Izvještaj sa 76. plenuma, 9. ožujka 2010.

Na 76. plenumu održanom 10. ožujka 2010. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda. Podneseni su izvještaji radnih grupa o aktivnostima poduzetim u protekla dva tjedna, uključujući organizaciju izložbe “Jutarnji ponovno napada” te odgođeni izlet u Gorski kotar. Izim toga, sudionici plenuma su izvijestili o posjetu i sastancima s kolegama iz Beča koji od 11. do 14. ožujka planiraju razne akcije iskazivanja nezadovoljstva bolonjskim procesom. Sljedećeg tjedna su sjednice Fakultetskog vijeća našeg fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojima bi se trebalo raspravljati o školarinama.

Na 76. plenumu održanom 10. ožujka 2010. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda.

Predavanje pod nazivom “Državna matura: plan, provedba, posljedice” održat će se u srijedu, 10. ožujka, u 18 sati u predavaonici D3. Izlagatelj je prof. dr. sc. Petar Bezinović sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, voditelj znanstveno-razvojnog projekta “Državna matura” od 2003. do 2007. godine. Nakon izlaganja će uslijediti rasprava.

Predstavljanje zbornika radova s konferencije “1968. i novi socijalni pokreti u Jugoslaviji“, održane od 12. do 14. lipnja 2009. u Novom Sadu, u organizaciji Alternativne kulturne organizacije (AKO) iz Novog Sada te ženskog informacijsko-dokumentacijskog centra Žindok iz Beograda održat će se u četvrtak, 11. ožujka, u 18 sati u konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta.

Pročelnik Gradskog ureda za graditeljstvo Davor Jelavić izdao je novo rješenje tvrtki “Tehnika” za ulaznu rampu za podzemnu garažu u Varšavskoj ulici u Zagrebu u sklopu projekta Hoto grupe Cvjetni prolaz, nakon što je prvotno rješenje, zbog žalbe stanara, poništilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prekršajni sud u Zagrebu presudio je u korist prosvjednika iz Varšavske ulice, ustvrdivši da ih policija nije smjela uhititi jer nisu pružali otpor niti remetili javni red i mir. Policija se žalila na presudu.

Rektor Aleksa Bjeliš izjavio je za Večernji list da će odgovore na sva pitanja maturanata imati nakon sjednice Senata koja je zakazana za 16. ožujka. Kvote još nisu određene, a ministarstvo se nije očitovalo o obećanju da će prva godina studija iduće akademske godine biti besplatna za sve brucoše.

U suradnji s Radio SC-om osniva se Radio sekcija KSFF-a. Klub vas poziva da se iskušate kao novinari, voditelji, urednici, tehničari ili da na bilo koji drugi način sudjelujete u ostvarivanju niza radijskih emisija. Poduka, tehnička oprema i korisno iskustvo su osigurani! Javite se u Klub ili na ksff[at]ffzg.hr .

Radna grupa za Begovo Razdolje saznala je da se rektori ipak ne sastaju u srcu Gorskog kotara, nego na Plitvičkim jezerima. S obzirom na to da smo dobili informaciju da će Zakon o sveučilištima ići u javnu raspravu, zaključeno je da zainteresirani studenti neće otići na sjednicu Rektorskog zbora.

Plenum je odlučio da će raditi akciju na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koja se održava 16. ožujka. Akcija će biti nalik onoj koja je trebala biti održana u Begovom Razdolju. Termin radne grupe na kojoj će se dogovoriti detalji akcije objavit će se naknadno na Slobodnom Filozofskom.
Istog dana je i sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta. Sveučilište je tražilo da mu fakulteti dostave školarine za sljedeću akademsku godinu unatoč onome što je iz MZOŠ-a došla informacija da se školarine ne moraju donositi jer se mijenja zakon. Podsjetimo, studentski predstavnici u Vijeću su već stavili veto na školarine. Školarine će ponovno biti na dnevnom redu na sjednici u utorak. Plenum će poslati dopis svim članovima Fakultetskog vijeća.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške radnicima Jadranske pivovare i Željezare Split.

Odbijen je prijedlog za održavanjem konferencije za medije na kojoj bi se osvrnulo na događaje s radnicima, seljacima te na sjednicu na kojoj se u tajnosti raspravljalo o prijedlogu novog Zakona o sveučilištima. U kontaktu smo sa seljacima koji su sudjelovali u prosvjedima. Studenti su također posjetili Jadransku pivovaru i Željezaru Split te dijelili Radničke FAQ-ove i komunicirali s mnogim drugim radnicima.

Ugostili smo kolege iz Austrije koji su bili na proputovanju regijom. Na dva sastanaka uspoređivale su se blokade i obrazovni sustavi Austrije i Hrvatske te se razgovaralo o bolonjskom procesu, boljem povezivanju studenata i zajedničkim akcijama. Akcija Bologna burns održat će se u Beču od 11. do 14. ožujka. Pozivamo sve zainteresirane kolege koji su u mogućnosti da se odazovu akciji. Smještaj i hrana osigurani.

Nakon višesatne rasprave plenum je odlučio problem mailing lista radnih grupa plenuma i mailing liste Sloga prebaciti na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma. Sastanak će se održati u ponedjeljak u 18 sati. Prijedloga je bilo raznolikih: od ukidanja obje liste preko formiranja službene liste plenuma. Raspravljalo se i o kriterijima za članstvo na pojedinoj listi.

Održano je šest predavanja o direktnoj demokraciji u srednjim školama. Radna grupa za širenje direktne demokracije sastaje se petkom u 18 sati u A-001.

Sastanak radne grupa za mini akcije na kojoj se organizira izložba Jutarnji ponovno napada održat će se u subotu u 16 sati.

Podsjećamo, sastanci radnih grupa su otvoreni za sve zainteresirane. Sastanci se održavaju u A-001.

Termin idućeg plenuma je utorak, 16. ožujka u 20h u D7.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni u utorak od 18h.

Plenum je zaključen u 00:04.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve