Senat Sveučilišta u Zagrebu donio odluku o kvotama i participacijama na diplomskim studijima

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o kvotama i participacijama u troškovima studiranja za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija u idućoj akademskoj 2010./2011. godini prema kojoj je osigurano ukupno 8634 slobodnih mjesta za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija.

Za redovite studente predviđeno je 8154 mjesta, a za izvanredne studente 150 mjesta, izvijestila je novinare na današnjoj konferenciji prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom Ljiljana Pinter.

Govoreći o zaključcima jučerašnje sjednice senata, Pinter je rekla da će na svim sveučilišnim sastavnicama 2238 studenata u cijelosti biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, njih 1818 participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, a 4098 studenata plaćat će maksimalni iznos participacija.

Dodala je da je u okviru iskazanih kvota osigurano i 330 mjesta za strane studente, te da će maksimalni iznosi studentskih participacija iduće akademske godine iznositi od tisuću do 9240 kuna.

Senat je potvrdio i odluku Vijeća Ekonomskoga fakulteta, usklađenu s predstavnicima studenata, kojom je na svim diplomskim studijskim programima koji se izvode na tom fakultetu osigurano ukupno 1800 slobodnih mjesta. Upis studenata na diplomske studije bit će pak proveden temeljem jedinstvene rang-liste za sve studijske programe.

Pinter je istaknula da će, ako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), kao i u prethodne dvije godine donese odluku o financiranju diplomskih studija, što će pak biti regulirano posebnim ugovorom između MZOŠ-a i sveučilišta, svi studenti koji će se na diplomske studije upisati u akademskoj godini 2010./2011. biti oslobođeni plaćanja participacije u troškovima studiranja.

Senat je na jučerašnjoj sjednici donio odluku i o kvotama i studentskim participacijama u troškovima studiranja na preddiplomskim studijima na Filozofskome fakultetu prema kojoj je osigurano ukupno 1117 slobodnih mjesta za upis studenata u prvu godinu preddiplomskih studija, od čega je 1019 mjesta za redovite studente. Odlučeno je da će 550 upisanih studenata u cijelosti biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, a 469 studenata plaćat će maksimalne iznose participacija. U okviru iskazanih kvota osigurano je 98 mjesta za strane studente. Maksimalni iznosi studentskih participacija ostali su na raziniprošlogodišnjih te će iznositi 6000 kuna.

Natječaj za upis studenata u prvu godinu preddiplomskih, integriranih i stručnih studija zasve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu u sljedećoj akademskoj godini bit će objavljen na internetskoj stranici sveučilišta i u javnim glasilima do kraja travnja.


Cjelovito priopćenje za medije Sveučilišta u Zagrebu:

Senat Sveučilišta u Zagrebu na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o kvotama i studentskim participacijama u troškovima studiranja za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija u akademskoj godini 2010./2011.

Sukladno odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu, u akademskoj godini 2010./2011. ukupno je osigurano 8634 slobodnih mjesta za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija, od čega je 8154 mjesta predviđeno za redovite, a 150 mjesta za izvanredne studente. Na temelju odluke, na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu 2238 studenata u cijelosti će biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, 1818 studenata participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, dok će 4098 studenata plaćati maksimalni iznos participacija. U okviru iskazanih kvota osigurano je 330 mjesta za strane studente. Maksimalni iznosi studentskih participacija na fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu iduće akademske godine iznosit će od 1.000,00 do 9.240,00 kuna.

Očekuje se da će Fakultetsko vijeće Agronomskog fakulteta potvrditi predložene kvote i studentske participacije na diplomskim studijima na svojoj sjednici idući tjedan, nakon čega će na temelju odluke Senata, za sve fakultete i akademije Sveučilišta u Zagrebu započeti priprema objave natječaja za upis koji će biti objavljen na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu i u javnim glasilima.

Senat Sveučilišta u Zagrebu usvajanjem odluke o kvotama i participacijama na diplomskim studijima potvrdio je odluku Vijeća Ekonomskog fakulteta koja je usklađena s predstavnicima studenata, a kojom je na svim diplomskim studijskim programima koji se izvode na EF-u osigurano ukupno 1800 slobodnih mjesta. Upis studenata na diplomske studije na Ekonomskom fakultetu bit će proveden temeljem jedinstvene rang-liste za sve studijske programe. S obzirom na postignuti uspjeh na preddiplomskom studiju, 10 posto upisanih u cijelosti će biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, 40 posto studenata participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, dok će 50 posto studenata plaćati maksimalne iznose participacija.

Ukoliko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske kao i u prethodne dvije godine donese odluku o financiranju diplomskih studija, što će biti regulirano posebnim ugovorom između MZOŠ-a i Sveučilišta, svi studenti koji se na diplomske studije upisuju u akademskoj godini 2010./2011. bit će oslobođeni plaćanja participacije u troškovima studiranja.


Izvori: Hina i stranica Sveučilišta u Zagrebu

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve