Izvještaj s 89. plenuma, 1. lipnja 2010.

Na 89. plenumu održanom 1. lipnja 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Radna grupa za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje je podnijela izvještaj sa dva održana sastanka na kojima se raspravljalo o daljnjim akcijama. Radna grupa za analizu dokumenata je iznijela stavove plenuma FFZG-a u studentskom FAQ-u o školarinama.

Na 89. plenumu održanom 1. lipnja 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

U prostorima AKC Medika u galeriji Jogurt otvorena je Ho(w) TO… izložba o Varšavskoj. Izložba video materijala i fotografija s prosvjeda u Varšavskoj bit će otvorena do petka, 4. lipnja i to između 12 i 17 sati.

U Varšavskoj se tijekom blokade održava bogat kulturni program koji se može pronaći na njihovoj web stranici.

Na Slobodnom Filozofskom je objavljen novi Studentski FAQ – Školarine koji sadrži odgovore na pitanja vezana za nove modele studiranja koje predlaže MZOŠ i Rektorski zbor.

Transkript radiodrame Ljube Pauzina Ten days that shook the world – pobuna na Filozofskom fakultetu možete pročitati ili kopirati u A-001. Radi se o transkriptu na engleskom jeziku.

Pet sindikalnih središnjica 9. lipnja počinje skupljati potpise za referendum protiv izmjena Zakona o radu. U zakonskom roku od 15 dana moraju sakupiti oko 450 000 potpisa. Predložene izmjene Zakona o radu predviđaju znatno smanjenje radničkih prava. Sve zainteresirane za raspravu o ovoj temi pozivamo na radnu grupu za širenje direktne demokracije i radnu grupu za analizu dokumenata koje su već ranije pokazale interes za ovu temu.

Radna grupa za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje je podnijela izvještaj sa dva održana sastanka od prošlog plenuma.

Prema novom modelu plaćanja školarina brucoši će se u ovu akademsku godinu upisivati besplatno, no ovakav model je još rigorozniji od trenutnog modela jer će besplatno studirati samo studenti koji ispune apsolutno sve studentske obveze, odnosno skupe svih 60 ECTS bodova u jednoj akademskoj godini. Studenti koji skupe između 42 i 59 ECTS bodova plaćat će po linearnom modelu pri čemu će svaki ECTS bod koštati između 300 i 1000 kn. Studenti koji skupe manje od 42 ECTS boda će plaćati puni iznos školarine.

Ovakav model Rektorskog zbora usvojen je na sveučilištima u Splitu i Osijeku, a uskoro će se o njemu glasati i na Senatu Sveučilišta u Zagrebu.

Radna grupa za analizu dokumenata je iznijela stavove plenuma FFZG-a u prethodno spomenutom studentskom FAQ-u o školarinama.

Izglasan je prijedlog da se dekanu FFZG-a pošalje dopis da sazove izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća prije sjednice Senata koja se održava u utorak, 8. lipnja. Na sjednici bi se Vijeće trebalo izjasniti o dopisu u kojemu plenum poziva članove Vijeća da glasaju protiv spornog prijedloga Rektorskog zbora. Ukoliko se Vijeće ne sastane ili podrži prijedlog Rektorskog zbora, plenum će poduzeti daljnje akcije.

Zbog ovih okolnosti u petak 4. lipnja će se održati izvanredni plenum u 20 sati u D7 na kojem će se odlučivati o daljnjim akcijama vezanim uz sprječavanje donošenja modela Rektorskog zbora na Filozofski fakultet i Sveučilište u Zagrebu.

Radna grupa za širenje direktne demokracije je izvijestila plenum o svojim aktivnostima u prethodnom tjednu.

Zaključeno je da je potrebno bolje informirati zainteresirane o konceptu radionica Direktnodemokratski praxis koje se održavaju svakog četvrtka u 16 sati u A-001. Ovaj tjedan će se izvanredno održati u petak u 16 sati u A-001 zbog praznika.

Na ovoj se radionici razrađuju mogući direktnodemokratski modeli. Do ljeta planiraju osmisliti prijedlog direktnodemokratskog modela koji bi se mogao primjenjivati u funkcioniranju udruga te prilikom javnih prosvjeda.

Sudionici radne grupe se pripremaju za jesenska predavanja o besplatnom obrazovanju i direktnoj demokraciji u srednjim školama. Svi zainteresirani se mogu javiti na e-mail: direktna.demokracije[at]gmail.com

RGŠDD još uvijek radi na proizvodnji i distribuciji multimedijalnih paketa. Uključiti se možete dolaskom na sastanak radne grupe svakog petka u 18 sati u A-001.

Prošlog se tjedna po prvi put sastala radna grupa za birokraciju i Studentski zbor. Raspravljalo se o problemu raspodjele financija Studentskog zbora za projekte te o educiranju kandidata Koalicije STOP! o direktnoj demokraciji. Uskoro će trebati novi ljudi za ured pravobranitelja na FFZG-u te bi se trebalo uspostaviti pravobraniteljske urede i na drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Podnesen je izvještaj o stanju blagajne i tekućim troškovima.

Radna grupa za tehnička pitanja je objasnila da je plenum izvanredno izmješten iz D7 u D3 jer nismo pronašli ključ od projektora.

Plenum je izglasao da želi mailing listu za organizaciju budućih akcija. Sudionik plenuma je na sebe preuzeo teret administriranja i osnivanja mailing liste.

Sudionici plenuma su sudjelovali na European Education Congress u Bochumu u Njemačkoj. Nije ih se dojmila organizacijska razina na održanim plenumima. Predstavili su borbu hrvatskih studenata bajaderama i video materijalima. Uspostavljeni su kontakti sa studentima iz Bugarske koji su također sudjelovali na kongresu te su oduševljeni direktnodemokratskim organiziranjem. Planira se napisati zajedničku izjavu za medije povodom međunarodnog vala u listopadu i studenom ove godine i osnovati međunarodnu stranicu svih studentskih inicijativa. 16. lipnja održat će se Day of United Symbolic Actions.

Sljedeći plenum će održati u petak u 20 sati u D7.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u petak u 18 sati u A-001. Svi su pozvani na radnu grupu, a naročito moderatori i moderatori prethodnog plenuma.

Izabrane su moderatorice.

Plenum je zaključen u 23:13.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve