Izvještaj s 80. plenuma, 30. ožujka 2010.

Na 80. plenumu održanom 30. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum će poslati dopis Fakultetskom vijeću kojim zahtijeva donošenje kriterija kojima se određuju studentske obveze studijskih programa na Filozofskom fakultetu. Dobili smo poziv za sudjelovanje na međunarodnom summitu studenata organiziranih u borbi protiv komercijalizacije, školarina i bolonjskog procesa koji će se održati u Bochumu u Njemačkoj 8. i 9. svibnja.


Na 80. plenumu održanom 30. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Izašla je publikacija After the Fall: Communiqués from Occupied California koja sadrži tekstove vezane za okupaciju sveučilišta u Kaliforniji. Publikacija će se uskoro moći preuzeti na Slobodnom Filozofskom u .pdf formatu.

U subotu, 10. travnja u 18 sati u prostoru Medike održat će se okrugli stol na koji se pozivaju svi mladi umjetnici i kreativci koji žele sudjelovati u osmišljavanju umjetničkih programa.

Hrvatski centar PEN-a će 7. travnja u 19 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića održati tribinu pod nazivom Pravo na prosvjed.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je danas, na dan studentske protestne akcije, donijelo slijedeću odluku:

Svim redovitim studentima koji od sljedeće akademske godine upišu prvu godinu studija – kako preddiplomskog, tako i diplomskog – na nekom od javnih visokih učilišta u Hrvatskoj, troškovi školarina u cjelini će biti pokriveni iz državnog proračuna.

Jedini uvjet da svaki od tih studenata zadrži pravo besplatnog studiranja i na svim višim godinama bit će da redovito ispunjava svoje studijske obveze. Pri tome kriterije kojima se određuju studijske obveze pojedinih studijskih programa, u skladu s Ustavnom i Zakonom zajamčenom autonomijom sveučilišta i sveučilišnom samoupravom, samostalno propisuju visoka učilišta.

Radi potpunog objašnjenja, treba istaknuti kako visoka učilišta autonomno donose i odluke o iznosu školarina za pojedine studijske programe. Međutim, neovisno o iznosima koje samostalno odrede pojedina visoka učilišta, troškovi školarina za sve redovite studente koji budu redovito ispunjavali studijske obveze bit će pokriveni sredstvima iz državnog proračuna. Na taj će način za sve studente koji budu uredno ispunjavali svoje studijske obveze, studij biti u cjelini besplatan od početka pa do završetka.

Na plenumu se raspravljalo hoće li zbog ove odluke studenti druge godine diplomskog studija također morati plaćati dosad besplatan diplomski studij.

Razgovaralo se i o izvanrednim studentima koji na nekim fakultetima nisu oni koji studiraju uz rad, već studenti koji nisu prešli prag, ali ih fakulteti upisuju zbog ubiranja novca od školarina što dovodi do prenapuhavanja kvota. Izvanredni studenti plaćaju visoke školarine, a nemaju studentska prava.

Plenum će poslati dopis Fakultetskom vijeću kojim zahtijeva donošenje kriterija kojima se određuju studentske obveze studijskih programa na Filozofskom fakultetu.

Medijska sekcija će komentirati današnju odluku Ministarstva.

Na sjednici Senata stavljen je suspenzivni veto na školarine Filozofskog fakulteta.

Izabrani su promatrači za sjednicu Povjerenstva za razvoj studija koja se održava u petak, 9. travnja u Vijećnici.
Na prošloj sjednici usuglašeno je da jezgra studija po studijskoj grupi ne smije prelaziti 40% opterećenja, odnosno 12 ECTS bodova po semestru. Većina odsjeka koji imaju jezgru od 15 ECTS bodova (tri kolegija) oduzet će po bod svakom kolegiju kako bi zadovoljili ovu odredbu. Time se opterećenje studenata neće smanjiti.
Usuglašeno je da se kod dvopredmetnih studija obavezno treba pisati jedan pismeni rad. Moguće je imati dva zasebna rada, jedan interdisciplinarni ili dodatni zamjenski kolegij.

Radnici riječkog brodogradilišta 3. maj su nakon današnjeg zbora radnika Vladi uputili prijedlog za spas brodogradilišta, tzv. “Plan B” kojim bi zaposlenici preuzeli brodogradilište na 5 godina unutar kojih bi doveli brodogradilište na razinu uspješnog poslovanja.

Na sastanku mini akcija nastavilo se s organiziranjem izložbe. Gotov je plakat i većina komentara na članke. Termin idućeg sastanka bit će objavljen naknadno na Slobodnom Filozofskom.

Na sastancima grupe za međuplenumsku suradnju organizirala se današnja protestna akcija “STOP školarine, SVEučilište SVIMA”.

Dobili smo poziv za sudjelovanje na međunarodnom summitu studenata organiziranih u borbi protiv komercijalizacije, školarina i bolonjskog procesa koji će se održati u Bochumu u Njemačkoj 8. i 9. svibnja. Plaćeni su put i smještaj. Više informacija na adresi http://www.educationcongress.eu/.

U četvrtak u 19h u A-001 prikazivat će se film “Bastardi utopije”.

Idući plenum održat će se u utorak, 6. travnja u 20h u D7. Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 21:58.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve