Izvještaj s 80. plenuma, 30. ožujka 2010.

Na 80. plenumu održanom 30. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum će poslati dopis Fakultetskom vijeću kojim zahtijeva donošenje kriterija kojima se određuju studentske obveze studijskih programa na Filozofskom fakultetu. Dobili smo poziv za sudjelovanje na međunarodnom summitu studenata organiziranih u borbi protiv komercijalizacije, školarina i bolonjskog procesa koji će se održati u Bochumu u Njemačkoj 8. i 9. svibnja.


Na 80. plenumu održanom 30. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Izašla je publikacija After the Fall: Communiqués from Occupied California koja sadrži tekstove vezane za okupaciju sveučilišta u Kaliforniji. Publikacija će se uskoro moći preuzeti na Slobodnom Filozofskom u .pdf formatu.

U subotu, 10. travnja u 18 sati u prostoru Medike održat će se okrugli stol na koji se pozivaju svi mladi umjetnici i kreativci koji žele sudjelovati u osmišljavanju umjetničkih programa.

Hrvatski centar PEN-a će 7. travnja u 19 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića održati tribinu pod nazivom Pravo na prosvjed.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je danas, na dan studentske protestne akcije, donijelo slijedeću odluku:

Svim redovitim studentima koji od sljedeće akademske godine upišu prvu godinu studija – kako preddiplomskog, tako i diplomskog – na nekom od javnih visokih učilišta u Hrvatskoj, troškovi školarina u cjelini će biti pokriveni iz državnog proračuna.

Jedini uvjet da svaki od tih studenata zadrži pravo besplatnog studiranja i na svim višim godinama bit će da redovito ispunjava svoje studijske obveze. Pri tome kriterije kojima se određuju studijske obveze pojedinih studijskih programa, u skladu s Ustavnom i Zakonom zajamčenom autonomijom sveučilišta i sveučilišnom samoupravom, samostalno propisuju visoka učilišta.

Radi potpunog objašnjenja, treba istaknuti kako visoka učilišta autonomno donose i odluke o iznosu školarina za pojedine studijske programe. Međutim, neovisno o iznosima koje samostalno odrede pojedina visoka učilišta, troškovi školarina za sve redovite studente koji budu redovito ispunjavali studijske obveze bit će pokriveni sredstvima iz državnog proračuna. Na taj će način za sve studente koji budu uredno ispunjavali svoje studijske obveze, studij biti u cjelini besplatan od početka pa do završetka.

Na plenumu se raspravljalo hoće li zbog ove odluke studenti druge godine diplomskog studija također morati plaćati dosad besplatan diplomski studij.

Razgovaralo se i o izvanrednim studentima koji na nekim fakultetima nisu oni koji studiraju uz rad, već studenti koji nisu prešli prag, ali ih fakulteti upisuju zbog ubiranja novca od školarina što dovodi do prenapuhavanja kvota. Izvanredni studenti plaćaju visoke školarine, a nemaju studentska prava.

Plenum će poslati dopis Fakultetskom vijeću kojim zahtijeva donošenje kriterija kojima se određuju studentske obveze studijskih programa na Filozofskom fakultetu.

Medijska sekcija će komentirati današnju odluku Ministarstva.

Na sjednici Senata stavljen je suspenzivni veto na školarine Filozofskog fakulteta.

Izabrani su promatrači za sjednicu Povjerenstva za razvoj studija koja se održava u petak, 9. travnja u Vijećnici.
Na prošloj sjednici usuglašeno je da jezgra studija po studijskoj grupi ne smije prelaziti 40% opterećenja, odnosno 12 ECTS bodova po semestru. Većina odsjeka koji imaju jezgru od 15 ECTS bodova (tri kolegija) oduzet će po bod svakom kolegiju kako bi zadovoljili ovu odredbu. Time se opterećenje studenata neće smanjiti.
Usuglašeno je da se kod dvopredmetnih studija obavezno treba pisati jedan pismeni rad. Moguće je imati dva zasebna rada, jedan interdisciplinarni ili dodatni zamjenski kolegij.

Radnici riječkog brodogradilišta 3. maj su nakon današnjeg zbora radnika Vladi uputili prijedlog za spas brodogradilišta, tzv. “Plan B” kojim bi zaposlenici preuzeli brodogradilište na 5 godina unutar kojih bi doveli brodogradilište na razinu uspješnog poslovanja.

Na sastanku mini akcija nastavilo se s organiziranjem izložbe. Gotov je plakat i većina komentara na članke. Termin idućeg sastanka bit će objavljen naknadno na Slobodnom Filozofskom.

Na sastancima grupe za međuplenumsku suradnju organizirala se današnja protestna akcija “STOP školarine, SVEučilište SVIMA”.

Dobili smo poziv za sudjelovanje na međunarodnom summitu studenata organiziranih u borbi protiv komercijalizacije, školarina i bolonjskog procesa koji će se održati u Bochumu u Njemačkoj 8. i 9. svibnja. Plaćeni su put i smještaj. Više informacija na adresi http://www.educationcongress.eu/.

U četvrtak u 19h u A-001 prikazivat će se film “Bastardi utopije”.

Idući plenum održat će se u utorak, 6. travnja u 20h u D7. Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 21:58.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve