Tamara Opačić: Sportske aktivnosti na Sveučilištu

Prenosimo tekst Tamare Opačić o vrhu studentske politikantske omladine na Sveučilištu u Zagrebu: “U što sve Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ove godine ulaže sredstva: sportske aktivnosti jedu skoro koliko i stručni programi, a više od studentskih medija. Tehnologijadi je dodijeljeno 95 tisuća kuna, a Elektrijadi 4 tisuće, uz obrazloženje da se nema novaca. Odsustvo kriterija i prisustvo sukoba interesa – znači li to da Zbor i dalje funkcionira kao poligon za uvježbavanje stranačkih juniora za uspješno vladanje Hrvatskom?”


Politička obojenost i financijske malverzacije prve su asocijacije koje hrvatskim studentima padaju na pamet na spomen sveučilišnih studentskih zborova. Njihovi članovi, a posebice predsjednici, u studentskim kuloarima već su odavno poznati kao “junaci” legendi čiju istinitost potvrđuju fotografije bivšeg šefa Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Tomislava Čengića, koji je na račun Zbora zajedno sa sinom aktualnog Ministra znanosti, obrazovanja i športa Ninom Fuchsom, proputovao Vijetnam, Kambodžu, Tursku i Australiju. Tu je zatim organiziranje tribina i medijskih nastupa njihovih zagrebačkih kolega Krešimira Bašića i Darija Škegre s ciljem da sabotiraju studentske prosvjede iz 2008. godine pa sve do ispražnjenih računa zagrebačkog Zbora koje je 2005. godine za sobom ostavio nikad zaboravljeni Petar Bezjak, HDZ-ov pomladak kojega je naposljetku fotelje stajao posjet Mirku Norcu u zatvoru.

Aktualni predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog studentskog zbora Ivan Bota, poučen iskustvom prijašnjih kolega, svoje zamrznuto članstvo u Mladeži HDZ-a čuvao je kao zmija noge sve dok se nije iskrsnula slika na kojoj zanosno maše zastavom stranke na vlasti. Na prvi pogled čini se kako su za vrijeme njegova predsjednikovanja financije sveučilišnog zbora, nakon Bezjakovih večeri provedenih u Sheratonu, dovedene u red. No u preraspodjeli sredstava, koja su sve do ove godine dosezala vrtoglavu cifru od četiri milijuna kuna, i dalje nešto smrdi: dovoljno je baciti pogled na na rezultate Natječaja za studentske programe za 2010. godinu.

Naime, iz rezultata je vidljivo kako je od 1,498.216,88 kuna namijenjenih za financiranje studentskih programa čak 18,6 posto iznosa otišlo na financiranje sportskih aktivnosti, od čega je gotovo 60.000 kuna utrošeno na promidžbu nogometa. Stručni programi dobili su tek pet posto više sredstava, a studentski mediji 0,6 posto manje. Zanimljiv je podatak da je medij koji je dobio najveći iznos u vrijednosti od 10.000 kuna glasilo hercegovačkih studenata Moj kamen, kojeg karakteriziraju više-manje isprazni tekstovi o studentskim pijanstvima, pokoje prisjećanje na “prvog i jedinog oca svih Hrvata” te izrugivanje vegetarijancima koje “bi trebalo na mjestu strijeljati jer jedu bilje koje proizvodi kisik”. Usporedbe radi, od studentskih listova Filozofskog fakulteta najveći iznos dobio je strukovni časopis studenata južne slavistike Balkan express, i to 3.400 kuna.

Lista dobitnika na Natječaju za studentske programe nastavlja se spornim dodjeljivanjem sredstava za Tehnologijadu, međunarodno tradicionalno znanstveno-sportsko natjecanje studenata tehnoloških fakulteta RH i BiH, za koje je ukupno izdvojeno 95.000 kuna. Tehnologijada je prijavljena u formi pet zasebnih projekata u tri kategorije – kulturna zbivanja, međunarodna suradnja, stručni programi, a samo godinu ranije za nju je izdvojeno ukupno 220.000 kuna. Za Elektrijadu 2010, sličan međunarodni projekt studenata elektrotehnike, iz ovogodišnjeg proračuna izdvojeno je tek 4.000, a njeni organizatori objašnjavaju kako im je rečeno da su tako malen iznos dobili isključivo zbog rezanja ovogodišnjeg proračuna.

A da se natječajnom povjerenstvu ne bi prigovorilo da netransparentno raspodjeljuje novac, uz prijedlog dodjeljivanja financijskih sredstava dopisani su razlozi zbog kojih ih se dodjeljuje. No taj “vrli” poduhvat bio bi smiješan da nije žalostan jer je taj dokument gotovo istovjetan rezultatima natječaja, osim što su uz svaki projekt dodane dvije-tri riječi opisa poput “frankofonija”, “zanimljivo” ili “tradicija”.

Aktualni predsjednik Bota, koji do isteka mandata broji još sitno dana, na upit tijekom jučerašnje tribine održane na Fakultetu političkih znanosti po kojim su točno kriterijima odobrena sredstva, odgovorio je identično – potrebna je tradicija, zanimljivost projekta, opravdana realnost troškova. A kako se prijavljeni projekti ne smiju javno objavljivati zbog zaštite autorskih prava, sve zainteresirane pozvao je da istog trena odu s njim na uvid dokumentacije.

Riječ “transparentnost” Bota je sumanuto ponavljao tijekom čitave tribine, neprekidno ističući da je “aktualni predsjednik dr. Ivo Josipović radio na sastavljanju važećih zakona za studentske zborove”. Kada mu je postavljeno pitanje s čime se točno bavi Inicijativa mladih intelektualaca za čije je organiziranje tribine ove godine iz proračuna izdvojena 21.000 kuna, odgovorio je: “To su mladi i pametni ljudi s različitih fakulteta koji organiziraju tribinu, a novac im treba za tiskanje promotivnih letaka”. Ponovno se sjetio dodati i onu o “transparentnosti projekata jer je ipak sa studentskim zborom radio doktor predsjednik”. Na više puta ponovljeno pitanje nikad nije dao smislen odgovor.

Jasno je pritom da je financiranje Inicijative ustvari čisti primjer sukoba interesa, jer se na njenom čelu nalazi famozni Tomislav Madžar koji ujedno sjedi u predsjedništvu Zbora, a na spomenutim prosvjedima 2008. godine pojavljivao je u ulozi sabotera studentske borbe. Da cijela situacija bude još paradoksalnija, Madžar je jedan od idejnih začetnika Croatian student summita kojemu je ove godine dodijeljeno 28 000 kuna, a godinu ranije čak duplo veći iznos.

No da možda ima nešto istine u Botinoj priči o organizaciji tribine na kojoj se dijeli promotivni materijal, potvrđuju priče koje kruže studentskim kuloarima prema kojima je
zapravo spomenuta tribina predizborni skup na kojem se uoči održavanja studentskih izbora promoviraju liste kandidata koji su zapravo mlađahni klonovi aktualnih glavešina, i to po partijskoj i/ili lokalpatriotskoj liniji. Ove godine to bi trebala biti lista Studenti zajedno koju, gle čuda, podržavaju udruge čiji su projekti dobili povelike svote na ovogodišnjem natječaju, ili je pak riječ o klubovima studenta iz čijih su krajeva sadašnji i budući članovi Zbora. A kao šećer na kraju, odnosno na početku, jer je ipak istaknuta na prvom mjestu, podršku im pruža i Inicijativa mladih intelektualaca.

Pogled na listu njihovih kandidata neupućenima ne znači mnogo, no utipkavanje pojedinih imena u internetsku tražilicu otkriva da su, recimo, Miroslav Smetiško te Zvonimir Majić s Ekonomskog fakulteta i Ivan Kuzlić s Pravnog fakulteta zapravo članovi Mladeži HDZ-a, a Ante Vuletić, inače i aktualni član Sveučilišnog zbora, asistent na Ekonomskom fakultetu koji je zbog svog radnog mjesta u sukobu interesa, pa ne može na valjan način zastupati interese studenata. Na listi su i Filip Križić, urednik i Ivan Mihalj Žabić dopisnik već spomenutog časopisa Moj kamen.

Izbori za studentske zborove i njihov rad od samog su začetka utjelovljenje najgorih radnji koje sa sobom nosi predstavnička demokracija. Naime, za svake izbore gotovo je postala tradicija da na većini fakulteta na birališta izađe manje od deset posto studenta, a na pojedinim fakultetima bilo je i krađa glasačkih kutija, slikanja listića mobitelom kako bi se kasnije taj glas naplatio pa i do fizičkog maltretiranja birača. Dobar dio predstavnika u Studentskom zboru Sveučilišta, izabranih na očito neregularnim izborima, tijekom svog mandata kršio je načelo nepolitičnosti i neprofitnosti iz Statuta kojeg su, da situacija bude još paradoksalnija, sastavili oni sami.

No probuđeni studentski bunt i borba za pravo na besplatno obrazovanje mobilizirala je dobar dio studentske populacije kojoj je cilj opće dobro, pa bi ovogodišnji izbori, koji su zakazani za 5. i 6. svibnja, na površinu mogli izbaciti predstavnike koji će zastupati interese studenata u pravom smislu te riječi. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za fakultetski studenski zbor postoji tek jedna prijavljena lista koju čini studentski plenum, i koja je praktički i prije završetka izbora odnijela pobjedu.

I na sveučilišnoj listi pojavio se hrabar potez studenata i studentica različitih fakulteta okupljenih oko Koalicije STOP, čiji je cilj ući u osinje gnijezdo korupcije, odnosno u Studentski zbor Sveučilišta. Ako pobijede na izborima, za cilj su postavili dokidanje borbe za privatne interesa i rad za opće dobro svih studenata.

Zahvaljujući aktivaciji studentske scene, ovogodišnji izbori nude raznobojniju paletu kandidata i pristupa koji bi mogli stati na kraj malverzaciji studentskih predstavnika, koji svojim prozirnim radnjama nisu uspjeli sakriti ono što je njihovim političkim uzorima i šefovima godinama tako dobro išlo za rukom. Isključivo o studentskim glasovima u sljedeća dva izborna dana ovisi hoće li dosadašnjoj garnituri, koja je lani samo na telekomunikacijske usluge potrošila 150.000 kuna, napokon netko stati na kraj.

preneseno s H-altera

Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve