Izvještaj sa 77. plenuma, 16. ožujka 2010.

Na 77. plenumu održanom 17. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Najviše je vremena posvećeno sjednicama Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojima se izglasavalo kvote i participacije za iduću akademsku godinu. Studentski predstavnici Ekonomskog, Prirodoslovno-matematičkog i Filozofskog fakulteta su uložili veto. Sudionici plenuma su izvijestili o velikom prosvjedu protiv bolonjske reforme održanom 11. ožujka u Beču kojemu su prisustvovali.


Na 77. plenumu održanom 17. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Kolege koji su bili u Beču na akciji Bologna burns izvijestili su nas da je 11.3. u Beču održan veliki prosvjed protiv bolonjske reforme. Istog dana su u Beč stigli ministri mnogih zemalja kako bi proslavili desetogodišnjicu potpisivanja bolonje. Na prosvjedu je bili oko 10 000 ljudi. Idući dan su austrijski studenti zauzeli dio fakulteta. Na radnim grupama raspravljalo se o visokom obrazovanju. Predstavljena je i naša borba za potpuno javno financirano obrazovanje.

Blokadna kuharica
je prevedena na njemački i engleski jezik. Izašla je austrijska verzija kuharice s predgovorom Borisa Budena.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu studentski predstavnici su organizirali tribinu na kojoj se razgovaralo o novim odlukama vezanim uz školarine.

Na Ekonomskom fakultetu održana je vrlo posjećena tribina o problemu smanjenja kvota za diplomski studij.

Studentski predstavnici su na današnjem Vijeću Filozofskog fakulteta stavili veto na točku dnevnog reda pod nazivom “Donošenje odluke o participacijama za preddiplomske i diplomske studije za akad. god. 2010./2011”.

Vijeće je na prijedlog studentskih predstavnika izglasalo da će poslati dopis Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u kojem zahtijeva da se MZOŠ do 29.3. očituje o participacijama u školarinama za studente u idućoj akademskoj godini.

Sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu prisustvovala su 4 promatrača plenuma. Izglasane su kvote i participacije za iduću akademsku godinu za sve fakultete osim za PMF, Ekonomiju i Filozofski fakultet jer su njihovi studentski predstavnici stavili veto na odluku. Prisutni članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu glasali su suzdržano o odluci o donošenju kvota i participacija. Nijedan član Senata nije glasao protiv.

U raspravi vođenoj prije glasanja rečeno je da se na većini fakulteta kvote i školarine nisu mijenjale obzirom na prethodnu akademsku godinu. Po tablici sa kvotama i participacijama promatrači plenuma su uočili da se na Fakultetu političkih znanosti iduće akademske godine upisuje 75 studenata manje.

Dekani fakulteta na kojima su studentski predstavnici stavili veto podnijeli su izvještaj.

Na PMF-u su kvote već definirane. Prijedlog je bio da se proširi linerani model studiranja. Do sada većina studenata nije plaćala studij, a manji dio je plaćao punu cijenu školarine. Studentski predstavnici su se oštro usprotivili uvođenju lineranog modela. Smatraju da je sustav u kojem svi, osim izvrsnih studenata, plaćaju niske školarine (oko 2000 HRK) bolji.

Na Filozofskom fakultetu studentski su predstavnici stavili veto jer naplaćivanje školarine zasigurno nije potpuno javno financirano obrazovanje.

Na Ekonomskom fakultetu veto je dan na smanjenje kvota za diplomski studij.

Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Bota izjavljuje da će studentski predstavnici u Senatu dati na idućoj sjednici veto ukoliko studentski predstavnici ova tri fakulteta ne postignu kompromis s ostalim članovima svojih Fakultetskih vijeća.

Na sjednici Senata raspravljalo se i smije li se raspravljati o radnoj verziji Zakona o sveučilištima s obzirom da ona nije službena. Zaključka nije bilo, ali većina članova koji su se javili za riječ smatra da je taj zakon loš. Dogovoreno je da će svi dobiti novu verziju prijedloga ZOS-a na e-mail, a rektor će o tom obavijestiti ministra Fuchsa. Podsjećamo, prijedlog zakona iz prosinca objavljen je na Slobodnom Filozofskom.

Izvanredni sastanak na kojem će se raspravljati o daljnim akcijama vezanim uz iduću sjednicu Fakultetskog vijeća i Senata održat će se u srijedu, 17. ožujka u 17 sati.

Potrebno je od MZOŠ-a tražiti refundaciju školarina.

Nakon rasprave o glasanju studentskih predstavnika na Senatu, zaključeno je da će se eventualno slanje zahtjeva za očitovanjem o suzdržanosti prepustiti SZ-u Filozofskog fakulteta.

Na sastanku radne grupe za širenje direktne demokracije metodički se razrađuju predavanja o direktnoj demokraciji za srednje škole. Svi koji imaju kontakte u srednjim školama neka se jave na direktnademokracija[at]gmail.com ili dođu na sastanak grupe petkom u 18 sati u A-001.

Pripremaju se i radionice koje će se održavati petkom u 16 sati. Termini i sadržaji radionica će biti pravovremeno najavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Nekolicina studenata podržala je jučerašnji prosvjed radnika Adriatice ispred Fonda za privatizaciju. Prepričali su svoje doživljaje.

Potreban je kontakt nekog od radnika iz KIO keramike iz Orahovice.

Mailing lista grupe za širenje direktne demokracije dobila je i drugog moderatora.

Na sastanku mini akcija odabrani su članci za izložbu “Jutarnji ponovno napada”. Podijeljena su zaduženja za pisanje komentara. Kontaktirani su mogući izlagači na tribini o medijima. Na idućem sastanku dobit ćemo prijedlog plakata za najavu izložbe. Idući sastanak održat će se u subotu, 20.3. u 16h.

Grupa za tehnička pitanja plenuma se od prošlog plenuma sastala čak tri puta. Na prvom se sastanku raspravljalo o prijedlogu sazivanja izvanrednog plenuma u ponedjeljak. Prijedlog je odbačen zbog toga što do utorka navečer nismo mogli imati većinu relevantnih informacija, s obzirom da su se u utorak odvijale sjednice Fakultskog vijeća i Senata.

Odlučeno je da će na sjednicu Senata ići svi zainteresirani promatrači.

Na drugom sastanku tehnikalija raspravljalo se o mailing listama. O istoj temi raspravljat će se i u ponedjeljak, 22.03. u 16h jer grupa nije došla do konkretnih prijedloga u obliku u kojem bi ih mogla predočiti plenumu za raspravu i glasanje. Na trećem sastanku sastavljao se dnevni red s moderatorima.

U ponedjeljak, 22.3. u 18h u dvorani 3 održat će se tribina o privatizaciji Imunološkog zavoda.

Idući plenum održat će se u utorak, 23.3. u 20h. Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni u utorak od 18h u A-001.

Plenum je zaključen u 22:20.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve