Izvještaj sa 76. plenuma, 9. ožujka 2010.

Na 76. plenumu održanom 10. ožujka 2010. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda. Podneseni su izvještaji radnih grupa o aktivnostima poduzetim u protekla dva tjedna, uključujući organizaciju izložbe “Jutarnji ponovno napada” te odgođeni izlet u Gorski kotar. Izim toga, sudionici plenuma su izvijestili o posjetu i sastancima s kolegama iz Beča koji od 11. do 14. ožujka planiraju razne akcije iskazivanja nezadovoljstva bolonjskim procesom. Sljedećeg tjedna su sjednice Fakultetskog vijeća našeg fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojima bi se trebalo raspravljati o školarinama.


Na 76. plenumu održanom 10. ožujka 2010. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda.

Predavanje pod nazivom “Državna matura: plan, provedba, posljedice” održat će se u srijedu, 10. ožujka, u 18 sati u predavaonici D3. Izlagatelj je prof. dr. sc. Petar Bezinović sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, voditelj znanstveno-razvojnog projekta “Državna matura” od 2003. do 2007. godine. Nakon izlaganja će uslijediti rasprava.

Predstavljanje zbornika radova s konferencije “1968. i novi socijalni pokreti u Jugoslaviji“, održane od 12. do 14. lipnja 2009. u Novom Sadu, u organizaciji Alternativne kulturne organizacije (AKO) iz Novog Sada te ženskog informacijsko-dokumentacijskog centra Žindok iz Beograda održat će se u četvrtak, 11. ožujka, u 18 sati u konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta.

Pročelnik Gradskog ureda za graditeljstvo Davor Jelavić izdao je novo rješenje tvrtki “Tehnika” za ulaznu rampu za podzemnu garažu u Varšavskoj ulici u Zagrebu u sklopu projekta Hoto grupe Cvjetni prolaz, nakon što je prvotno rješenje, zbog žalbe stanara, poništilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prekršajni sud u Zagrebu presudio je u korist prosvjednika iz Varšavske ulice, ustvrdivši da ih policija nije smjela uhititi jer nisu pružali otpor niti remetili javni red i mir. Policija se žalila na presudu.

Rektor Aleksa Bjeliš izjavio je za Večernji list da će odgovore na sva pitanja maturanata imati nakon sjednice Senata koja je zakazana za 16. ožujka. Kvote još nisu određene, a ministarstvo se nije očitovalo o obećanju da će prva godina studija iduće akademske godine biti besplatna za sve brucoše.

U suradnji s Radio SC-om osniva se Radio sekcija KSFF-a. Klub vas poziva da se iskušate kao novinari, voditelji, urednici, tehničari ili da na bilo koji drugi način sudjelujete u ostvarivanju niza radijskih emisija. Poduka, tehnička oprema i korisno iskustvo su osigurani! Javite se u Klub ili na ksff[at]ffzg.hr .

Radna grupa za Begovo Razdolje saznala je da se rektori ipak ne sastaju u srcu Gorskog kotara, nego na Plitvičkim jezerima. S obzirom na to da smo dobili informaciju da će Zakon o sveučilištima ići u javnu raspravu, zaključeno je da zainteresirani studenti neće otići na sjednicu Rektorskog zbora.

Plenum je odlučio da će raditi akciju na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koja se održava 16. ožujka. Akcija će biti nalik onoj koja je trebala biti održana u Begovom Razdolju. Termin radne grupe na kojoj će se dogovoriti detalji akcije objavit će se naknadno na Slobodnom Filozofskom.
Istog dana je i sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta. Sveučilište je tražilo da mu fakulteti dostave školarine za sljedeću akademsku godinu unatoč onome što je iz MZOŠ-a došla informacija da se školarine ne moraju donositi jer se mijenja zakon. Podsjetimo, studentski predstavnici u Vijeću su već stavili veto na školarine. Školarine će ponovno biti na dnevnom redu na sjednici u utorak. Plenum će poslati dopis svim članovima Fakultetskog vijeća.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške radnicima Jadranske pivovare i Željezare Split.

Odbijen je prijedlog za održavanjem konferencije za medije na kojoj bi se osvrnulo na događaje s radnicima, seljacima te na sjednicu na kojoj se u tajnosti raspravljalo o prijedlogu novog Zakona o sveučilištima. U kontaktu smo sa seljacima koji su sudjelovali u prosvjedima. Studenti su također posjetili Jadransku pivovaru i Željezaru Split te dijelili Radničke FAQ-ove i komunicirali s mnogim drugim radnicima.

Ugostili smo kolege iz Austrije koji su bili na proputovanju regijom. Na dva sastanaka uspoređivale su se blokade i obrazovni sustavi Austrije i Hrvatske te se razgovaralo o bolonjskom procesu, boljem povezivanju studenata i zajedničkim akcijama. Akcija Bologna burns održat će se u Beču od 11. do 14. ožujka. Pozivamo sve zainteresirane kolege koji su u mogućnosti da se odazovu akciji. Smještaj i hrana osigurani.

Nakon višesatne rasprave plenum je odlučio problem mailing lista radnih grupa plenuma i mailing liste Sloga prebaciti na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma. Sastanak će se održati u ponedjeljak u 18 sati. Prijedloga je bilo raznolikih: od ukidanja obje liste preko formiranja službene liste plenuma. Raspravljalo se i o kriterijima za članstvo na pojedinoj listi.

Održano je šest predavanja o direktnoj demokraciji u srednjim školama. Radna grupa za širenje direktne demokracije sastaje se petkom u 18 sati u A-001.

Sastanak radne grupa za mini akcije na kojoj se organizira izložba Jutarnji ponovno napada održat će se u subotu u 16 sati.

Podsjećamo, sastanci radnih grupa su otvoreni za sve zainteresirane. Sastanci se održavaju u A-001.

Termin idućeg plenuma je utorak, 16. ožujka u 20h u D7.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni u utorak od 18h.

Plenum je zaključen u 00:04.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve