kolumna 27. siječnja 2010.

Izvještaj sa 71. plenuma, 26. siječnja 2010.

Na 71. plenumu održanom 26. siječnja 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. Najavljeni su sastanci radnih grupa za sljedećih tjedan dana te ponovno emitiranje radio drame o proljetnoj blokadi. Plenum je odlučio dati i formalnu podršku akciji “Ne damo Varšavsku”. Radna grupa za analizu dokumenata je podnijela izvještaj o “Prijedlogu načela novog sustava financiranja javnoga visokog školstva”. Svi su pozvani sudjelovati u alternativnom programu te dijeliti Skripte.


Na 71. plenumu održanom 27. siječnja 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Radio drama Ljube Pauzina o proljetnoj blokadi pod nazivom Ten days that shook the world-pobuna na Filozofskom fakultetu bit će ponovno emitirana 30. siječnja u 18:05 na Prvom programu Hrvatskog radija, te u utorak na streamu.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić je 20.1. i službeno suspendiran.

U četvrtak, 28.1. u dvorani 3 u 18 sati održat će se još jedna u nizu tribina o Studentskom zboru.

Izašao je 14. broj Europskog glasnika s tematom Kriza obrazovanja. Na promociji koja će se održat ovog petka, 29.1.2010. u 19 sati u D7 govorit će Velimir Visković, Dražen Katunarić, Žarko Paić i Srećko Horvat.

Na grupi za analizu dokumenata razgovaralo se o spornim točkama Prijedloga načela novog sustava financiranja javnoga visokog školstva. Uz naplaćivanje ECTS bodova te otvorene mogućnosti vraćanja školarina u trenutnom obliku ukoliko Vlada ne ispoštuje ugovor, prema Povjerenstvu pravo na studij bez plaćanja je uvjetovano postotkom BDP-a izdvojenog za naobrazbu i znanost. Pravo na obrazovanje nikako ne smije biti tek sporedna stvar koja se može ostvariti ako u proračunu ostane viška novca. Na plenumu se razgovaralo i o gubitku studentskih prava. Idući sastanak grupe za analizu dokumenata na kojem će se završiti analiza prijedloga Povjerenstva održat će se u ponedjeljak, 1. veljače u 17 sati.

Povela se burna rasprava o nedovoljnom distribuiranju Skripte. Najnoviji brojevi Skripte se nalaze u A-001. Mole se svi zainteresirani da je odnesu u SC, podijele po fakultetima, domovima i haustorima. Također su potrebni dobrovoljci koji bi širili tekstove objavljene na portalu po virtualnom prostoru.

Programska sekcija sastat će se u srijedu, 27. siječnja u 20 sati.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se u srijedu u 18h. Razgovarat će se o distribuciji Radničkog FAQ-a, o umrežavanju zainteresiranih te o edukacijskom programu i novim brošurama.

Grupa za analizu dokumenata na kojoj će se analizirati Zakon o radu sastat će se u četvrtak, 28. siječnja u 16 sati.

U subotu, 30. siječnja u 17 sati održat će se sastanak grupe za evaluaciju, na kojoj će se raspravljati o problemima u radu određenih radnih grupa i o trenutnoj situaciji.

Grupa za međuplenumsku suradnju sastat će se u ponedjeljak u 20 sati. Razgovarat će se o postblokadnom stanju na fakultetima diljem Hrvatske.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane. Sastanci se održavaju u A-001.

Plenum je odlučio dati podršku akciji Prava na grad i Zelene akcije Ne damo Varšavsku. Svi zainteresirani za aktivno sudjelovanje u akciji mogu ostaviti kontakt u KSFF-u.

Plenum daje KSFF-u na raspolaganje video materijale s blokade za potrebe obilježavanja dvadeset godina Kluba te kolegici za film o performansu koji će biti prikazan na Danima hrvatskog filma.

Sudionici plenuma imaju arhivirane zanimljive članke iz Jutarnjeg lista i drugih medija. Na sastanku mini akcija u petak u 17 sati razgovarat će se o ideji o održavanju izložbe čije bi okvirne teme bile EPH o radnicima i EPH o studentima.

Plenum je obaviješten da je stanje blagajne 586 HRK.

Idući plenum održat će se u utorak, 2. veljače u 20h.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:19.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve