Izvještaj s 81. plenuma, 6. travnja 2010.

Na 81. plenumu održanom 6. travnja 2010. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Plenum je odlučio da će pismeno zatražiti od Vijeća Filozofskog fakulteta da promijeni važeću odluku o diplomskim radovima, i to na način da studenti, a ne odsjeci, biraju način završnosti, uključujući mogućnost pisanja jednog (ne nužno interdisciplinarnog) diplomskog rada u vrijednosti od 30 ECTS-a. Plenum je odlučio da želi sudjelovati u međunarodnoj akciji pod nazivom “Day of United Symbolic Action” koje će se održati 16. lipnja ove godine.


Na 81. plenumu održanom 6. travnja 2010. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Plenum je “iz treće ruke” obaviješten o sastanku rektora Bjeliša s nekolicinom članova Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, koje je rektor sazvao da bi s njima raspravio stavljanje veta na odluku o participacijama Vijeća Filozofskog fakulteta. Moguće je da će se ponovno sastajati, o čemu će plenum biti obaviješten.

Radionica “Uvod u direktnu demokraciju” u organizaciji programskesekcije i radne grupe za širenje direktne demokracije održat će se u četvrtak 8. travnja u 16h u prostoriji A-001.

Predavanje “Bolonja i proces globalizacije” Sanje Petkovske, isprva najavljeno za 31. ožujka, održat će se ovog ponedjeljka, 12. travnja, u 18h u D3.

Radna grupa za širenje direktne demokracije se, kao i svakog tjedna, sastaje u petak u 18h.

Termini sastanaka ostalih radnih grupa, prvenstveno međuplenumske i medijske koje bi se trebale sastati idućeg tjedna, bit će naknadno određeni i potom objavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Plenum je izglasao podršku radnicima koji će se okupiti na prosvjedu “Radnici zajedno” koji se u srijedu 7. travnja s početkom u 5 do 12 održava u Rijeci, s posebnim naglaskom na podršci radnicima brodogradilišta “3. maj” i njihovom planu prema kojem bi se upravljanje nad tim brodogradilištem predalo u ruke radnicima.

Plenum je odlučio da želi sudjelovati u međunarodnoj akciji pod nazivom “Day of United Symbolic Action” koje će se održati 16. lipnja ove godine. Krajem svibnja u Bochumu će se održati prvi službeni sastanak međunarodne grupe studenata koji će sudjelovati u ovoj akciji, na kojemu će se, između ostaloga, razgovarati o zajedničkoj medijskoj izjavi povodom akcije. Delegate koji će sudjelovati na sastanku u Bochumu plenum je odlučio odabrati na jednom od idućih plenuma.

Plenum je odabrao delegata za tribinu “Pravo na prosvjed” koja se u knjižnici “Bogdan Ogrizović” održava u srijedu 7. travnja s početkom u 19h.

Plenum je odlučio da će pismeno zatražiti od Vijeća Filozofskog fakulteta da promijeni važeću odluku o diplomskim radovima, i to na način da studenti, a ne odsjeci, biraju način završnosti, uključujući mogućnost pisanja jednog (ne nužno interdisciplinarnog) diplomskog rada u vrijednosti od 30 ECTS-a. Ovu će odluku promatrači plenuma predstaviti i Povjerenstvu za razvoj studija na sjednici koja se održava ovoga petka.

Plenumu je pročitano pismo koje mu je uputila ekipa “Mijenjam svijet”.

Odlučeno je da će se idući plenum održati u utorak 13. travnja i to u 21h jer se istoga dana u 18h u prostorijama Kluba SC otvora izložba “Jutarnji ponovno napada” u organizaciji radne grupe za mini akcije.

Izabrani su moderatori.

Sudionik plenuma je podsjetio moderatore da bi novoizabrani moderatori trebali sudjelovati u radu svih radnih grupa koje se sastaju od dana njihovog izbora do dana njihove moderatature, naročito na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma koja se održava uoči njihove moderature. Moderatori bi također trebali doći i na sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma poslije plenuma na kojemu su bili moderatori kako bi pomogli u pripremi moderatora narednog plenuma. Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u utorak 13. travnja u 19h. Sastanak ove radne grupe je obično dva sata prije svakog plenuma.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve