Iz medija – prosvjed 30. ožujka

Kao i inače nakon prosvjeda i drugih studentskih aktivnosti, donosimo kratak pregled medijskih napisa. Ovoga puta, većina je članaka posvećena prosvjednoj akciji “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” kojeg su 30. ožujka održali studenti Ekonomskog, Filozofskog, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te studenti Fakulteta političkih znanosti pred Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu


Business.hr:
“Studenti nemaju razloga za prosvjed” (video)

Danas.hr:
Ogorčeni studenti najavili borbu do kraja (fotogalerija)

Glas Istre:
Prosvjedovali zagrebački studenti
Studenti su se okupili pred HNK-om noseći transparente s već poznatim porukama, među ostalim, “Stop školarine – Sveučilište svima”, “EUtanazija obrazovanja”, “Bauk blokade kruži Hrvatskom”. Potom su se, uz glasne zvižduke i pozive vozačima da zatrube u znak potpore, preselili ispred Sveučilišta gdje je trajala sjednica Senata.

Glas Slavonije:
Studenti na ulici zbog školarina
“I rezanje upisnih kvota za diplomske studije i naplaćivanje školarina oblik su uskraćivanja prava na obrazovanje. Ustav ove države kaže da je pravo na obrazovanje dostupno svima, ali nadležni ministar se ne slaže. Brucošima je rečeno kako o školarinama ne moraju voditi brigu, no nije im rečeno pod kojim uvjetima će morati početi voditi računa o tome. I dalje se ne zna ništa, premda su upisi za nekoliko mjeseci”, istaknuli su studenti.

HRT:
Prosvjed zagrebačkih studenata (video)

H-alter:
Video: Bauk blokade i dalje kruži Hrvatskom
Ovakvim odredbama Hrvatska je daleko od zamišljenog koncepta “izvrsnosti” i rado prizivane “zemlje znanja”. A da je novi ministar obrazovanja Radovan Fuchs od svog prethodnika osim ministarske fotelje naslijedio i dozu bahatosti potvrđuje i jučerašnja izjava kojom je studentski prosvjed nazvao “kazalištem ispred kazališta”.

Jutarnji list:
Studenti prosvjedovali ispred Sveučilišta u Zagrebu
Studenti Ekonomije ističu da su školarine na njihovom fakultetu čak 6,5 tisuća kuna, te da je samo pet posto studenata upisano uz potporu Ministarstva. Prema njima se tragedija komercijalizacije obrazovanja najbolje očituje u činjenici da je nekad ugledni fakultet danas postao temom crne kronike.

Osijek 031:
“Bolonja” povećala prolaznost i smanjila kvalitetu studija
Zbrka je, kaže, i na tržištu rada. Poslodavci i dalje ne shvaćaju nove nazive i titule, pa prvostupnike (završen trogodišnji preddiplomski studij) doživljavaju kao nekadašnju višu stručnu spremu, a tek magistre (završen diplomski, odnosno petogodišnji studij), gledaju kao osobe s visokom stručnom spremom.

Novi list:
Bjeliš na mukama
Bota je objasnio da je suspenzivni veto uložen zato što studenti Filozofskoga fakulteta traže besplatno studiranje za sve, a ne samo za studente prve godine studija koji će, u skladu s vladinom odlukom, upisati prvu godinu studija u akademskoj godini 2010./2011. bez participacija. Dodao je da studenti Filozofskoga fakulteta nemaju ozbiljnije primjedbe na predložene upisne kvote.

Slobodna Dalmacija:
Prosvjed studenata: Tražimo besplatno obrazovanje za sve
Ja ne vidim razlog za studentski prosvjed, ali ako smatraju da trebaju raditi kazalište ispred kazališta neka ga naprave. Ja sam apsolutno siguran da najveći broj studenata definitivno podržava ovu odluku Vlade o jednakim startnim pozicijama za sve studente koji upisuju godinu, rekao je jučer Fuchs.

T-portal:
Država želi uzimati iz džepova studenata (video)
Studenti se žale da nije definirano kako će izgledati novi model financiranja: koliki će postotak studenata plaćati nakon prve godine, što će biti s izvanrednim studentima, što će biti s plaćanjem ECTS-bodova, kolike će biti školarine…

Vjesnik:
Školarine pokrivaju 27 posto troškova Sveučilišta
Rektor Aleksa Bjeliš izrazio je zabrinutost zbog najava smanjenja izdvajanja za istraživačke djelatnosti, što dovodi u pitanje konkurentnost naših istraživača. “Ovakve redukcije otvaraju pitanje politike prema visokom obrazovanju i istraživanju. Druge zemlje koje su također u recesiji teže pojačati financiranje znanstvenih istraživanja, jer u jačanju toga segmenta vide najbržu mogućnost izlaska iz krize”, poručio je rektor.

ZaMirZine:
Studenti prosvjedovali pred zgradom Sveučilišta
Zahvaljujući prosvjedima, već dvije godine diplomski je besplatan, no vlast očito čini sve što može da sredstva koja izdvaja za obrazovanje odu negdje drugdje.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve