Izjava za medije inicijative SONG povodom izbora za Studentski zbor

Izbori za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu te za pojedine sastavnice održavaju se 5. i 6. svibnja. Već prvi dan uočen je niz nepravilnosti koje ukazuju na nužnost poništenja izbornog procesa kao i na anomalije i apsurdnosti cijelog sistema studentskog predstavljanja. Prenosimo izjavu za medije studentske inicijative SONG koja je nadgledala ovogodišnje izbore kao i video s jednog biračkog mjesta koji jasno ukazuje na skandalozno kršenje Pravilnika za izbore. SONG je sazvao i press konferenciju za sutra u 10:30 u Klubu SC, Savska 25 na prvom katu!

Poštovani!

Kao studenti organizirani u inicijativu SONG (Studenti organizirano nadgledaju glasanje) dužni smo obavijestiti javnost o zabrinjavajućem broju nepravilnosti koje su se odvijale tijekom prvog dana provođenja izbora za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu koji se održavaju 5. i 6. svibnja.

Studentski izbori Sveučilišta u Zagrebu provode se na dvije razine – za zborove pojedinih sastavnica, tj. fakulteta, i za sveučilišni studentski zbor. Izbori se odvijaju na 33 sastavnice Sveučilišta pri čemu studenti prilikom glasanja dobivaju dva listića – za fakultetsku i za sveučilišnu listu Studentskog zbora.

Pravilnikom o izborima propisano je Izborno povjerenstvo Sveučilišta te izborna povjerenstva pojedinih fakulteta. Za promatranje izbora mogu se prijaviti svi studenti uz prethodnu najavu odgovarajućem izbornom povjerenstvu.

Ove godine za promatranje izbora prijavilo se oko 150 studenata organiziranih u već spomenutu inicijativu SONG koja okuplja studente s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Akademija dramske umjetnosti, Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet političkih znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet…)

Unatoč činjenici da su studenti organizirani u inicijativi SONG urudžbirali i poslali prijave za promatranje sveučilišnih izbora Izbornom povjerenstvu Sveučilišta u skladu s propisanim rokovima, nisu dobili odgovor. Bitno je napomenuti da Izborno povjerenstvo izdaje potvrdu o statusu promatrača najkasnije pet radnih dana prije izbora, što ovdje nije bio slučaj, iako su, još jednom naglašavamo, sve prijave urudžbirane u roku. Izborno povjerenstvo Sveučilišta uopće se naime nije očitovalo o prijavama za promatranje izbora na sveučilišnoj razini koji se zajedno sa izborima za pojedine sastavnice provode na svim fakultetima Sveučilišta. Štoviše, kad su promatrači došli na glasačka mjesta, saznali su da se Izborno povjerenstvo Sveučilišta još nije ni sastalo i da će se sastati tek u petak, 7. svibnja, nakon izbora.

Tijekom prvog dana provođenja izbora promatrači su zbog neočitovanja Povjerenstva na izbornim mjestima naišli na brojne probleme.

Od Lucije Barjašić – stručne suradnice u Uredu prorektorice za studije i upravljanje kvalitetom – tijekom dana došla je informacija da promatrači nemaju zatraženi status jer je Pravna služba Sveučilišta donijela tumačenje Pravilnika prema kojemu Izborno povjerenstvo Sveučilišta, paradoksalno, nije nadležno odobriti promatranje izbora na sveučilišnoj razini., Promatračima je uskraćena mogućnost promatranja izbora jer su se, prema takvom tumačenju, za promatranje izbora na sveučilišnoj razini trebali obratiti izbornim povjerenstvima na pojedinim fakultetima.

Pitamo se, kako Izborno povjerenstvo Sveučilišta nije nadležno za izbore na sveučilišnoj razini koji se odvijaju na svim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu? Zašto osobe uredno prijavljene za promatranje izbora nisu dobile nikakav pravovremeni odgovor nadležnog tijela i kako jedna služba Sveučilišta ima ovlasti davati tumačenje Pravilnika koji je donijela Skupština Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu?

Unatoč navedenim poteškoćama, promatrači su nastojali obaviti svoj posao te su prvog dana izbora uočili niz nepravilnosti i prijevara koji dovode u pitanje regularnost samog izbornog procesa.

Na pojedinim je fakultetima već pri samom ulasku u prostorije predviđene za glasanje uočena nepripremljenost izbornih mjesta. Biračima nije osigurana tajnost glasanja. Naime, niti su mjesta predviđena za glasanje bila ograđena, niti su izborna povjerenstva udaljavala druge studente koji su se obraćali svojim kolegama tijekom samog procesa kako ne bi utjecali na glasanje. Štoviše, na izbornim se mjestima uočilo i zadržavanje pojedinih kandidata za Studentski zbor koji su biračima sugerirali za koga glasati. Ti su isti kandidati zahtijevali od izbornih povjerenstava sastavnica da uklone s biračkog mjesta promatrače SONG-a, prijeteći im zaštitarima i fizičkim izbacivanjem s fakulteta ili tražeći da se promatrači legitimiraju unatoč autonomiji sveučilišta.

Neki su od njih u svom naumu i uspjeli (npr. predsjednici Studentskog zbora Medicinskog i Agronomskog fakulteta, koji su uostalom i aktualni kandidati za Studentski zbor pa se kao takvi nisu smjeli zadržavati u blizini biračkog mjesta) te su promatrači tako p(r)otjerani s biračkog mjesta. Također, studentima su ispred i unutar samih fakulteta dijeljeni popisi s imenima ili rednim brojevima “poželjnih” kandidata za koje bi trebali glasati.

Izborna povjerenstva nisu bila upućena u pravila provođenja izbora: na nekim izbornim mjestima studenti uopće nisu legitimirani, a na drugima je za legitimaciju dostajala i zdravstvena iskaznica. Nadalje, što se tehničkih problema tiče, uočene su prozirne glasačke kutije, a pojedine kutije nisu bile propisno ili uopće zapečaćene. Određena povjerenstva nisu vodila službene zapisnike niti su reagirala na upućivanje SONG-a o nepravilnostima u radu te su neka izborna mjesta bila prijevremeno zatvarana – glasačke kutije zajedno s biračkim odborima jednostavno su “nestajale”.

Kao najeklatantniji primjer izborne manipulacije izdvajamo tzv. “sudoku” listiće (kako su ih studenti već šaljivo nazvali) s ispisanim rednim brojevima kandidata jedne liste za Studentski zbor, koji su se dijelili na sam izborni dan na pojedinim fakultetima (pa čak i od strane samih biračkih odbora uz glasački listić).

S obzirom na navedene primjere neregularnosti i nerada nadležnih tijela, počevši od biračkih odbora i izbornih povjerenstava pojedinih sastavnica pa do Izbornog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu, imamo potrebu oštro osuditi ovakvo poimanje i provođenje izbora i ozbiljno dovodimo u pitanje regularnost samih izbora već nakon prvog dana.

O ovim i drugim problemima vezanim uz provođenje izbora više ćemo se očitovati na konferenciji za novinare o kojoj ćemo vas pravovremeno obavijestiti.

SONG (Studenti organizirano nadgledaju glasanje)

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve