kolumna 17. travnja 2010.

Izvještaj s 82. plenuma, 13. travnja 2010.

Na osamdeset i drugom plenumu, održanom 13. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je odlučio da će poslati dopis vezan uz dva magistarska rada Vijeću Fakulteta. Smatramo potrebnim još jednom naglasiti da Filozofski fakultet upisuje studente u jedan i jedinstven studij koji se bez obzira na dvije studijske grupe završava jednom, a ne dvjema diplomama.


Na osamdeset i drugom plenumu, održanom 13. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Prisutan je bio samo jedan moderator pa je za drugoga izabran sudionik grupe za tehnička pitanja plenuma koji je pomogao u sastavljanju dnevnog reda.

Pročitan je intervju iz Večernjeg lista s ministrom Fuchsom u kojem ministar spominje mogućnost vraćanja školarina za diplomske studije i poziva visoka učilišta da razmisle o ukidanju neisplativih programa. Govori i o problemu prevelikog interesa i pritiska na društveno-humanističke studije te o uštedi na potporama studentima.

U utorak je otvorena izložba “Jutarnji ponovno napada” u Klubu SC. Na otvorenju je održana i tribina o medijima. Gosti tribine bili su Rade Dargojević, Trpimir Matasović, Boris Postnikov i Mate Kapović. Postoji mogućnost da se nakon dva tjedna izložba preseli u Osijek i Split. Razmišlja se i online postavu.

Na grupi za širenje direktne demokracije finaliziran je letak za nezaposlene koji se nalazi u A-001. Letak će se dijeliti na Zavodu za zapošljavanje i distribuirati u druge gradove. Dogovorene su i tri emisije na radiju SC. SSSH će organizirati predstavljanje Radničkog FAQ-a u Tvornici kulture. Traže se volonteri za prodaju Kuharica na štandu tokom Subversive film festivala. Medika nudi suradnju u okviru kulturnog programa Antibiotik. U planu je akcija dijeljenja materijala za Međunarodni praznik rada.

U srijedu, 21. travnja u 18h u D3 Siniše Miličića održat će predavanje o radničkim pravima i sindikalizmu.

U petak, 16. travnja u 16h u A001 održava se radionica Kako funkcionira plenum.

Grupa za širenje direktne demokracije sastaje se u petak u 18h.

Na sjednici Povjerenstva za razvoj studija raspravljalo se o problemu modula nastavničkih kompetencija koji po zakonu ima 60 ECTS bodova. Načelno je usvojen model po kojem bi bodovi trebali biti simetrično podijeljeni po semestrima. Nerealno je očekivati da će odsjeci smanjiti svoje jezgre kako bi napravili mjesta za nastavničke kolegije. Veća je vjerojatnost da će jednostavno smanjiti broj bodova po kolegiju.

Plenum je odlučio da će poslati dopis vezan uz dva magistarska rada Vijeću Fakulteta.

Smatramo potrebnim još jednom naglasiti da Filozofski fakultet upisuje studente u jedan i jedinstven studij koji se bez obzira na dvije studijske grupe završava jednom, a ne dvjema diplomama. Pritom su studenti na svakoj studijskoj grupi samim izvršenjem obveza predviđenih studijskim programom (apsolviranjem kolegija) ispunili kriterij “završnosti” i dokazali da su tijekom studijskog procesa usvojili potrebna znanja, dok je za potvrđivanje znanstveno-istraživačke kompetencije dostatan jedan, ali zato opsežniji, magistarski rad.

Izabrani su promatrači za iduću sjednicu Povjerenstva koja se održava 15.travnja u 9h.

Riječki studenti godišnjicu blokade obilježavaju bogatim programom (http://blog.autonomnistudenti.com/). Programska sekcija pozabavit će se organiziranjem tribine na godišnjicu blokade FFZG-a, u utorak 20.travnja.

Delegat plenuma je sudjelovao u raspravi na tribini Pravo na prosvjed.

Idući plenum održat će se u utorak, 20. travnja u 20h. Izabrane su moderatorice koje će biti dostupne od 18h u A001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 22:14.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve