostovati u emisiji ljubljanskog radija Študent.

Plenum je odlučio da ćemo sudjelovati u organizaciji zajedničkog prosvjeda svih studenata i građana koji se bore za besplatno obrazovanje. Ideja o organiziranju velikog prosvjeda dolazi od kolega s riječkog plenuma. Grupa za međuplenumsku suradnju , na kojoj će se raditi na organizaciji prosvjeda, sastat će se u ponedjeljak u 20h.

Nakon plenuma seljaka održanog danas u D7, plenum Filozofskog fakulteta je odlučio da će dati podršku seljacima u budućim prosvjedima.

Sudionici plenuma su zatim raspravljali o daljnjoj blokadi nastavnog procesa. Ponovno je naglašeno da je blokada samo sredstvo, a ne cilj. Mišljenje nekih sudionika plenuma je da smo ovom blokadom postigli sve što u ovom periodu možemo postići. Analizom Zakona o sveučilištima (koji još nije službeno objavljen) dokazali smo da će komercijalizacija obrazovanja uzimati sve više i više maha ako to ne spriječimo. Sada je red na Ministarstvu da Zakon o sveučilištima stavi na javnu raspravu. Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju ne nudi potpuno javno financirano obrazovanje, već novi sustav naplaćivanja. Reagirat ćemo na sve njihove zaključke i odluke koje donesu nakon sastanaka u prosincu. Borba se bez obzira na nastavak ili prestanak blokade nastavlja. Argumenti za nastavak i prestanak blokade uglavnom su bili podjednaki kao i na jučerašnjem plenumu. Dio sudionika plenuma smatra da trebamo nastaviti s ovakvim političkim pritiskom i u idućem tjednu. Neki sudionici plenuma su smatrali da bi još sutra trebali blokirati nastavu zbog razloga tehničke prirode. Obzirom na velik broj suzdržanih tokom prvog glasanja (49 za nastavak blokade, 43 protiv te 60 suzdržanih), nastavila se rasprava. Tokom rasprave iskristaliziralo se da bi trebali ponoviti glasanje.

Naglašeno je da su za nastavak ili suspenziju blokade najvažniji strateški argumenti, iako ne možemo ignorirati ni one operativne i emocionalne.

Plenum je odlučio da se od sutra nastavni proces na Filozofskom fakultetu nakon 12 dana blokade ponovno počinje odvijati. Odlučeno je da je vrijeme za privremenu suspenziju blokade. (49 za nastavak blokade i sutra, 58 protiv te 20 suzdržanih). Blokada nastavnog procesa se ne nastavlja i sutra, 5. prosinca.

Sutra (u subotu, 5. prosinca) se fakultet čisti od 14 do 22 sata. U 22 sata redarska služba vraća ključeve fakulteta. Sutra u 18h u A002 održat će se sastanak radne grupe za program. Nastavljamo s alternativnim programom. Iduće tribine, predavanja i radionice bit će održane već u srijedu.

Sutra u 16h u D7 održat će se konferencija za medije na koju pozivamo sve zainteresirane studente i građane koji žele pokazati da se borba za potpuno javno financiranim obrazovanjem, kao i nakon suspenzije proljetne blokade, nastavlja! Odabrane su glasnogovornice.

Idući plenum održat će se u utorak, 8.12. u 20h u D7. Grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 17 sati. Odabrani su moderatori za utorak.

Plenum se za vrijeme suspenzije blokade održava jednom tjedno. Pozivamo sve zainteresirane da i dalje aktivno sudjeluju i borbi, posjećuju tribine i dolaze na radne grupe i na plenume koji su otvoreni za sve.

Grupa za informiranje sastat će se u ponedjeljak u 14h, bolonjska grupa u srijedu u 16h, a grupa za širenje direktne demokracije u srijedu u 18h.

Plenum je zaključen u 22:59.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve