Izvještaj s 83. plenuma, 20. travnja 2010.

Na osamdeset i trećem plenumu, održanom 20. travnja 2010. raspravljalo se o samo tri točke dnevnog reda. Povjerenstvo za razvoj studija Filozofskog fakulteta traži od plenuma mišljenje o ograničavanju broja ispita jezgre studija na pet ispita. Usto, plenum je podržao direktnodemokratske ideje kandidata za Studentski zbor.


Na osamdeset i trećem plenumu, održanom 20. travnja 2010. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenum je obaviješten da je točno prije godinu dana počela blokada Filozofskog fakulteta u borbi za pravo na besplatno obrazovanje. U sklopu toga u tijeku je postavljanje crvenih niti na kip Silvija Strahimira Kranjčevića. Također u Rijeci se u četvrtak održava cijeli niz događanja vezanih uz početak njihove blokade 22. travnja 2009. godine. Svi su pozvani da sudjeluju u bogatom programu.

Na Sveučilištu u Zagrebu održani su izbori za novog rektora. Tu će dužnost i u ovom mandatu obnašati dosadašnji rektor Aleksa Bjeliš koji je u drugom krugu pobijedio Tihomira Hunjaka, a u prvom je ispao treći kandidat Vedran Mornar. Mediji prenose da je upravo za Mornara lobiralo Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, što su potvrdili neki članovi Senata.

Plenum je upozoren na novi Vladin program gospodarskog oporavka u kojem se među mjerama oporavka spominju i one vezane uz obrazovanje,a koje se dobrim dijelom svode na prilagodbu sustava obrazovanja potrebama tržišta.

Povjerenstvo za razvoj studija Filozofskog fakulteta traži od plenuma mišljenje o ograničavanju broja ispita jezgre studija na pet ispita. Trenutno je ograničenje šest ispita. Takva odluka Povjerenstva bi bila preporuka Odsjecima. Tijekom rasprave podignuta su mnoga pitanja zbog nesigurnosti u eventualne posljedice takve odluke, mogućnosti njezine provedbe te način na koji će biti provedena. Moguće posljedice su, zbog velikih razlika u studijskim programima različitih Odsjeka, bez dublje analize potpuno nepredvidive. Povećanje opterećenja i smanjenje kvalitete studija nije isključeno. Plenum je zato odlučio preko delegata Povjerenstvu za razvoj studija uputiti dopis s pitanjima koja su se postavila tijekom rasprave na plenumu. Dopis će biti sastavljen u sklopu radne grupe za analizu i seciranje dokumenata koja će se sastati u ponedjeljak u 17h u A-001.

Plenum je raspravljao i o nadolazećim izborima za Studentski zbor. Mogući kandidati na izborima za Studentski zbor predstavili su plenumu ideju direktnodemokratskog organiziranja i odlučivanja unutar Studentskog zbora. Točan način izvedbe te ideje još nije poznat, ali su kandidati tražili mišljenje plenuma kako bi mogli nastaviti svoj rad. Nakon sadržajne i vrlo informativne rasprave plenum je odlučio da načelno podržava razaranje Studentskog zbora iznutra koristeći postojeći izborni sustav.

Ekipa emisije Mijenjam svijet predstavila je plenumu nove informacije vezane za film “Blokada” prikazan na plenumu u prvom mjesecu ove godine. Tada film nije dobio autorizaciju. Sada je, međutim, ekipa emisije Mijenjam svijet opet u pregovorima s HRT-om o prikazivanju filma na televiziji i to su htjeli predstaviti plenumu. Raspravom je utvrđeno da je prikazivanje na televiziji u skladu s ranijim dogovorom i odlukom plenuma, ali se ta odluka ponovno potvrdila zbog naknadnog neodobravanja autorizacije. Ekipa emisije Mijenjam svijet i dalje će izvještavati plenum o tijeku pregovora i eventualnom prikazivanju filma na HRT-u.

Radna grupa za širenje direktne demokracije traži ljude koji će pomoći u dijeljenju pamfleta za nezaposlene i Radničkih FAQ-ova na proslavi 1. maja. Blokadna kuharica će se prodavati na štandu na Subversive film festivalu od 3. svibnja do 7. svibnja u kinu Europa, pa se i tu traži pomoć zainteresiranih. Realizirana je emisija o direktnoj demokraciji za Radio SC. Radionica o povijesti direktne demokracije održat će se u četvrtak, 22. travnja u 16h u dvorani A-001, a predavanje s istom temom bit će u Mediki 1. svibnja u popodnevnim satima, popraćeno bogatim kulturnim programom. Sljedeći sastanak bit će održan u petak, 23. travnja u ustaljenom terminu 18h u prostoriji A-001.

Međuplenumska radna grupa izvijestila je o stanju na drugim fakultetima i drugim gradovima. U Zadru je udruga sociologa održala simpozij s temom blokade. Plenum je obaviješten da je postdiplomski studij u Zadru besplatan na svim odsjecima, osim na arheologiji i ekonomiji. Dvije sudionice plenuma idu u Beograd na tribinu “Od partijske kontrole do slobodnog univerziteta”.

Sastala se i medijska radna grupa na kojoj se raspravljalo o promijenjenoj medijskoj situaciji u kojoj se nalazimo i adekvatnom odgovoru na te promjene. Također, pojavila se ideja organiziranja radionicâ kojima bi prisustvovali ljudi voljni sudjelovati u radu medijske sekcije.

Termini sastanaka ostalih radnih grupa bit će na vrijeme objavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 27. travnja u 20 sati. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve