Izjava za medije inicijative SONG povodom izbora za Studentski zbor

Izbori za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu te za pojedine sastavnice održavaju se 5. i 6. svibnja. Već prvi dan uočen je niz nepravilnosti koje ukazuju na nužnost poništenja izbornog procesa kao i na anomalije i apsurdnosti cijelog sistema studentskog predstavljanja. Prenosimo izjavu za medije studentske inicijative SONG koja je nadgledala ovogodišnje izbore kao i video s jednog biračkog mjesta koji jasno ukazuje na skandalozno kršenje Pravilnika za izbore. SONG je sazvao i press konferenciju za sutra u 10:30 u Klubu SC, Savska 25 na prvom katu!


Poštovani!

Kao studenti organizirani u inicijativu SONG (Studenti organizirano nadgledaju glasanje) dužni smo obavijestiti javnost o zabrinjavajućem broju nepravilnosti koje su se odvijale tijekom prvog dana provođenja izbora za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu koji se održavaju 5. i 6. svibnja.

Studentski izbori Sveučilišta u Zagrebu provode se na dvije razine – za zborove pojedinih sastavnica, tj. fakulteta, i za sveučilišni studentski zbor. Izbori se odvijaju na 33 sastavnice Sveučilišta pri čemu studenti prilikom glasanja dobivaju dva listića – za fakultetsku i za sveučilišnu listu Studentskog zbora.

Pravilnikom o izborima propisano je Izborno povjerenstvo Sveučilišta te izborna povjerenstva pojedinih fakulteta. Za promatranje izbora mogu se prijaviti svi studenti uz prethodnu najavu odgovarajućem izbornom povjerenstvu.

Ove godine za promatranje izbora prijavilo se oko 150 studenata organiziranih u već spomenutu inicijativu SONG koja okuplja studente s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Akademija dramske umjetnosti, Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet političkih znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet…)

Unatoč činjenici da su studenti organizirani u inicijativi SONG urudžbirali i poslali prijave za promatranje sveučilišnih izbora Izbornom povjerenstvu Sveučilišta u skladu s propisanim rokovima, nisu dobili odgovor. Bitno je napomenuti da Izborno povjerenstvo izdaje potvrdu o statusu promatrača najkasnije pet radnih dana prije izbora, što ovdje nije bio slučaj, iako su, još jednom naglašavamo, sve prijave urudžbirane u roku. Izborno povjerenstvo Sveučilišta uopće se naime nije očitovalo o prijavama za promatranje izbora na sveučilišnoj razini koji se zajedno sa izborima za pojedine sastavnice provode na svim fakultetima Sveučilišta. Štoviše, kad su promatrači došli na glasačka mjesta, saznali su da se Izborno povjerenstvo Sveučilišta još nije ni sastalo i da će se sastati tek u petak, 7. svibnja, nakon izbora.

Tijekom prvog dana provođenja izbora promatrači su zbog neočitovanja Povjerenstva na izbornim mjestima naišli na brojne probleme.

Od Lucije Barjašić – stručne suradnice u Uredu prorektorice za studije i upravljanje kvalitetom – tijekom dana došla je informacija da promatrači nemaju zatraženi status jer je Pravna služba Sveučilišta donijela tumačenje Pravilnika prema kojemu Izborno povjerenstvo Sveučilišta, paradoksalno, nije nadležno odobriti promatranje izbora na sveučilišnoj razini., Promatračima je uskraćena mogućnost promatranja izbora jer su se, prema takvom tumačenju, za promatranje izbora na sveučilišnoj razini trebali obratiti izbornim povjerenstvima na pojedinim fakultetima.

Pitamo se, kako Izborno povjerenstvo Sveučilišta nije nadležno za izbore na sveučilišnoj razini koji se odvijaju na svim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu? Zašto osobe uredno prijavljene za promatranje izbora nisu dobile nikakav pravovremeni odgovor nadležnog tijela i kako jedna služba Sveučilišta ima ovlasti davati tumačenje Pravilnika koji je donijela Skupština Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu?

Unatoč navedenim poteškoćama, promatrači su nastojali obaviti svoj posao te su prvog dana izbora uočili niz nepravilnosti i prijevara koji dovode u pitanje regularnost samog izbornog procesa.

Na pojedinim je fakultetima već pri samom ulasku u prostorije predviđene za glasanje uočena nepripremljenost izbornih mjesta. Biračima nije osigurana tajnost glasanja. Naime, niti su mjesta predviđena za glasanje bila ograđena, niti su izborna povjerenstva udaljavala druge studente koji su se obraćali svojim kolegama tijekom samog procesa kako ne bi utjecali na glasanje. Štoviše, na izbornim se mjestima uočilo i zadržavanje pojedinih kandidata za Studentski zbor koji su biračima sugerirali za koga glasati. Ti su isti kandidati zahtijevali od izbornih povjerenstava sastavnica da uklone s biračkog mjesta promatrače SONG-a, prijeteći im zaštitarima i fizičkim izbacivanjem s fakulteta ili tražeći da se promatrači legitimiraju unatoč autonomiji sveučilišta.

Neki su od njih u svom naumu i uspjeli (npr. predsjednici Studentskog zbora Medicinskog i Agronomskog fakulteta, koji su uostalom i aktualni kandidati za Studentski zbor pa se kao takvi nisu smjeli zadržavati u blizini biračkog mjesta) te su promatrači tako p(r)otjerani s biračkog mjesta. Također, studentima su ispred i unutar samih fakulteta dijeljeni popisi s imenima ili rednim brojevima “poželjnih” kandidata za koje bi trebali glasati.

Izborna povjerenstva nisu bila upućena u pravila provođenja izbora: na nekim izbornim mjestima studenti uopće nisu legitimirani, a na drugima je za legitimaciju dostajala i zdravstvena iskaznica. Nadalje, što se tehničkih problema tiče, uočene su prozirne glasačke kutije, a pojedine kutije nisu bile propisno ili uopće zapečaćene. Određena povjerenstva nisu vodila službene zapisnike niti su reagirala na upućivanje SONG-a o nepravilnostima u radu te su neka izborna mjesta bila prijevremeno zatvarana – glasačke kutije zajedno s biračkim odborima jednostavno su “nestajale”.

Kao najeklatantniji primjer izborne manipulacije izdvajamo tzv. “sudoku” listiće (kako su ih studenti već šaljivo nazvali) s ispisanim rednim brojevima kandidata jedne liste za Studentski zbor, koji su se dijelili na sam izborni dan na pojedinim fakultetima (pa čak i od strane samih biračkih odbora uz glasački listić).

S obzirom na navedene primjere neregularnosti i nerada nadležnih tijela, počevši od biračkih odbora i izbornih povjerenstava pojedinih sastavnica pa do Izbornog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu, imamo potrebu oštro osuditi ovakvo poimanje i provođenje izbora i ozbiljno dovodimo u pitanje regularnost samih izbora već nakon prvog dana.

O ovim i drugim problemima vezanim uz provođenje izbora više ćemo se očitovati na konferenciji za novinare o kojoj ćemo vas pravovremeno obavijestiti.

SONG (Studenti organizirano nadgledaju glasanje)



Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve