Izjava za medije 29. ožujka 2010.

Sutra u 15:30 pred HNK-om započinje studentska protestna akcija “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” u organizaciji studenata PMF-a, FFZG-a, Fakulteta političkih znanosti i Ekonomskog fakulteta. Akcija se događa skoro godinu dana od početka prvih blokada na hrvatskim fakultetima i odgovor je na Vladinu inertnost i “politiku odgađanja” čiji je rezultat i nedavna, u najmanju ruku nejasna, odluka o “besplatnom studiju za brucoše”, a prema svemu sudeći, i uvođenje naplaćivanja školarina na diplomskim studijima. Još jednom se obraćamo hrvatskoj javnosti povodom sutrašnjeg prosvjeda i spomenute odluke Vlade RH.


U posljednje dvije godine studenti su organizirali niz prosvjeda i akcija. U dva navrata, to je kulminiralo i blokadama niza fakultetâ. Svrha tih akcija bila je uvijek ista: suprotstaviti se sve dubljoj komercijalizaciji visokog obrazovanja i prešutnom uvođenju dohodovnog cenzusa putem školarina. Oboje predstavlja oblik napada na pravo na obrazovanje, a time nužno i napad na ideal socijalne jednakosti.

Mediji i političke elite, dežurne perjanice liberalne demokracije i birokratski proroci novih “europskih standarda” u napadima koje zajedno orkestriraju prepoznaju samo nužne korake k društvenoj modernizaciji. U njihovoj specifičnoj viziji poželjnog “modernog” društva socijalna prava predstavljaju tek zastarjele privilegije i iracionalan trošak. Stoga ih je nužno što prije ukloniti s puta – u ime “izvrsnosti” i neupitne dobronamjernosti zakonâ tržišta. U takvoj jednadžbi prava postaju privilegijem pobjednika – manjine dovoljno bogate, sposobne i moćne da sjedne na vrh socijaldarvinističke priramide. Matematička racionalnost državnog budžeta ne dozvoljava drugačiji oblik društvene racionalnosti.

Ova vrsta logike, međutim, prešućuje dvostruko unutarnje proturječje. Prvo, oni koje će objektivna ograničenja budžeta lišiti prava na pristup visokom obrazovanju djeca su iste one većine koja budžet poreznim davanjima i puni. Drugo, otežavanje pristupa visokom obrazovanju većini stoji u opreci čak i s uskom vizijom društvenog napretka koju prizivaju tehnokrati kada govore o “društvu znanja“.

Akcijama koje smo dosad sproveli javno smo dali do znanja da odbijamo tu logiku i njezine destruktivne socijalne posljedice. Ne odustajemo od stečenog povijesnog minimuma socijalne jednakosti! U sferi visokog obrazovanja, to se prevodi u jasan zahtjev: u potpunosti javno financirano visokoškolsko obrazovanje!

S istim tim zahtjevom, u utorak 30. ožujka 2010. u 15:30 ispred HNK održat će se protestna akcija “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” u organizaciji studenata PMF-a, Filozofskog, Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti, uz podršku studenata drugih fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoj.

Kontekst i neposredni povod: prije nekoliko dana Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku prema kojoj studenti koji ove godine upisuju prvu godinu preddiplomskog studija neće plaćati školarinu. Javnosti je predstavljena kao ispunjenje studentskog zahtjeva za besplatnim obrazovanjem.

Ipak, vladina odluka daleko je od ispunjenja studentskog zahtjeva. Njome nije obuhvaćen najveći broj studenata koji će i dalje biti prisiljeni plaćati studiranje. To su svi studenti viših godina preddiplomskog studija, studenti postdiplomskih studija i izvanredni studenti, a po svemu sudeći od ove godine pridružit će im se i studenti diplomskih studija. Rektori hrvatskih sveučilišta već otvoreno javno objavljuju da će zbog nedostatka sredstava studenti sljedeće godine vjerojatno plaćati diplomske studije (podsjetimo se, školarine za diplomske studije koje je dosad pokrivala Vlada zbog studentskog pritiska penju se na nekim fakultetima i na iznose od preko 9000 kuna).

Medijskim prikazima nasuprot, Vladina odluka ne osigurava besplatno obrazovanje čak ni brucošima. Kriterij zamaskiran konceptom “izvrsnosti” ne znači ništa drugo, nego da će većina studenata prve godine plaćati svoje školovanje po linearnom modelu ili plaćanjem ECTS-bodova.

Hoće li se brucoše financijski penalizirati po ECTS-bodu čija cijena neće biti zakonski regulirana, ili, još gore, hoće li se financijski penalizirati sve studente prve godine čiji prosjek ne bude izvrstan, ostaje i dalje nepoznanica. Ni model studiranja još uvijek nije poznat, iako nas od upisa dijeli svega nekoliko mjeseci.

Unatoč zaklinjanju mjerodavnih struktura u pravednost još uvijek mutnog i nedefiniranog koncepta “izvrsnosti”, očito je posrijedi samo još jedna varijanta modela po kojemu će većina studenata i dalje plaćati za studij, i to isključivo zbog nedostatka političke volje za ulaganje u visoko obrazovanje.

Fiskalna logika ne može biti jasnija: država je ove godine srezala proračun sveučilištima za čak 5%. Sveučilišta će dakle, umjesto da zatraže više novca od Vlade, razliku pokriti naplaćivanjem sve većih školarina studentima.

Posljedice takve politike Vlade ove godine najjasnije se ogledaju na Prirodoslovno-matematičkom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tako je Fakultetsko vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, na kojemu je Ministarstvo dosad pokrivalo troškove za 80% studenata, ove godine odlučio naplatiti školarine svim studentima.

Na Ekonomskom fakultetu, pored činjenice da na preddiplomskom studiju već sada samo 10% studenata studira uz potporu Ministarstva, ove su godine drastično smanjene kvote za upis na diplomske studije. Takva se praksa uvodi i na Fakultetu političkih znanosti.

Velik broj studenata koji su završili preddiplomski studij neće moći nastaviti školovanje na diplomskom studiju jer za njih nisu predviđena mjesta. Drugim riječima, bit će prisiljeni prekinuti školovanje i pristati na status jeftine radne snage, obzirom da se diploma prvostupnika ne prepoznaje kao visoka stručna sprema i zapravo ima zanemarivu tržišnu vrijednost.

Ovim protestom, koji predstavlja samo jednu u nizu budućih masovnijih akcija, potvrđujemo da ne odustajemo od obrane prava na obrazovanje. Pravo koje nije u jednakoj mjeri dostupno svima, prestaje biti pravom. Uvođenje financijskih pragova oblik je njihova prešutnog ukidanja. Tko to prihvati bez pogovora i otpora odustao je od jednakosti.

Sve kojima je to previsoka cijena pozivamo da nam se pridruže u utorak u 15:30 ispred Hrvatskog narodnog kazališta.

Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve