Izjava za medije 29. ožujka 2010.

Sutra u 15:30 pred HNK-om započinje studentska protestna akcija “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” u organizaciji studenata PMF-a, FFZG-a, Fakulteta političkih znanosti i Ekonomskog fakulteta. Akcija se događa skoro godinu dana od početka prvih blokada na hrvatskim fakultetima i odgovor je na Vladinu inertnost i “politiku odgađanja” čiji je rezultat i nedavna, u najmanju ruku nejasna, odluka o “besplatnom studiju za brucoše”, a prema svemu sudeći, i uvođenje naplaćivanja školarina na diplomskim studijima. Još jednom se obraćamo hrvatskoj javnosti povodom sutrašnjeg prosvjeda i spomenute odluke Vlade RH.


U posljednje dvije godine studenti su organizirali niz prosvjeda i akcija. U dva navrata, to je kulminiralo i blokadama niza fakultetâ. Svrha tih akcija bila je uvijek ista: suprotstaviti se sve dubljoj komercijalizaciji visokog obrazovanja i prešutnom uvođenju dohodovnog cenzusa putem školarina. Oboje predstavlja oblik napada na pravo na obrazovanje, a time nužno i napad na ideal socijalne jednakosti.

Mediji i političke elite, dežurne perjanice liberalne demokracije i birokratski proroci novih “europskih standarda” u napadima koje zajedno orkestriraju prepoznaju samo nužne korake k društvenoj modernizaciji. U njihovoj specifičnoj viziji poželjnog “modernog” društva socijalna prava predstavljaju tek zastarjele privilegije i iracionalan trošak. Stoga ih je nužno što prije ukloniti s puta – u ime “izvrsnosti” i neupitne dobronamjernosti zakonâ tržišta. U takvoj jednadžbi prava postaju privilegijem pobjednika – manjine dovoljno bogate, sposobne i moćne da sjedne na vrh socijaldarvinističke priramide. Matematička racionalnost državnog budžeta ne dozvoljava drugačiji oblik društvene racionalnosti.

Ova vrsta logike, međutim, prešućuje dvostruko unutarnje proturječje. Prvo, oni koje će objektivna ograničenja budžeta lišiti prava na pristup visokom obrazovanju djeca su iste one većine koja budžet poreznim davanjima i puni. Drugo, otežavanje pristupa visokom obrazovanju većini stoji u opreci čak i s uskom vizijom društvenog napretka koju prizivaju tehnokrati kada govore o “društvu znanja“.

Akcijama koje smo dosad sproveli javno smo dali do znanja da odbijamo tu logiku i njezine destruktivne socijalne posljedice. Ne odustajemo od stečenog povijesnog minimuma socijalne jednakosti! U sferi visokog obrazovanja, to se prevodi u jasan zahtjev: u potpunosti javno financirano visokoškolsko obrazovanje!

S istim tim zahtjevom, u utorak 30. ožujka 2010. u 15:30 ispred HNK održat će se protestna akcija “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” u organizaciji studenata PMF-a, Filozofskog, Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti, uz podršku studenata drugih fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoj.

Kontekst i neposredni povod: prije nekoliko dana Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku prema kojoj studenti koji ove godine upisuju prvu godinu preddiplomskog studija neće plaćati školarinu. Javnosti je predstavljena kao ispunjenje studentskog zahtjeva za besplatnim obrazovanjem.

Ipak, vladina odluka daleko je od ispunjenja studentskog zahtjeva. Njome nije obuhvaćen najveći broj studenata koji će i dalje biti prisiljeni plaćati studiranje. To su svi studenti viših godina preddiplomskog studija, studenti postdiplomskih studija i izvanredni studenti, a po svemu sudeći od ove godine pridružit će im se i studenti diplomskih studija. Rektori hrvatskih sveučilišta već otvoreno javno objavljuju da će zbog nedostatka sredstava studenti sljedeće godine vjerojatno plaćati diplomske studije (podsjetimo se, školarine za diplomske studije koje je dosad pokrivala Vlada zbog studentskog pritiska penju se na nekim fakultetima i na iznose od preko 9000 kuna).

Medijskim prikazima nasuprot, Vladina odluka ne osigurava besplatno obrazovanje čak ni brucošima. Kriterij zamaskiran konceptom “izvrsnosti” ne znači ništa drugo, nego da će većina studenata prve godine plaćati svoje školovanje po linearnom modelu ili plaćanjem ECTS-bodova.

Hoće li se brucoše financijski penalizirati po ECTS-bodu čija cijena neće biti zakonski regulirana, ili, još gore, hoće li se financijski penalizirati sve studente prve godine čiji prosjek ne bude izvrstan, ostaje i dalje nepoznanica. Ni model studiranja još uvijek nije poznat, iako nas od upisa dijeli svega nekoliko mjeseci.

Unatoč zaklinjanju mjerodavnih struktura u pravednost još uvijek mutnog i nedefiniranog koncepta “izvrsnosti”, očito je posrijedi samo još jedna varijanta modela po kojemu će većina studenata i dalje plaćati za studij, i to isključivo zbog nedostatka političke volje za ulaganje u visoko obrazovanje.

Fiskalna logika ne može biti jasnija: država je ove godine srezala proračun sveučilištima za čak 5%. Sveučilišta će dakle, umjesto da zatraže više novca od Vlade, razliku pokriti naplaćivanjem sve većih školarina studentima.

Posljedice takve politike Vlade ove godine najjasnije se ogledaju na Prirodoslovno-matematičkom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tako je Fakultetsko vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, na kojemu je Ministarstvo dosad pokrivalo troškove za 80% studenata, ove godine odlučio naplatiti školarine svim studentima.

Na Ekonomskom fakultetu, pored činjenice da na preddiplomskom studiju već sada samo 10% studenata studira uz potporu Ministarstva, ove su godine drastično smanjene kvote za upis na diplomske studije. Takva se praksa uvodi i na Fakultetu političkih znanosti.

Velik broj studenata koji su završili preddiplomski studij neće moći nastaviti školovanje na diplomskom studiju jer za njih nisu predviđena mjesta. Drugim riječima, bit će prisiljeni prekinuti školovanje i pristati na status jeftine radne snage, obzirom da se diploma prvostupnika ne prepoznaje kao visoka stručna sprema i zapravo ima zanemarivu tržišnu vrijednost.

Ovim protestom, koji predstavlja samo jednu u nizu budućih masovnijih akcija, potvrđujemo da ne odustajemo od obrane prava na obrazovanje. Pravo koje nije u jednakoj mjeri dostupno svima, prestaje biti pravom. Uvođenje financijskih pragova oblik je njihova prešutnog ukidanja. Tko to prihvati bez pogovora i otpora odustao je od jednakosti.

Sve kojima je to previsoka cijena pozivamo da nam se pridruže u utorak u 15:30 ispred Hrvatskog narodnog kazališta.

Vezani članci

  • 27. rujna, 2016 Minirani spomenik Vuke Bombardellija posvećen borcima Prvog splitskog partizanskog odreda koje su pogubili ustaše u okolici Sinja (izvor: maz.hr , foto: Igor Grubić) Da je Tito živ, vjerojatno bi se sastajao s Junckerom U procesima okoštavanja režima tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, te nakon propasti realnih socijalizama u 1990-ima, naše je društvo raskinulo s partizanskim sjećanjem. No i partizanska praksa predstavlja raskid – na temeljnoj razini ona je ponudila emancipatornu projekciju transnacionalne antifašističke solidarnosti otvorene prema svim dijelovima društva, osim onim fašističkim. Emancipatorni potencijal sjećanja na partizanske prakse danas se razbija o nacionalističke i liberalne revizije. Prve im odriču transnacionalnost, a druge revolucionarnu emancipatornost. O političkim potencijalima partizanstva razgovarali smo s Galom Kirnom.
  • 24. rujna, 2016 Izvor: Zagreb Pride, 2015. Društveni parametri coming-outa U razgovoru s Mariom Kikašem iz RAD.-a adresiramo pitanja odnosa LGBTIQ+ populacije i pokreta prema državi, koja adekvatne odgovore dobivaju tek napuštanjem terena rasprave o vrijednostima, odnosno njihovim smještanjem u historijski okvir, određen razvojem kapitalističkih odnosa i građanske države te historije opresije nad marginalnim i subverzivnim društvenim grupama. Iz toga proizlazi i perspektiva daljnjeg razvoja LGBTIQ+ pokreta prema razvijanju kapaciteta društvenih institucija za inkluziju marginaliziranih skupina. Dolazimo do zahtjeva za izgradnjom šire progresivne koalicije koja neće tek braniti postojeće kapacitete socijalne države već i graditi nove.
  • 21. rujna, 2016 Gustave Doré, „Vagabonds sur le pont d'Alcantara, a Tolède“. (izvor) Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.
  • 19. rujna, 2016 Vasina ulica, Beograd
07.11.2012.
Za BESPLATNO OBRAZOVANJE!
 (Izvor: Facebook Zahtevamo BESPLATNO OBRAZOVANJE u Srbiji. Obrazovanje jeftine radne snage Implementacija neoliberalne agende u politiku obrazovanja u Srbiji započela je već početkom 1990-ih diskretnim povlačenjem države iz financiranja visokog obrazovanja i uvođenjem različitih modela „individualnog ulaganja u obrazovanje“. Prilagodba slobodnom tržištu intenzivirala se usprkos otporu studenata, a najava novog zakona o visokom obrazovanju pokazuje iste trendove. Posljedično, ova politika umanjuje dostupnost visokog obrazovanja velikom dijelu društva i uspješno antagonizira članove akademske zajednice, oslabljujući potencijal obrane javnog dobra. O visokom obrazovanju u Srbiji razgovarali smo s Jelenom Veljić iz Društvenog centra Oktobar.
  • 18. rujna, 2016 Prosvjed „Britain Needs a Pay Rise“ u Londonu 18. 10. 2014. godine. Foto: MB. Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
  • 15. rujna, 2016 Svečano otvaranje službenih prostorija Hrvatskog generalskog zbora u ulici Jurja Habdelića u Zagrebu. Na slici Damir Boras. (Izvor: HINA/ Dario GRZELJ/ dag/ 2.9.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine) Novi pokušaj discipliniranja „neposlušnog“ fakulteta Inicijativa predstavnika i zamjenika Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta te Studentski zbor FFZG-a oglasili su se povodom recentnog poništavanja odluke o razrješenju dekana Previšića. Senat Sveučilišta na čelu s rektorom Borasom jasno se pozicionirao uz bok s Previšićem, proglasivši odluke Fakultetskog vijeća nezakonitima zbog navodne nepravilnosti u izboru studentskih predstavnika. Nastavno na događanja vezana uz odbijanje ugovora o suradnji KBF-a i FFZG-a, kao i nedavnih tužbi pomoću kojih dekan pokušava zastrašiti članove Vijeća, riječ je o još jednom pokušaju utišavanja akademske većine koja odbija pristati na autoritarno upravljanje Fakultetom.
  • 9. rujna, 2016 Crvena zastava i stisnuta šaka na Prvomajskoj proslavi u Madridu 2006. godine (izvor: Soman prema Creative Commons licenci). Perspektive ljevice u Hrvatskoj Imajući u vidu da definicija ljevice u hrvatskoj politici odavno podrazumijeva „najmanje desnu“ parlamentarnu poziciju, predstoje nam još jedni u nizu parlamentarnih izbora nakon kojih ona neće imati saborske predstavnike. Time je naglašena diskrepancija između razvoja ljevice u oblastima teorijskog i medijskog rada u odnosu na političko organiziranje na terenu i konkretne političke borbe. U ovom prilogu donosimo analizu trenutnog stanja ljevice u Hrvatskoj, čime nastojimo otvoriti prostor za raspravu o njezinom daljnjem organizacijskom razvoju.
  • 7. rujna, 2016 „Štićenici“ detencijskog centra za ilegalne imigrante Amygdaleza u Grčkoj, oskudno odjeveni i obuveni. Veljača, 2015. godine (izvor: DTRocks prema Creative Commons licenci). Migracije kao oblik adaptivne strategije Nasuprot aktualnim uvriježenim mitovima o „migrantskoj krizi“, migracije su temeljni i formativni element gotovo svih ljudskih društava. Ksenofobna i panična retorika prisutna u mainstream medijima služi obrani „krhkih zidina“ Tvrđave Europe i imperijalističkih politika Globalnog sjevera. Taj diskurs nužno je raskrinkati, a aktualna migracijska zbivanja sagledati u historijskom i globalno-političkom kontekstu kako bismo spoznali obim problema i radili na sustavnim rješenjima. Naš sugovornik na ovu temu bio je Drago Župarić-Iljić iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.
  • 6. rujna, 2016 Zastave Europske unije ispred sjedišta Europske komisije (izvor: Amio Cajander prema Creative Commons licenci). Europski radnički identitet otvara prostor širenju borbe S Artanom Sadikuom, teoretičarom i aktivistom iz Skopja, razgovarali smo o implikacijama koje za zemlje-članice predstavlja izlazak, odnosno ostanak u Europskoj uniji, o demokratskom deficitu kojim su prožete izvršne institucije EU, političko-ekonomskom odnosu između europskog centra i periferije, konstrukciji europskog radničkog identiteta i emancipatornim potencijalima europske ljevice, te političkim ograničenjima recentnog vala prosvjeda u Makedoniji.

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve