Izjava za medije 6. svibnja

Već smo prenijeli vijest o novom modelu plaćanja studija koji je očito usklađen na posljednoj sjednici Rektorskog zbora. Stoga smo dužni reagirati na te (polu)službene informacije i na izjavu predsjednika Rektorskog zbora Ivana Pavića, kao i na poimanje potpuno javno financiranog obrazovanja nadležnih na hrvatskim sveučilištima.


Predsjedavajući Rektorskog zbora Pavić je u medijima iznio model naplaćivanja školarina usklađen na posljednjoj sjednici Zbora. Uspješan student je, prema mišljenju Rektorskog zbora, samo onaj student koji prikupi 60 ECTS-bodova, odnosno položi sve ispite propisane studijskim programom na jednoj godini. Neuspješni tako postaju i studenti koji zadovolje uvjete za upis u sljedeću godinu, pa makar i s prosjekom 5.0, ako pritom ne daju sve ispite. Takav student mora platiti onoliko ECTS-bodova koliko mu nedostaje do brojke 60. Cijena jednog ECTS-boda iznosit će, po rektoru Paviću, simboličnih, 300 kuna. No uzme li se u obzir da jedan kolegij prosječno iznosi oko 5 ECTS-bodova, to ispada oko 1500 kn po kolegiju. Prema ovoj računici, svaki student koji s minimalna prikupljena 42 boda upiše iduću godinu studija, plaća “simboličnih” 5400 kuna školarine. Neuspješniji od neuspješnih, odnosno studenti koji ne zadovolje ni uvjete upisa i ne prikupe 42 ECTS-boda, plaćaju maksimalni iznos školarine.

30. ožujka, na dan studentskog prosvjeda, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je priopćenje kojim objašnjava Vladinu odluku o financiranju prve godine studija svim brucošima u akademskoj godini 2010./2011. U priopćenju između ostalog piše i da će za sve studente koji budu uredno ispunjavali svoje studijske obveze, studij biti u cijelosti besplatan od početka pa do završetka. Rektorski zbor je sad odlučio da uredno ispunjavanje studijskih obveza znači isključivo polaganje svih ispita. Ovakav model, koji vladajuće strukture zovu besplatnim obrazovanjem, rigorozniji je i od postojećeg modela naplaćivanja školarina. Ubuduće će samo studenti dobrog socioekonomskog statusa biti u mogućnosti prebaciti ispit na iduću godinu studija. Studentima koji rade da bi si priuštili studij, i zbog toga produljuju vrijeme studija, naplaćivat će se maksimalna cijena školarine. Pritom podsjećamo da postojeća istraživanja govore o tome da naplaćivanje školarina nikako ne utječe na skraćivanje duljine studiranja, već da duljina studiranja ovisi o materijalnim prilikama studenta, pri čemu dulje studiraju oni koji moraju raditi tijekom studija. Po modelu Rektorskog zbora studenti plaćaju čak i kada s odličnim prosjekom završe studij u roku, samo zbog prebacivanja ispita koji im nije uvjet na iduću godinu! Još jednom podsjećamo da bilo kakva financijska penalizacija ne kažnjava lijene studente nego studente koji se školuju uz rad.

Financijska penalizacija također otvara vrata brojnim manipulacijama jer će se fakultetima omogućiti zarađivanje novaca na neprolasku ispita, a kvaliteta studiranja drastično će pasti jer će većina studenata težiti dati što više ispita, pa makar i s prolaznom ocjenom, samo da ne bi morali plaćati, umjesto da se potrude što bolje naučiti gradivo za ispit, pa makar ga i ne položili odmah, ako nije uvjet. “Čišćenje” godine je jako rijetko čak i kod najboljih studenata s najboljim prosjecima, što je lako statistički provjerljivo. Naprimjer, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je samo 22% studenata prve bolonjske generacije nakon prvog semestra prikupilo maksimalan broj bodova.

Kad se obrazovanje počne “stimulirati” uvođenjem bilo kojeg oblika financijske participacije studenata dolazi do njegove komercijalizacije. Kako komercijalizacija obrazovanja dovodi do rastućih studentskih dugova i širenja društvene nejednakosti može se vidjeti promatranjem obrazovnih sustava Velike Britanije i SAD-a, nasuprot kojih stoji potpuno javno financirano obrazovanje Finske koje igra ključnu ulogu u razvoju te zemlje. Model koji uključuje novčano kažnjavanje studenata posve je suprotan ideji besplatnog i svima dostupnog obrazovanja, te na kraju dovodi do toga da većina studenata mora plaćati svoj studij.

Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve