Izvještaj s 83. plenuma, 20. travnja 2010.

Na osamdeset i trećem plenumu, održanom 20. travnja 2010. raspravljalo se o samo tri točke dnevnog reda. Povjerenstvo za razvoj studija Filozofskog fakulteta traži od plenuma mišljenje o ograničavanju broja ispita jezgre studija na pet ispita. Usto, plenum je podržao direktnodemokratske ideje kandidata za Studentski zbor.


Na osamdeset i trećem plenumu, održanom 20. travnja 2010. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenum je obaviješten da je točno prije godinu dana počela blokada Filozofskog fakulteta u borbi za pravo na besplatno obrazovanje. U sklopu toga u tijeku je postavljanje crvenih niti na kip Silvija Strahimira Kranjčevića. Također u Rijeci se u četvrtak održava cijeli niz događanja vezanih uz početak njihove blokade 22. travnja 2009. godine. Svi su pozvani da sudjeluju u bogatom programu.

Na Sveučilištu u Zagrebu održani su izbori za novog rektora. Tu će dužnost i u ovom mandatu obnašati dosadašnji rektor Aleksa Bjeliš koji je u drugom krugu pobijedio Tihomira Hunjaka, a u prvom je ispao treći kandidat Vedran Mornar. Mediji prenose da je upravo za Mornara lobiralo Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, što su potvrdili neki članovi Senata.

Plenum je upozoren na novi Vladin program gospodarskog oporavka u kojem se među mjerama oporavka spominju i one vezane uz obrazovanje,a koje se dobrim dijelom svode na prilagodbu sustava obrazovanja potrebama tržišta.

Povjerenstvo za razvoj studija Filozofskog fakulteta traži od plenuma mišljenje o ograničavanju broja ispita jezgre studija na pet ispita. Trenutno je ograničenje šest ispita. Takva odluka Povjerenstva bi bila preporuka Odsjecima. Tijekom rasprave podignuta su mnoga pitanja zbog nesigurnosti u eventualne posljedice takve odluke, mogućnosti njezine provedbe te način na koji će biti provedena. Moguće posljedice su, zbog velikih razlika u studijskim programima različitih Odsjeka, bez dublje analize potpuno nepredvidive. Povećanje opterećenja i smanjenje kvalitete studija nije isključeno. Plenum je zato odlučio preko delegata Povjerenstvu za razvoj studija uputiti dopis s pitanjima koja su se postavila tijekom rasprave na plenumu. Dopis će biti sastavljen u sklopu radne grupe za analizu i seciranje dokumenata koja će se sastati u ponedjeljak u 17h u A-001.

Plenum je raspravljao i o nadolazećim izborima za Studentski zbor. Mogući kandidati na izborima za Studentski zbor predstavili su plenumu ideju direktnodemokratskog organiziranja i odlučivanja unutar Studentskog zbora. Točan način izvedbe te ideje još nije poznat, ali su kandidati tražili mišljenje plenuma kako bi mogli nastaviti svoj rad. Nakon sadržajne i vrlo informativne rasprave plenum je odlučio da načelno podržava razaranje Studentskog zbora iznutra koristeći postojeći izborni sustav.

Ekipa emisije Mijenjam svijet predstavila je plenumu nove informacije vezane za film “Blokada” prikazan na plenumu u prvom mjesecu ove godine. Tada film nije dobio autorizaciju. Sada je, međutim, ekipa emisije Mijenjam svijet opet u pregovorima s HRT-om o prikazivanju filma na televiziji i to su htjeli predstaviti plenumu. Raspravom je utvrđeno da je prikazivanje na televiziji u skladu s ranijim dogovorom i odlukom plenuma, ali se ta odluka ponovno potvrdila zbog naknadnog neodobravanja autorizacije. Ekipa emisije Mijenjam svijet i dalje će izvještavati plenum o tijeku pregovora i eventualnom prikazivanju filma na HRT-u.

Radna grupa za širenje direktne demokracije traži ljude koji će pomoći u dijeljenju pamfleta za nezaposlene i Radničkih FAQ-ova na proslavi 1. maja. Blokadna kuharica će se prodavati na štandu na Subversive film festivalu od 3. svibnja do 7. svibnja u kinu Europa, pa se i tu traži pomoć zainteresiranih. Realizirana je emisija o direktnoj demokraciji za Radio SC. Radionica o povijesti direktne demokracije održat će se u četvrtak, 22. travnja u 16h u dvorani A-001, a predavanje s istom temom bit će u Mediki 1. svibnja u popodnevnim satima, popraćeno bogatim kulturnim programom. Sljedeći sastanak bit će održan u petak, 23. travnja u ustaljenom terminu 18h u prostoriji A-001.

Međuplenumska radna grupa izvijestila je o stanju na drugim fakultetima i drugim gradovima. U Zadru je udruga sociologa održala simpozij s temom blokade. Plenum je obaviješten da je postdiplomski studij u Zadru besplatan na svim odsjecima, osim na arheologiji i ekonomiji. Dvije sudionice plenuma idu u Beograd na tribinu “Od partijske kontrole do slobodnog univerziteta”.

Sastala se i medijska radna grupa na kojoj se raspravljalo o promijenjenoj medijskoj situaciji u kojoj se nalazimo i adekvatnom odgovoru na te promjene. Također, pojavila se ideja organiziranja radionicâ kojima bi prisustvovali ljudi voljni sudjelovati u radu medijske sekcije.

Termini sastanaka ostalih radnih grupa bit će na vrijeme objavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 27. travnja u 20 sati. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve