Izvještaj s 91. plenuma, 7. lipnja 2010.

Na 91. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljano je o šest točaka dnevnog reda. Dekan Filozofskog fakulteta nije odgovorio na dopis kojim smo zatražili da sazove izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća. Plenum je prihvatio plan akcije “Senat” sa tri suzdržana glasa. Sudionik plenuma je izvijestio da je 200 letaka o nezaposlenosti poslano NSIBOR „Crni Pero“.



Na 91. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljano je o šest točaka dnevnog reda.

Prema nacrtu izmjena ustava koji bi trebao prekosutra u Sabor mijenja se i članak 65. o obrazovanju.

Članak 65.

Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.


Nova formulacija:

Članak 65.

Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima.
Opće je obrazovanje obvezatno i besplatno.


U Rijeci se ispred Rektorata 11. lipnja održava prosvjed protiv modela Rektorskog zbora. Okupljanje za prosvjed je na Jadranskom trgu u 11 sati te se preko Korza planira stići do Rektorata.

Dekan Filozofskog fakulteta nije odgovorio na dopis kojim smo zatražili da sazove izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća.

Danas se održao sastanak Rektorskog kolegija. Rektor navodno još uvijek ustraje na linearnom modelu po izvrsnosti. Na sjednici Senata će se usvojiti ugovor za financiranje između Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Prema nekim izvorima na sjednici će se pričati i o modelu Rektorskog zbora te bi se o njemu čak moglo i glasati jer se brucoši upisuju za mjesec dana, a još ne postoji model po kojemu će studirati.

Radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje je napravila kratku prezentaciju modela Rektorskog zbora.

Sudionica radne grupe je plenumu predstavila proglas koji će se čitati u vijećnici Senata ukoliko plenum izglasa plan akcije. Par stilskih primjedbi sudionika plenuma su uvrštene u tekst.

Sudionik radne grupe je predstavio plan akcije „Senat“. Plenum prihvaća plan akcije “Senat” sa tri suzdržana glasa. Izabrani su glasnogovornici i čitač proglasa na sjednici.

Na e-mail radne grupe za tehnička pitanja je pristigao prijedlog „Modela za održavanje kriterija besplatnog obrazovanja“. Prijedlog je da se model prezentira na sutrašnjoj akciji „Senat“, ukoliko ga plenum izglasa.

Model je zapravo prilagođena preporuka Nacionalnog vijeća za znanost za određivanje prava redovnih studenata koju je prihvatio i Senat Sveučilišta u Zagrebu još 2007. godine, ali je proširen na prava svih studenata. Odnosi se na proširenje dijela zahtjeva za besplatnim obrazovanje koji je izglasan još na proljetnoj blokadi: Smatramo da je dovoljan korektiv za neredovito izvršavanje studentskih obveza privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava, a nikako plaćanje studija, ECTS-bodova, kolegija ili drugi oblici novčane penalizacije. Po tom modelu ne bi bilo novčane penalizacije (koja ponaprije kažnjava studente koji zbog loše socioekonomske situacije moraju raditi uz studij), nego privremenog gubitka socijalnih prava.

Plenum nije prihvatio prijedlog da se model uključi u akciju „Senat“.

Plenum je raspravljao o inicijativi za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Plenum je odlučio da se ne želi očitovati putem medijske izjave.

Sudionik radne grupe za širenje direktne demokracije je izvijestio plenum da je 200 letaka o nezaposlenosti poslano NSIBOR frakciji „Crni Pero“.

Idući plenum će se održati 15. lipnja u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 18 sati u A-001. Svi zainteresirani su pozvani na plenum, radne grupe i alternativni program!

Izglasani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:21.

Vezani članci

  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve