Izvještaj s 89. plenuma, 1. lipnja 2010.

Na 89. plenumu održanom 1. lipnja 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Radna grupa za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje je podnijela izvještaj sa dva održana sastanka na kojima se raspravljalo o daljnjim akcijama. Radna grupa za analizu dokumenata je iznijela stavove plenuma FFZG-a u studentskom FAQ-u o školarinama.

Na 89. plenumu održanom 1. lipnja 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

U prostorima AKC Medika u galeriji Jogurt otvorena je Ho(w) TO… izložba o Varšavskoj. Izložba video materijala i fotografija s prosvjeda u Varšavskoj bit će otvorena do petka, 4. lipnja i to između 12 i 17 sati.

U Varšavskoj se tijekom blokade održava bogat kulturni program koji se može pronaći na njihovoj web stranici.

Na Slobodnom Filozofskom je objavljen novi Studentski FAQ – Školarine koji sadrži odgovore na pitanja vezana za nove modele studiranja koje predlaže MZOŠ i Rektorski zbor.

Transkript radiodrame Ljube Pauzina Ten days that shook the world – pobuna na Filozofskom fakultetu možete pročitati ili kopirati u A-001. Radi se o transkriptu na engleskom jeziku.

Pet sindikalnih središnjica 9. lipnja počinje skupljati potpise za referendum protiv izmjena Zakona o radu. U zakonskom roku od 15 dana moraju sakupiti oko 450 000 potpisa. Predložene izmjene Zakona o radu predviđaju znatno smanjenje radničkih prava. Sve zainteresirane za raspravu o ovoj temi pozivamo na radnu grupu za širenje direktne demokracije i radnu grupu za analizu dokumenata koje su već ranije pokazale interes za ovu temu.

Radna grupa za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje je podnijela izvještaj sa dva održana sastanka od prošlog plenuma.

Prema novom modelu plaćanja školarina brucoši će se u ovu akademsku godinu upisivati besplatno, no ovakav model je još rigorozniji od trenutnog modela jer će besplatno studirati samo studenti koji ispune apsolutno sve studentske obveze, odnosno skupe svih 60 ECTS bodova u jednoj akademskoj godini. Studenti koji skupe između 42 i 59 ECTS bodova plaćat će po linearnom modelu pri čemu će svaki ECTS bod koštati između 300 i 1000 kn. Studenti koji skupe manje od 42 ECTS boda će plaćati puni iznos školarine.

Ovakav model Rektorskog zbora usvojen je na sveučilištima u Splitu i Osijeku, a uskoro će se o njemu glasati i na Senatu Sveučilišta u Zagrebu.

Radna grupa za analizu dokumenata je iznijela stavove plenuma FFZG-a u prethodno spomenutom studentskom FAQ-u o školarinama.

Izglasan je prijedlog da se dekanu FFZG-a pošalje dopis da sazove izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća prije sjednice Senata koja se održava u utorak, 8. lipnja. Na sjednici bi se Vijeće trebalo izjasniti o dopisu u kojemu plenum poziva članove Vijeća da glasaju protiv spornog prijedloga Rektorskog zbora. Ukoliko se Vijeće ne sastane ili podrži prijedlog Rektorskog zbora, plenum će poduzeti daljnje akcije.

Zbog ovih okolnosti u petak 4. lipnja će se održati izvanredni plenum u 20 sati u D7 na kojem će se odlučivati o daljnjim akcijama vezanim uz sprječavanje donošenja modela Rektorskog zbora na Filozofski fakultet i Sveučilište u Zagrebu.

Radna grupa za širenje direktne demokracije je izvijestila plenum o svojim aktivnostima u prethodnom tjednu.

Zaključeno je da je potrebno bolje informirati zainteresirane o konceptu radionica Direktnodemokratski praxis koje se održavaju svakog četvrtka u 16 sati u A-001. Ovaj tjedan će se izvanredno održati u petak u 16 sati u A-001 zbog praznika.

Na ovoj se radionici razrađuju mogući direktnodemokratski modeli. Do ljeta planiraju osmisliti prijedlog direktnodemokratskog modela koji bi se mogao primjenjivati u funkcioniranju udruga te prilikom javnih prosvjeda.

Sudionici radne grupe se pripremaju za jesenska predavanja o besplatnom obrazovanju i direktnoj demokraciji u srednjim školama. Svi zainteresirani se mogu javiti na e-mail: direktna.demokracije[at]gmail.com

RGŠDD još uvijek radi na proizvodnji i distribuciji multimedijalnih paketa. Uključiti se možete dolaskom na sastanak radne grupe svakog petka u 18 sati u A-001.

Prošlog se tjedna po prvi put sastala radna grupa za birokraciju i Studentski zbor. Raspravljalo se o problemu raspodjele financija Studentskog zbora za projekte te o educiranju kandidata Koalicije STOP! o direktnoj demokraciji. Uskoro će trebati novi ljudi za ured pravobranitelja na FFZG-u te bi se trebalo uspostaviti pravobraniteljske urede i na drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Podnesen je izvještaj o stanju blagajne i tekućim troškovima.

Radna grupa za tehnička pitanja je objasnila da je plenum izvanredno izmješten iz D7 u D3 jer nismo pronašli ključ od projektora.

Plenum je izglasao da želi mailing listu za organizaciju budućih akcija. Sudionik plenuma je na sebe preuzeo teret administriranja i osnivanja mailing liste.

Sudionici plenuma su sudjelovali na European Education Congress u Bochumu u Njemačkoj. Nije ih se dojmila organizacijska razina na održanim plenumima. Predstavili su borbu hrvatskih studenata bajaderama i video materijalima. Uspostavljeni su kontakti sa studentima iz Bugarske koji su također sudjelovali na kongresu te su oduševljeni direktnodemokratskim organiziranjem. Planira se napisati zajedničku izjavu za medije povodom međunarodnog vala u listopadu i studenom ove godine i osnovati međunarodnu stranicu svih studentskih inicijativa. 16. lipnja održat će se Day of United Symbolic Actions.

Sljedeći plenum će održati u petak u 20 sati u D7.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u petak u 18 sati u A-001. Svi su pozvani na radnu grupu, a naročito moderatori i moderatori prethodnog plenuma.

Izabrane su moderatorice.

Plenum je zaključen u 23:13.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.