Izvještaj s 86. plenuma, 11. svibnja 2010.

Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je raspravljao o mogućim reakcijama na model plaćanja studija kojeg je predložio Rektorski zbor. Inicijativa SONG zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora.


Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studenti Sveučilišta u Beču ponovno su okupirali Audimax. Rektorat je zahtjevao od studenata da napuste dvoranu na sveučilišnom na kampusu koja im je dana na korištenje. Studente je bez najave ispred dvorane dočekalo osiguranje koje je tražilo osobne dokumente. Na pokušaj izbacivanja iz jedine preostale dvorane, studenti su reagirali blokadom rektorata i Audimaxa u kojem su održali plenum. Zadnja informacija koju smo dobili je da su izbačeni iz Audimaxa policijskom intervencijom.

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod pozvao je danas sve sindikate u Hrvatskoj, a osobito one koji djeluju u državnim i javnim službama, na okupljanje na kojem bi se trebala osmisliti organizacija prvog generalnog štrajka u Hrvatskoj.

Odsjek za filozofiju Sveučilišta Middlesex u Londonu je i dalje u blokadi. Poslano im je pismo podrške plenuma i engleska verzija Blokadne kuharice. U sklopu alternativne nastave održano je i predavanje o zagrebačkoj blokadi.

SkriptaTV snimila je mnoštvo materijala tijekom konferencijskog dijela Subversive film festivala. Snimke razgovora s gostima konferencije, predavanja, okrugle stolove i predstavljanja knjiga imat ćete prilike gledati u narednim tjednima na portalu slobodnifilozofski.com i fejsbuk profilu SkriptaTV.

Svi zainteresirani za obnavljanje crvenih niti koje su prerezane u petak navečer svoje kreativne ideje mogu poslati na e-mail mini.akcije[at]gmail.com.

Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 2009. godine, stavlja naglasak na usuglašenost studijskih programa s potrebama tržišta i temelji se isključivo na smjernicama Europske unije. Na radnoj grupi za analizu dokumenata ponovno će se secirati Prijedlog pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplmskih, diplomskih, integriranih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu. Grupa će se sastati u petak, 14. svibnja u 16h.

Na radnoj grupi za širenje direktne demokracije predložena je nadopuna Radničkog FAQ-a poglavljem o kreditima. U svjetlu izbora za Studentski zbor aktualizirana je rasprava o širenju direktne demokracije po drugim fakultetima. Na Subversive film festivalu prodavale su se kuharice i dijelili drugi materijali. Traže se dobrovoljci za prženje multimedijalnih paketa ili kompleta filmova tvorničko-seljačke tematike. Kutinska Petrokemija dobila je predsjednika uprave po vlastitom izboru. Sljedeći sastanak održat će se u petak, 14. svibnja u 18h.

U četvrtak, 13. svibnja u 16h nastavlja se s radionicom Povijest direktne demokracije.

Plenum je raspravljao o radikalnijoj reakciji na model kojeg je predložio Rektorski zbor. Model Rektorskog zbora se, ukoliko ga senati prihvate, počinje primjenjivati na sve studente koji od iduće akademske godine upišu fakulet. Podsjećamo, novi model je još rigorozniji od postojećeg. Besplatno studiraju samo studenti koji polože sve ispite, odnosno prikupe 60 ECTS bodova. Studenti koji stvore uvjet za upis u narednu godinu, a neke ispite prebace plaćaju po ECTS bodu (to su studenti koji imaju od 42 do 59 ECTS bodova). Studenti koji ne ispune uvjet za upis na sljedeću godinu plaćaju maksimalan iznos školarine. Studenti druge i treće godine preddiplomskog studija studiraju po modelu po kojem su i upisali studij, odnosno dio ih ne plaća studij nego studiraju uz potporu MZOŠ-a, a dio uz osobne potrebe (preko pola studenata). Na većini fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uveden je linerani model plaćanja po kojem većina studenata plaća studij, a kriterij je izvrsnost. Po novom modelu i studenti s odličnim prosjekom plaćaju studij ako prenesu jedan neobavezni kolegij na sljedeću godinu.

Posljednje dvije godine zbog studentskih pritisaka studenti diplomskih studija nisu plaćali školarine, tj. Ministarstvo je potpisalo ugovor sa sveučilištima kojim se obvezalo da će pokriti sve troškove školarina. Ove godine Ministarstvo je potpisalo ugovor u kojem stoji da će pokriti troškove studenata prve godine preddiplomskog i diplomskog studija (iako u ugovoru stoji i stavka da sveučilišta mogu naplaćivati participacije ukoliko Ministarstvo na vrijeme ne pokrije troškove). Školarine za preddiplomske i diplomske studije izglasane su pa će, prema trenutnoj situaciji, studij plaćati i studenti 5. godine diplomskog studija! O trenutnoj situaciji vezanoj za školarine i prijedlog Rektorskog zbora napisat će se FAQ, dijeliti info-letci i organizirati tribine. Na grupi za procjenu trenutne situacije koja će se održati u subotu, 15. svibnja u 16h raspravit će se i o radikalnijim akcijama.

Inicijativa SONG (Studenti organizirano nadgledaju izbore) zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora. Izbori će se 1. i 2. lipnja ponavljati na nekim sastavnicama, a promatrači SONG-a ponovno će ih nadgledati. Na Ekonomskom fakultetu izbori će se ponoviti tek najesen. Predstavnici Studentskog zbora FFZG-a sastat će se na novoosnovanoj radnoj grupi za birokraciju u ponedjeljak u 18h i raspravljati sa svim zainteresiranim studentima. Sve odluke donosit će se na plenumu. Na grupi će se raspravljati i o pitanjima vezanim uz SZ Sveučilišta u Zagrebu.

Rasprava o sklopljenoj koaliciji STOP, djelovanju kandidata koji žele rušiti Studentski zbor iznutra, širenju direktne demokracije na ostale sastavnice i ostalim srodnim temama nastavit će se na idućem plenumu.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške studentima Sveučilišta u Puerto Ricu koji već dva tjedna blokiraju fakultet zbog proračunskih rezova u iznosu od 100 milijuna dolara. Imaju podršku i profesora te osoblja fakulteta.

Idući plenum održat će se u utorak, 18. svibnja u 20 sati. Izabrani su moderatori, koji će biti dostupni od 18h u A-001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 00:16.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve