Izvještaj s 84. plenuma, 27. travnja 2010.

Na osamdeset i četvrtom plenumu, održanom 27. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Izglasana je podrška radnicima Poljoprerade iz Hrvatskog Leskovca. Ponovno se burno raspravljalo o nadolazećim izborima za Studentski zbor. Sudionice plenuma su sudjelovale na tribini na Filozofskom fakultetu u Beogradu na kojoj su predstavile funkcioniranje našeg plenuma. Ovog četvrtka će se i kod njih održati plenum, odnosno zbor.


Na osamdeset i četvrtom plenumu, održanom 27. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Plenumu je pročitana obavijest o donesenim kvotama i participacijama u troškovima studiranja za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija u idućoj akademskoj 2010./2011. godini. 2238 studenata u cijelosti će biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, njih 1818 participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, a 4098 studenata plaćat će maksimalni iznos participacija. Maksimalni iznosi studentskih participacija iduće akademske godine iznositi od tisuću do 9240 kuna.

Alternativna kulturna organizacija iz Novog Sada organizira konferenciju o fenomenu, posljedicama i alternativama procesu privatizacije. Konferencija će se održati u studenom u Novom Sadu. Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Program ovogodišnjeg Subversive film festivala započinje u subotu, 1.svibnja. Iz programa izdvajamo panel Širenje područja borbe: Mi seljaci, radnici, studenti… koji će se održati u utorak, 4. svibnja od 15 do 18h te predstavljanje knjige Pravo na pobunu Igora Štiksa i Srećka Horvata 7. svibnja u 18h. Na festivalu će gostovati i Tariq Ali, Samir Amin, Michaela Lebowitz, Michail Riklin i Slavoje Žižeka. Više na njihovoj stranici. Skripta(TV) će snimati predavanja koja će se održati na Festivalu. 

Radna grupa za analizu dokumenata je sastavila dopis Povjerenstvu za razvoj studija u kojemu izražava stav plenuma o pitanju ograničenja broja ispita po pet po semestru.

Na radnoj grupi za širenje direktne demokracije organizirala se distribucija materijala za Prvi maj. Povodom Praznika rada AKC Medika u subotu organizira predavanja, izložbe i projekcije filmova. Održat će se i predavanje Uvod u direktnu demokraciju.

Traže se volonteri za dijeljenje materijala i volontiranje na Subversive film festivalu.
Razgovaralo se i o novonastaloj situaciji u kutinskoj Petrokemiji u kojoj je smijenjen direktor uprave jer je poštovao kolektivni ugovor. Grupa se sastaje svakog petka u 18 sati u prostoriji A-001.

Radne grupe su otvorene svim zainteresiranim studentima i građanima.

Kolege iz Osijeka su nas obavijestile da će se na Sveučilištu u Osijeku studentima koji ne ispunjavaju studentske obveze naplaćivati ECTS-ovi. Cijena boda još nije poznata, ali će biti jednaka na svim sastavnicama. U Zadru se cijene školarina nisu mijenjale od uvođenja bolonjskog procesa, ali se mijenjaju kvote i svake godine raste broj studenata koji studiraju za osobne potrebe.

U četvrtak, 29. travnja u 18h u D5 održat će se tribina o Studentskom zboru.

Na prošlom plenumu odlučeno je da plenum načelno podržava ideja razaranja Studentskog zbora iznutra koristeći postojeći izborni sustav.

Plenumu je predstavljen okvirni program jedne od sveučilišnih lista. Sudionici plenuma su raspravljali o problematičnim formulacijama pročitanog letka, ponajprije vezanim uz delegate Studentskog zbora i (ne)mogućnosti odlučivanja svih zainteresiranih studenata. Nekim sudionicima plenuma problematično je i nespominjanje potpuno javno financiranog obrazovanja.

Predstavljen je i program jedine liste Filozofskog fakulteta.

Sudionice plenuma koje su sudjelovale na tribini Od partijske kontrole do slobodnog univerziteta održane na Filozofskom fakultetu u Beogradu podnijele su izvještaj s tribine. Na tribini su se problematizirali ilegalni izbori za Studentski parlament i studentsko organiziranje putem predstavničke demokracije. Predstavljen je način funkcioniranja plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakon burne rasprave sudionici tribine odlučili su da će studentski zbor/plenum održati u četvrtak, 29. travnja u velikom amfiteatru Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Plenum je odlučio podržati radnike Poljoprivrede iz Hrvatskog Leskovca koji mjesec dana štrajkaju jer nisu primili plaće za siječanj, veljaču i ožujak, a doprinosi im nisu uplaćivani već dvije godine. Radnici su stupili u štrajk i uspostavili kontrolu nad tvornicom. Nakon nešto više od tjedan dana zaštitari su ih izbacili iz tvornice te im zabranili pristup.

Idući plenum održat će se u utorak, 4. svibnja u 20 sati u D7.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni od 18h u A-001.

Plenum je zaključen u 22:46.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve