Štrajk u osječkoj “Pivovari”

Radnici osječke “Pivovare“ d.d. okupljeni u Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS), koji je većinski sindikat u tvrtki, odlučili su 24. veljače, nakon neuspjelih pregovora oko novog kolektivnog ugovora i procesa mirenja s Upravom, stupiti u štrajk. Sedmi dan štrajka članovi Radničke borbe razgovarali su s Darkom Andrašekom, predsjednikom radničkog vijeća osječke “Pivovare” d.d. i članom HUS-ovog Sindikata osječke “Pivovare” d.d.


RB: Koji su, po Vama, razlozi koji su doveli do toga da radnici osječke“Pivovare“ d.d. stupe u štrajk?

Darko Andrašek: Prvo bih zahvalio “Radničkoj borbi“ što je omogućila da javnosti prezentiramo punu istinu o razlozima stupanja u štrajk, ali i o neviđenom kriminalu i opetovanom kršenju radničkih prava u “Pivovari“ d.d., koje se provodi od kada je na njezinom čelu direktor i većinski vlasnik Ivan Komak.

Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju je podigao tužbu, kojom će se dokazati da je Komakov vlasnički udio od 48% protuzakonit, te da on nije vlasnik većinskog udjela od 88% kao što se predstavlja. Tako da se i ta misterija jednom zauvijek razriješi.

No, vratimo se razlozima koji su nas, radnike “Pivovare“ d.d., nagnali da stupimo u štrajk. Naime, u tijeku pregovora oko novog kolektivnog ugovora Uprava na čelu s Komakom je donijela jednostrani akt po kojem bi plaće radnika bile smanjene za 1000-1500 kuna. Isto tako, po tom pravilniku je predviđen i novi katalog radnih mjesta po kojem bi oko sto radnika bilo proglašeno viškom. Za ovakve poteze Uprave nema ama baš niti jednog ekonomskog opravdanja budući se dobit tvrtke povećala, a ne smanjila. Ovdje je na djelu ljudska pohlepa oličena u liku i djelu Ivana Komaka, a na štetu radnika.

Radnici “Pivovare“ d.d. će biti u štrajku sve dok se ne potpiše kolektivni ugovor kojim će se zadržati dosadašnja prava radnika i od toga nećemo odustati ni za jedan jedini milimetar. Godinama između Sindikata i sadašnjeg direktora nema nikakvog dijaloga. E, pa došlo je vrijeme da se i to jednom za svagda riješi. I još nešto: do 2006. godine, kada je došao Komak, u “Pivovari“ d.d. smo imali kolektivni ugovor gdje je bila ugrađena i jedna odredba po kojoj smo financirali djecu umrlih radnika Pivovare, sve dok traje njihovo školovanje. Mjesečni iznos je bio 1000 kuna za svako dijete, a takve djece ima ukupno četvero. Dakle, samo 4.000 kuna. Svi dosadašnji vlasnici tu odredbu nisu ukinuli jer su smatrali da se u takvo što ne smije dirati. Komak, “veliki vjernik“, kakvim se voli predstavljati, odmah je to izbacio iz kolektivnog ugovora. Toliko o njegovoj vjeri i kršćanskom svjetonazoru.

RB.: U osječkoj “Pivovari“ d.d. osim HUS-a djeluje i Sindikat PPDiV-a. Oni su s Upravom potpisali novi kolektivni ugovor. O čemu se tu, zapravo, radi?

Darko Andrašek: Sindikat PPDiV-a je manjinski sindikat u “Pivovari“ d.d., a osnovan je na vrlo interesantan način. Naime, Ivan Komak je jednom prigodom na skup radnika doveo Šimu Oreškovića (regionalni povjerenik PPDiV-a za Slavoniju i Baranju) i rekao otprilike ovako: “Evo, ljudi, ovo je pravi čovjek za vas i od sada se učlanjujte samo u ovaj sindikat.“ Odmah po osnivanju Komak im je odobrio pozajmicu u iznosu od 19.600,00 kuna dok podružnici HUS-a tu pozajmicu nije odobrio. Sami prosudite koliko je PPDiV u stanju štititi i boriti se za radnike i radnička prava. Naravno, ogromna većina radnika nije nasjela na ovaj jeftini trik. Koliko se taj sindikat i Šima Orešković bori za radnička prava dokazao je i ovim svojim potezom gdje je izdao radnike, članove njegovog sindikata, pa sad oni, uvidjevši da su prodani, prelaze k nama. Inače, u osječkoj “Pivovari“ d.d. PPDiV ima samo 10 članova. To sve govori o njihovoj snazi i ozbiljnosti.

“Pivovara” d.d. ima i dvije tvrtke kćeri, “Piće plus” d.o.o. i “Pivo 1697” d.o.o. Tamo su, uglavnom, zaposleni mladi ljudi koje je doveo Komak i koji rade na određeno vrijeme, a pod pritiskom su morali potpisati članstvo u PPDiV-u. Osim toga ove dvije tvrtke služe da se radnike može neograničeno držati pod ugovorom o radu na određeno vrijeme. Kad u jednoj istekne zakonski rok, radnik se prebacuje u drugu. Na taj način se radnici drže u strahu i stvaraju slijepi poslušnici Komakove neodgovorne i kriminalne politike kao direktora i vlasnika.

RB: Spomenuli ste neviđeni kriminal i opetovano kršenje radničkih prava. Kako se ono očituje?

Darko Andrašek: Ivan Komak je “vlasnik“ protiv kojega se vodi više kaznenih postupaka zbog pronevjere, prijevare u gospodarskom poslovanju i sklapanja štetnog ugovora.

Najeklatantniji primjer kriminala u “Pivovari“ d.d. je taj kad je Komakov sin Ivica skoro svaki drugi dan, svakog tjedna, uzimao po par gajbi piva i šta ja znam sve ne i u službenom automobilu, bez vozačke dozvole, to izvozio i prodavao na crno. Portirima je bilo strogo zabranjeno svako zaustavljanje njegova sina.

Nadalje, Komak je sam sebi isplatio predujam dividende u iznosu od cca 1.100.000,00 kuna, a iznos od vrtoglavih 900.000,00 kuna je pozajmio od “Pivovare“ d.d. da bi mogao otplaćivati kredit u PBZ-u koji je podigao u vrijeme kada je kupio dionice.

Državni inspektorat je u zadnjih šest mjeseci prošle godine utvrdio dvanaest teških prekršaja vezanih uz Zakon o radu, od neplaćanja prekovremenih radnih sati preko vrijeđanja radnika psovanjem i omalovažavanjem pa sve do nezakonitih otkaza ugovora o radu. Jednoj radnici je dao nezakonit otkaz da bi, vjerojatno uvidjevši svoju pogrešku, istu vratio na posao. Da nije žalosno bilo bi smiješno.

RB: Kakve su reakcije javnosti, te gradskih i županijskih čelnika?

Darko Andrašek: Prvi dan štrajka bilo je raznih dezinformacija pa je takva bila i reakcija javnosti. Pričalo se da se u krugu “Pivovare“ d.d. štrajk koristi da bi radnici neovlašteno konzumirali piva iz skladišta što je notorna neistina jer je štrajkaški odbor prvi dan izričito zabranio tako nešto i moram reći da se svi radnici striktno pridržavaju naputaka. Već drugi dan, kada su prave informacije došle do javnosti, građani su prepoznali našu pravednu borbu za ostvarenje radničkih prava. Tako smo imali slučaj gdje nam je jedan privatnik, koji je želio ostati anoniman, donio grah i kobasice. Nebrojeni su primjeri gdje nas građani Osijeka podupiru i daju nam podršku. Ovom prigodom bih im, u ime svih radnika“Pivovare“ d.d., zahvalio na tome. Jedino je izostala žešća reakcija na najavu Uprave da će u slučaju da se štrajk oduži dovesti zamjenske radnike. No, to je možda i zbog toga što do njih nije doprla takva informacija. I na to smo spremni i poručujemo da ćemo svim sredstvima braniti naša radna mjesta. Reakcija gradskih i županijskih vlasti, za razliku od građana, je kod nas izazvala veliko nezadovoljstvo. Ne pokazuju niti najmanje zanimanje za ovaj slučaj iako su jako dobro upoznati sa svim događanjima u “Pivovari“ d.d. Ne znam ni sam od kuda ta inertnost vlasti u gradu i županiji, no to njima ostavljam na savjesti. Možda netko od njih pročita ovaj intervju, te se napokon probude i zainteresiraju za ovaj štrajk.

S naše strane mogu poručiti da ćemo ustrajati u borbi za radnička prava, te bih poručio svim radnicima u Hrvatskoj da samo jedinstvom i odlučnom borbom mogu izboriti i poboljšati svoj status, te da ne čekaju kada već bude prekasno.

tekst je objavljen na stranicama Radničke borbe 2. veljače 2010.

Vezani članci

  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve