Slučaj Middlesex: kome još treba Filozofija?

Na 85. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 4. svibnja 2010. godine, plenum je izglasao podršku studentima Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Middlesexu koje možete podržati i potpisivanjem peticije. U subotu su studenti napustili blokiranu zgradu pritisnuti pravnim mjerama koje je poduzela uprava sveučilišta. Kratki pregled situacije u Middlesexu pročitajte u nastavku, a daljnji razvitak situacije možete pratiti na njihovoj stranici.


Ako čitate ovaj tekst, vrlo je vjerojatno da ste već na ovaj ili onaj način nešto čuli o zatvaranju Odsjeka za filozofiju na Middlesex Universityju – renomiranom po tome što je jedno od ključnih žarišta kontinentalne filozofije ne samo u anglosaksonskome svijetu, već i u kriterijima “izvorišta” kontinentalne filozofije – same Europe. Na Middlesexu se dosada moglo studirati tri uža područja filozofije: kontinentalnu filozofiju 19. i 20. stoljeća, estetiku i teoriju umjetnosti, te konačno, suvremenu kritičku teoriju od frankfurtske škole do Badioua i Žižeka. Sustavna provjera kvalitete istraživačkih projekata britanskih odsjeka i sveučilišta (Research Assessment Exercise), koju su 2008. godine provele državne agencije za financiranje visokoobrazovnih institucija, utvrdila je da je 65% istraživanja i rada Odsjeka za filozofiju na Middlesexu „vodeće u svijetu” ili „izvrsno na međunarodnoj razini” – što je ocjena koju nijedan drugi Odsjek na Middlesexu nije postigao. No unatoč tome što je upravo Odsjek za filozofiju njen najbolje ocijenjen odsjek, uprava Middlesexa odlučila ga je od akademske godine 2010./2011. u potpunosti ukinuti.

26. travnja dekan tzv. School of Arts and Education[1], Edward Esche, obavijestio je članove Odsjeka za filozofiju da je njegova preporuka da se svi programi Filozofije ukinu – preddiplomski, diplomski i postdiplomski – prihvaćena od strane uprave Sveučilišta. Dekan je objasnio da je njegova odluka „jednostavno financijske prirode” te u skladu s namjerom Sveučilišta da se više financijskih prihoda osigura iz takozvanih STEM-predmeta[2], što je u skladu s nalozima Vijeća za financiranje visokog obrazovanja Engleske (Higher Education Funding Council for England). U razgovoru s članovima Odsjeka, Esche je priznao izvrsnu istraživačku reputaciju Filozofije s Middlesexa, no dodao kako ona nije dala „brojiv” doprinos Sveučilištu.

Pokrenuta je peticija protiv ove odluke koju je u manje od tjedan dana potpisalo oko 8000 ljudi (danas, 10 dana kasnije, peticija ima 12000 potpisnika). Prosvjedna pisma slali su akademici i intelektualci iz cijeloga svijeta, među kojima i Alain Badiou, Judith Butler, Noam Chomsky, Jacques Rancière, Slavoj Žižek i mnogi drugi. Unatoč svemu tome, uprava Middlesexa nije pokazivala znakove posustajanja u svojoj odluci, niti je odgovarala na itekako razborite i snažne argumente protiv te odluke koji su stizali sa svih strana. Studenti filozofije trebali su se naći s dekanom Eschejem i dijelom Sveučilišne uprave u utorak 4. svibnja kako bi raspravili ovu odluku te kako bi im uprava objasnila razloge zbog kojih se na to odlučila, no netom prije nego je trebao biti održan, sastanak je odgođen. Posljedica toga je da su studenti – njih tridesetak – istog dana mirno preuzeli kontrolu nad dijelom „Trent Park” kampusa u kojem se nalazi uprava spomenute „škole”.

Od 4. svibnja studenti su osigurali cjelodnevni alternativni program: organiziraju niz alternativnih predavanja koja drže kako sami studenti, tako i profesori; održavaju kružoke i kritičko čitanje filozofskih tekstova, filmske projekcije itd. Kako stoji u njihovom proglasu, odlučili su se na blokadu ne samo jer je odluka njihova Sveučilišta u potpunosti nedopustiva, već i jer je slučaj Middlesex samo jedan u nizu „menadžerskih” poteza koji se u zadnjih godinu dana događaju u engleskom akademskom prostoru – pod upravljačkim batom spomenutog HEFCE-a, humanistički odsjeci naveliko se zatvaraju, a novac za visoko obrazovanje, kojeg je ionako sve manje, sve se više preusmjerava u isplativa, „korijenska“ područja.

U petak, 14. svibnja, uprava Sveučilišta u Middlesexu uručila je studentima sudski nalog s kojim ih se tretira kao nepoznate osobe prisutne na posjedu koji je tuđe privatno vlasništvo. Ovim potezom, uprava je pokazala da ne želi pregovarati sa studentima, već ih tretira kao kriminalce. Ovo je stari trik vlasti, u kojem se sukob sa radnom snagom na radnom mjestu ne tretira kao problem radnika i uprave, (što bi nužno vodilo u daljnje pregovore), već kao kriminalno djelo radnika koji nemaju što tražiti na posjedu (radnom mjestu) koji nije u njihovom vlasništvu. Studenti su odlučili da se ne opiru sudskom nalogu, pa su u subotu napustili okupiranu zgradu sa porukom:
“Okupacija je gotova, kampanja se nastavlja”.

Studentsku blokadu Middlesexa možete podržati potpisivanjem njihove peticije ovdje.


[1] Jedna od četiri „škole” u kojima su grupirani disciplinarno srodni odsjeci.
[2] science, technology, engineering and mathematics – eng. stem stoji još i za korijen, pa se implicira da su znanost (tj. fizika i kemija), tehnologija, strojarstvo i matematika temeljni kolegiji.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve