Izvještaj s 93. plenuma, 26. lipnja 2010.

Na devedeset i trećem plenumu, održanom 23. lipnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Podnesen je izvještaj o Danu ujedinjene simboličke akcije. Raspravljalo se o sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koju su studenti Sveučilišta prekinuli te je naknadno održana. Sudionici plenuma će proučiti Etički kodeks našeg Sveučilišta te podnijeti izvještaj na sljedećem plenumu koji će se održati 2. srpnja u 20 sati u D7.



Na devedeset i trećem plenumu, održanom 23. lipnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu predložen je model po kojemu se plaćanje po ECTS bodu smanjuje, odnosno povećava ovisno o prosjeku ocjena.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zadru održanoj 17. lipnja razgovaralo se o zajedničkom studijskom programu pod nazivom Međunarodni odnosi i diplomacija tog sveučilišta i privatnog sveučilišta u Dubrovniku Miomira Žužula. Žužul je naglasio da je inicijativa o zajedničkom studiju privatnog i javnog sveučilišta bila uzajamna. Ministar Fuchs izjavio je da privatna i javna sveučilišta već surađuju.

Već nekoliko dana traje prosvjed seljaka koji su parkirali petstotinjak traktora uz slavonske ceste kako bi još jednom ukazali na težak položaj u kojemu se nalaze. Seljaci, unatoč obećanjima, nisu primili mjenice u iznosu duga za poticaje iz 2008. godine. Nakon novih obećanja premijerke Kosor, predstavnici seljačkih udruga najavili su prekid prosvjeda i micanje traktora sa ceste.

U Karlovcu se od 2. do 4. srpnja održava festival pod nazivom AnarKa kojim će se obilježiti 170. godišnjica slobodarske ideje. U programu festivala nude se različite radionice, predavanja, projekcije i sajam knjiga.

Radna grupa za analizu dokumenata predstavila je reakciju na dio teksta Rezolucije drugog svesindikalnog sabora koji je vezan uz obrazovanje. Medijska sekcija će u tekst unijeti izmjene do kojih se došlo raspravom na plenumu te će poslati reakciju sindikatima. Početkom iduće akademske godine na kružocima ćemo se detaljnije baviti problemom decentralizacije.

Na idućem sastanku grupe za analizu dokumenata, u ponedjeljak 5. srpnja u 20h u prostoriji A-001 secirat će se prijedlog Pravilnika o sustavu upravljanja kvalitetom obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se u ponedjeljak, 28. lipnja u 18h u A-001.

Radne grupe plenuma sastaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu (prizemlje desno, Ivana Lučića 3). Otvorene su za sve zainteresirane građane.

16. lipnja na Dan ujedinjenih simboličkih akcija protiv komercijalizacije obrazovanja u Njemačkoj je prosvjedovalo oko 85 000 ljudi. U Dresdenu su se studentima priključili profesori i nenastavno osoblje fakulteta. Povod prosvjedima bilo je rezanje budžetâ sveučilištima.

Prosvjedovalo se i u Rusiji – u Samari i Moskvi. U zabačenim djelovima Rusije roditelji moraju plaćati naknadu za osnovno obrazovanje svoje djece.

U Filipinima je po prvi put održan prosvjed za svima dostupno obrazovanje. Novoizabrani presjednik ignorirao je obećanje o većim ulaganjima u obrazovanje. Prošle godine tisućama djece nije bilo dostupno ni osnovnoškolsko obrazovanje.

U Velikoj Britaniji 21. lipnja održali su se masovni prosvjedi i simbolične akcije na stotinjak sveučilišta. U zadnjih par godina svake godine država smanjuje davanja za obrazovanje za oko 1,4 milijuna funti. Otpušteno je mnogo radnika, a kolegiji se ukidaju.

27. lipnja održat će se međunarodni chat.

Prekinuta sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu nastavila se prošlog utorka. Rektor je unajmio zaštitare koji su stajali ispred ulaza. Članovi Senata razgovarali su o tome kako su studenti nasilni i ne poštuju Senat te koriste neakademske metode. Izraženo je negodovanje zbog toga što su i mediji ušli u Vijećnicu bez dopuštenja. Rektor će pitati Etičko povjerenstvo za mišljenje o upadu na sjednicu.

Model po kojemu će brucoši na višim godinama plaćati studij bit će prezentiran na sjednici Senata u srpnju. Rektor Bjeliš je protiv modela Rektorskog zbora. Razgovaralo se o modelu prema kojemu će kriterij za plaćanje biti broj dobivenih ECTS bodova i prosjek ocjena.

Na plenumu se razgovaralo o mogućim reakcijama ukoliko rektor Bjeliš pošalje dopis Etičkom povjerenstvu. Izabrani su sudionici plenuma koji će na idućem plenumu predstaviti Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu i ostale relevantne dokumente. Raspravljat će se o budućim akcijama.

Na prošlotjednoj sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta produžen je rok studentima starog sustava za godinu dana. Ovu obavijest treba staviti i na službene stranice fakulteta.

Stavljene su lozinke na dokumente i materijale za sjednice Fakultetskog vijeća. Dnevni red će biti javno dostupan, a ostali materijali, zbog zaštite privatnih podataka, bit će naknadno objavljeni i dostupni svima nakon sjednice.

U ponedjeljak, 28. lipnja na sjednici Povjerenstva za kvalitetu nastave reakreditirat će se novi studijski programi po kojima će se studirati od akademske godine 2012./2013. Kada svi programi budu dostupni, mandatirani sudionici plenuma će ih poslati svim studentima. Prije usvajanja novih studijskih programa, studentski predstavnici će izložiti primjedbe i komentare studenata.

Plenum ne želi poslati delegate u Međuresorno radno tijelo za praćenje potreba tržišta rada Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Sudionik plenuma izabran je u Povjerenstvo za prehranu. O radu povjerenstva izvještavat će na plenumu.

Kada medijska sekcija prikupi dodatne informacije o pobuni studenata Sveučilišta u Kopru zbog dobijanja otkaza nekolicine profesora i ukoliko se informacije iz njihovog pisma pokažu istinite, poslat će im se podrška.

Plenum neće poslati sugovornike novinarki Globusa jer se nikad nije izjasnio o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

Idući plenum održat će se u petak, 2. srpnja u 20h u D7. Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:43.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve