Slučaj Middlesex: kome još treba Filozofija?

Na 85. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 4. svibnja 2010. godine, plenum je izglasao podršku studentima Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Middlesexu koje možete podržati i potpisivanjem peticije. U subotu su studenti napustili blokiranu zgradu pritisnuti pravnim mjerama koje je poduzela uprava sveučilišta. Kratki pregled situacije u Middlesexu pročitajte u nastavku, a daljnji razvitak situacije možete pratiti na njihovoj stranici.


Ako čitate ovaj tekst, vrlo je vjerojatno da ste već na ovaj ili onaj način nešto čuli o zatvaranju Odsjeka za filozofiju na Middlesex Universityju – renomiranom po tome što je jedno od ključnih žarišta kontinentalne filozofije ne samo u anglosaksonskome svijetu, već i u kriterijima “izvorišta” kontinentalne filozofije – same Europe. Na Middlesexu se dosada moglo studirati tri uža područja filozofije: kontinentalnu filozofiju 19. i 20. stoljeća, estetiku i teoriju umjetnosti, te konačno, suvremenu kritičku teoriju od frankfurtske škole do Badioua i Žižeka. Sustavna provjera kvalitete istraživačkih projekata britanskih odsjeka i sveučilišta (Research Assessment Exercise), koju su 2008. godine provele državne agencije za financiranje visokoobrazovnih institucija, utvrdila je da je 65% istraživanja i rada Odsjeka za filozofiju na Middlesexu „vodeće u svijetu” ili „izvrsno na međunarodnoj razini” – što je ocjena koju nijedan drugi Odsjek na Middlesexu nije postigao. No unatoč tome što je upravo Odsjek za filozofiju njen najbolje ocijenjen odsjek, uprava Middlesexa odlučila ga je od akademske godine 2010./2011. u potpunosti ukinuti.

26. travnja dekan tzv. School of Arts and Education[1], Edward Esche, obavijestio je članove Odsjeka za filozofiju da je njegova preporuka da se svi programi Filozofije ukinu – preddiplomski, diplomski i postdiplomski – prihvaćena od strane uprave Sveučilišta. Dekan je objasnio da je njegova odluka „jednostavno financijske prirode” te u skladu s namjerom Sveučilišta da se više financijskih prihoda osigura iz takozvanih STEM-predmeta[2], što je u skladu s nalozima Vijeća za financiranje visokog obrazovanja Engleske (Higher Education Funding Council for England). U razgovoru s članovima Odsjeka, Esche je priznao izvrsnu istraživačku reputaciju Filozofije s Middlesexa, no dodao kako ona nije dala „brojiv” doprinos Sveučilištu.

Pokrenuta je peticija protiv ove odluke koju je u manje od tjedan dana potpisalo oko 8000 ljudi (danas, 10 dana kasnije, peticija ima 12000 potpisnika). Prosvjedna pisma slali su akademici i intelektualci iz cijeloga svijeta, među kojima i Alain Badiou, Judith Butler, Noam Chomsky, Jacques Rancière, Slavoj Žižek i mnogi drugi. Unatoč svemu tome, uprava Middlesexa nije pokazivala znakove posustajanja u svojoj odluci, niti je odgovarala na itekako razborite i snažne argumente protiv te odluke koji su stizali sa svih strana. Studenti filozofije trebali su se naći s dekanom Eschejem i dijelom Sveučilišne uprave u utorak 4. svibnja kako bi raspravili ovu odluku te kako bi im uprava objasnila razloge zbog kojih se na to odlučila, no netom prije nego je trebao biti održan, sastanak je odgođen. Posljedica toga je da su studenti – njih tridesetak – istog dana mirno preuzeli kontrolu nad dijelom „Trent Park” kampusa u kojem se nalazi uprava spomenute „škole”.

Od 4. svibnja studenti su osigurali cjelodnevni alternativni program: organiziraju niz alternativnih predavanja koja drže kako sami studenti, tako i profesori; održavaju kružoke i kritičko čitanje filozofskih tekstova, filmske projekcije itd. Kako stoji u njihovom proglasu, odlučili su se na blokadu ne samo jer je odluka njihova Sveučilišta u potpunosti nedopustiva, već i jer je slučaj Middlesex samo jedan u nizu „menadžerskih” poteza koji se u zadnjih godinu dana događaju u engleskom akademskom prostoru – pod upravljačkim batom spomenutog HEFCE-a, humanistički odsjeci naveliko se zatvaraju, a novac za visoko obrazovanje, kojeg je ionako sve manje, sve se više preusmjerava u isplativa, „korijenska“ područja.

U petak, 14. svibnja, uprava Sveučilišta u Middlesexu uručila je studentima sudski nalog s kojim ih se tretira kao nepoznate osobe prisutne na posjedu koji je tuđe privatno vlasništvo. Ovim potezom, uprava je pokazala da ne želi pregovarati sa studentima, već ih tretira kao kriminalce. Ovo je stari trik vlasti, u kojem se sukob sa radnom snagom na radnom mjestu ne tretira kao problem radnika i uprave, (što bi nužno vodilo u daljnje pregovore), već kao kriminalno djelo radnika koji nemaju što tražiti na posjedu (radnom mjestu) koji nije u njihovom vlasništvu. Studenti su odlučili da se ne opiru sudskom nalogu, pa su u subotu napustili okupiranu zgradu sa porukom:
“Okupacija je gotova, kampanja se nastavlja”.

Studentsku blokadu Middlesexa možete podržati potpisivanjem njihove peticije ovdje.


[1] Jedna od četiri „škole” u kojima su grupirani disciplinarno srodni odsjeci.
[2] science, technology, engineering and mathematics – eng. stem stoji još i za korijen, pa se implicira da su znanost (tj. fizika i kemija), tehnologija, strojarstvo i matematika temeljni kolegiji.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve