Izjava za medije 6. svibnja

Već smo prenijeli vijest o novom modelu plaćanja studija koji je očito usklađen na posljednoj sjednici Rektorskog zbora. Stoga smo dužni reagirati na te (polu)službene informacije i na izjavu predsjednika Rektorskog zbora Ivana Pavića, kao i na poimanje potpuno javno financiranog obrazovanja nadležnih na hrvatskim sveučilištima.


Predsjedavajući Rektorskog zbora Pavić je u medijima iznio model naplaćivanja školarina usklađen na posljednjoj sjednici Zbora. Uspješan student je, prema mišljenju Rektorskog zbora, samo onaj student koji prikupi 60 ECTS-bodova, odnosno položi sve ispite propisane studijskim programom na jednoj godini. Neuspješni tako postaju i studenti koji zadovolje uvjete za upis u sljedeću godinu, pa makar i s prosjekom 5.0, ako pritom ne daju sve ispite. Takav student mora platiti onoliko ECTS-bodova koliko mu nedostaje do brojke 60. Cijena jednog ECTS-boda iznosit će, po rektoru Paviću, simboličnih, 300 kuna. No uzme li se u obzir da jedan kolegij prosječno iznosi oko 5 ECTS-bodova, to ispada oko 1500 kn po kolegiju. Prema ovoj računici, svaki student koji s minimalna prikupljena 42 boda upiše iduću godinu studija, plaća “simboličnih” 5400 kuna školarine. Neuspješniji od neuspješnih, odnosno studenti koji ne zadovolje ni uvjete upisa i ne prikupe 42 ECTS-boda, plaćaju maksimalni iznos školarine.

30. ožujka, na dan studentskog prosvjeda, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je priopćenje kojim objašnjava Vladinu odluku o financiranju prve godine studija svim brucošima u akademskoj godini 2010./2011. U priopćenju između ostalog piše i da će za sve studente koji budu uredno ispunjavali svoje studijske obveze, studij biti u cijelosti besplatan od početka pa do završetka. Rektorski zbor je sad odlučio da uredno ispunjavanje studijskih obveza znači isključivo polaganje svih ispita. Ovakav model, koji vladajuće strukture zovu besplatnim obrazovanjem, rigorozniji je i od postojećeg modela naplaćivanja školarina. Ubuduće će samo studenti dobrog socioekonomskog statusa biti u mogućnosti prebaciti ispit na iduću godinu studija. Studentima koji rade da bi si priuštili studij, i zbog toga produljuju vrijeme studija, naplaćivat će se maksimalna cijena školarine. Pritom podsjećamo da postojeća istraživanja govore o tome da naplaćivanje školarina nikako ne utječe na skraćivanje duljine studiranja, već da duljina studiranja ovisi o materijalnim prilikama studenta, pri čemu dulje studiraju oni koji moraju raditi tijekom studija. Po modelu Rektorskog zbora studenti plaćaju čak i kada s odličnim prosjekom završe studij u roku, samo zbog prebacivanja ispita koji im nije uvjet na iduću godinu! Još jednom podsjećamo da bilo kakva financijska penalizacija ne kažnjava lijene studente nego studente koji se školuju uz rad.

Financijska penalizacija također otvara vrata brojnim manipulacijama jer će se fakultetima omogućiti zarađivanje novaca na neprolasku ispita, a kvaliteta studiranja drastično će pasti jer će većina studenata težiti dati što više ispita, pa makar i s prolaznom ocjenom, samo da ne bi morali plaćati, umjesto da se potrude što bolje naučiti gradivo za ispit, pa makar ga i ne položili odmah, ako nije uvjet. “Čišćenje” godine je jako rijetko čak i kod najboljih studenata s najboljim prosjecima, što je lako statistički provjerljivo. Naprimjer, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je samo 22% studenata prve bolonjske generacije nakon prvog semestra prikupilo maksimalan broj bodova.

Kad se obrazovanje počne “stimulirati” uvođenjem bilo kojeg oblika financijske participacije studenata dolazi do njegove komercijalizacije. Kako komercijalizacija obrazovanja dovodi do rastućih studentskih dugova i širenja društvene nejednakosti može se vidjeti promatranjem obrazovnih sustava Velike Britanije i SAD-a, nasuprot kojih stoji potpuno javno financirano obrazovanje Finske koje igra ključnu ulogu u razvoju te zemlje. Model koji uključuje novčano kažnjavanje studenata posve je suprotan ideji besplatnog i svima dostupnog obrazovanja, te na kraju dovodi do toga da većina studenata mora plaćati svoj studij.

Vezani članci

  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve