Iz medija – prosvjed 30. ožujka

Kao i inače nakon prosvjeda i drugih studentskih aktivnosti, donosimo kratak pregled medijskih napisa. Ovoga puta, većina je članaka posvećena prosvjednoj akciji “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” kojeg su 30. ožujka održali studenti Ekonomskog, Filozofskog, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te studenti Fakulteta političkih znanosti pred Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu

Business.hr:
“Studenti nemaju razloga za prosvjed” (video)

Danas.hr:
Ogorčeni studenti najavili borbu do kraja (fotogalerija)

Glas Istre:
Prosvjedovali zagrebački studenti
Studenti su se okupili pred HNK-om noseći transparente s već poznatim porukama, među ostalim, “Stop školarine – Sveučilište svima”, “EUtanazija obrazovanja”, “Bauk blokade kruži Hrvatskom”. Potom su se, uz glasne zvižduke i pozive vozačima da zatrube u znak potpore, preselili ispred Sveučilišta gdje je trajala sjednica Senata.

Glas Slavonije:
Studenti na ulici zbog školarina
“I rezanje upisnih kvota za diplomske studije i naplaćivanje školarina oblik su uskraćivanja prava na obrazovanje. Ustav ove države kaže da je pravo na obrazovanje dostupno svima, ali nadležni ministar se ne slaže. Brucošima je rečeno kako o školarinama ne moraju voditi brigu, no nije im rečeno pod kojim uvjetima će morati početi voditi računa o tome. I dalje se ne zna ništa, premda su upisi za nekoliko mjeseci”, istaknuli su studenti.

HRT:
Prosvjed zagrebačkih studenata (video)

H-alter:
Video: Bauk blokade i dalje kruži Hrvatskom
Ovakvim odredbama Hrvatska je daleko od zamišljenog koncepta “izvrsnosti” i rado prizivane “zemlje znanja”. A da je novi ministar obrazovanja Radovan Fuchs od svog prethodnika osim ministarske fotelje naslijedio i dozu bahatosti potvrđuje i jučerašnja izjava kojom je studentski prosvjed nazvao “kazalištem ispred kazališta”.

Jutarnji list:
Studenti prosvjedovali ispred Sveučilišta u Zagrebu
Studenti Ekonomije ističu da su školarine na njihovom fakultetu čak 6,5 tisuća kuna, te da je samo pet posto studenata upisano uz potporu Ministarstva. Prema njima se tragedija komercijalizacije obrazovanja najbolje očituje u činjenici da je nekad ugledni fakultet danas postao temom crne kronike.

Osijek 031:
“Bolonja” povećala prolaznost i smanjila kvalitetu studija
Zbrka je, kaže, i na tržištu rada. Poslodavci i dalje ne shvaćaju nove nazive i titule, pa prvostupnike (završen trogodišnji preddiplomski studij) doživljavaju kao nekadašnju višu stručnu spremu, a tek magistre (završen diplomski, odnosno petogodišnji studij), gledaju kao osobe s visokom stručnom spremom.

Novi list:
Bjeliš na mukama
Bota je objasnio da je suspenzivni veto uložen zato što studenti Filozofskoga fakulteta traže besplatno studiranje za sve, a ne samo za studente prve godine studija koji će, u skladu s vladinom odlukom, upisati prvu godinu studija u akademskoj godini 2010./2011. bez participacija. Dodao je da studenti Filozofskoga fakulteta nemaju ozbiljnije primjedbe na predložene upisne kvote.

Slobodna Dalmacija:
Prosvjed studenata: Tražimo besplatno obrazovanje za sve
Ja ne vidim razlog za studentski prosvjed, ali ako smatraju da trebaju raditi kazalište ispred kazališta neka ga naprave. Ja sam apsolutno siguran da najveći broj studenata definitivno podržava ovu odluku Vlade o jednakim startnim pozicijama za sve studente koji upisuju godinu, rekao je jučer Fuchs.

T-portal:
Država želi uzimati iz džepova studenata (video)
Studenti se žale da nije definirano kako će izgledati novi model financiranja: koliki će postotak studenata plaćati nakon prve godine, što će biti s izvanrednim studentima, što će biti s plaćanjem ECTS-bodova, kolike će biti školarine…

Vjesnik:
Školarine pokrivaju 27 posto troškova Sveučilišta
Rektor Aleksa Bjeliš izrazio je zabrinutost zbog najava smanjenja izdvajanja za istraživačke djelatnosti, što dovodi u pitanje konkurentnost naših istraživača. “Ovakve redukcije otvaraju pitanje politike prema visokom obrazovanju i istraživanju. Druge zemlje koje su također u recesiji teže pojačati financiranje znanstvenih istraživanja, jer u jačanju toga segmenta vide najbržu mogućnost izlaska iz krize”, poručio je rektor.

ZaMirZine:
Studenti prosvjedovali pred zgradom Sveučilišta
Zahvaljujući prosvjedima, već dvije godine diplomski je besplatan, no vlast očito čini sve što može da sredstva koja izdvaja za obrazovanje odu negdje drugdje.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve