Podrška plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu studentima Sveučilišta u Middlesexu

Na 85. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 4. svibnja 2010. godine, plenum je izglasao podršku studentima Sveučilišta u Middlesexu. Poslanu podršku studentima u Middlesexu koji se uvelike oslanjaju na naša iskustva tijekom blokada, povodeći se naročito našim primjerom u organiziranju alternativnog programa, možete u nastavku pročitati, za u prvu ruku, na engleskom jeziku. Kratak pregled situacije u Middlesexu bit će dostupan na Slobodnom Filozofskom tijekom ovog tjedna, a u međuvremenu se o svemu možete informirati na njihovoj web stranici. Podrška je objavljena i na MRZine.org.

Statement of solidarity with the students of Middlesex University

A spectre is haunting the universities of Europe, east and west. It is not of the sort that seize the masses, but nevertheless presents a formidable material force. It has captured institutions and those who govern them, subordinating both to its logic. It speaks a peculiar, stark language, in which arguments take the privileged form of numbers. It has only one lesson to offer, but this lesson it offers relentlessly. Whenever it speaks of ‘efficiency’, ‘rationality’ or ‘necessity’, it means one thing only: the efficiency and rationality of the market, the necessity of capitulation before its imperatives. Through the mouths of pundits, deans and managers, it never tires of celebrating itself as the agent of a great and overdue cleansing. It’s great task is to cut and get rid of, sever and shut down everything that cannot or will not be subsumed under the profit calculus. This is its sole vision and purpose, the purity it is pursuing and devoted to. It tolerates no other logic besides its own, no purpose other than that of the merchant and the usurer. Where it enters, it becomes master. Where it is denied welcome, it enters by force. As any other conqueror, it establishes new laws and demands tributary payments. Whoever has been visited by it knows that beneath the dry bureaucratic idiom of its declarations lies a violent essence. It is only right to resist it!

We have had our share of it, in Croatia. And just like you now, we decided to fight it. We will not make the mistake to assume that we are in any position to advise you or lecture you on what you should or should not be doing. Each struggle is specific, even if the enemy is the same. There is no greater authority in resistence than the immediate experience of resistence itself. We are confident that you will know how to conduct your fight and chose your weapons wisely.

Yet, it has to be noted that your situation seems even more absurd than the one we are facing. Here, we are told that the introduction of tuition fees is a necessary guarantee of future excellence and high standards of competence. The less of us get the chance to enter higher education, the greater the supposed benefit for all! It is a standard neoliberal mantra. You, on the other hand, are expected to agree on the abolishion of a department deemed excellent even by the narrow standards imposed by those who wish to abolish it!

You will have to dig to the root of that contradiction yourselves and deal with it any way you can. We can only offer our solidarity. A greeting to comrades, both in arms and purpose.

The Plenum of the Faculty of Humanities and Social Science in Zagreb

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.