Izvještaj s 93. plenuma, 26. lipnja 2010.

Na devedeset i trećem plenumu, održanom 23. lipnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Podnesen je izvještaj o Danu ujedinjene simboličke akcije. Raspravljalo se o sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koju su studenti Sveučilišta prekinuli te je naknadno održana. Sudionici plenuma će proučiti Etički kodeks našeg Sveučilišta te podnijeti izvještaj na sljedećem plenumu koji će se održati 2. srpnja u 20 sati u D7.



Na devedeset i trećem plenumu, održanom 23. lipnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu predložen je model po kojemu se plaćanje po ECTS bodu smanjuje, odnosno povećava ovisno o prosjeku ocjena.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zadru održanoj 17. lipnja razgovaralo se o zajedničkom studijskom programu pod nazivom Međunarodni odnosi i diplomacija tog sveučilišta i privatnog sveučilišta u Dubrovniku Miomira Žužula. Žužul je naglasio da je inicijativa o zajedničkom studiju privatnog i javnog sveučilišta bila uzajamna. Ministar Fuchs izjavio je da privatna i javna sveučilišta već surađuju.

Već nekoliko dana traje prosvjed seljaka koji su parkirali petstotinjak traktora uz slavonske ceste kako bi još jednom ukazali na težak položaj u kojemu se nalaze. Seljaci, unatoč obećanjima, nisu primili mjenice u iznosu duga za poticaje iz 2008. godine. Nakon novih obećanja premijerke Kosor, predstavnici seljačkih udruga najavili su prekid prosvjeda i micanje traktora sa ceste.

U Karlovcu se od 2. do 4. srpnja održava festival pod nazivom AnarKa kojim će se obilježiti 170. godišnjica slobodarske ideje. U programu festivala nude se različite radionice, predavanja, projekcije i sajam knjiga.

Radna grupa za analizu dokumenata predstavila je reakciju na dio teksta Rezolucije drugog svesindikalnog sabora koji je vezan uz obrazovanje. Medijska sekcija će u tekst unijeti izmjene do kojih se došlo raspravom na plenumu te će poslati reakciju sindikatima. Početkom iduće akademske godine na kružocima ćemo se detaljnije baviti problemom decentralizacije.

Na idućem sastanku grupe za analizu dokumenata, u ponedjeljak 5. srpnja u 20h u prostoriji A-001 secirat će se prijedlog Pravilnika o sustavu upravljanja kvalitetom obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se u ponedjeljak, 28. lipnja u 18h u A-001.

Radne grupe plenuma sastaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu (prizemlje desno, Ivana Lučića 3). Otvorene su za sve zainteresirane građane.

16. lipnja na Dan ujedinjenih simboličkih akcija protiv komercijalizacije obrazovanja u Njemačkoj je prosvjedovalo oko 85 000 ljudi. U Dresdenu su se studentima priključili profesori i nenastavno osoblje fakulteta. Povod prosvjedima bilo je rezanje budžetâ sveučilištima.

Prosvjedovalo se i u Rusiji – u Samari i Moskvi. U zabačenim djelovima Rusije roditelji moraju plaćati naknadu za osnovno obrazovanje svoje djece.

U Filipinima je po prvi put održan prosvjed za svima dostupno obrazovanje. Novoizabrani presjednik ignorirao je obećanje o većim ulaganjima u obrazovanje. Prošle godine tisućama djece nije bilo dostupno ni osnovnoškolsko obrazovanje.

U Velikoj Britaniji 21. lipnja održali su se masovni prosvjedi i simbolične akcije na stotinjak sveučilišta. U zadnjih par godina svake godine država smanjuje davanja za obrazovanje za oko 1,4 milijuna funti. Otpušteno je mnogo radnika, a kolegiji se ukidaju.

27. lipnja održat će se međunarodni chat.

Prekinuta sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu nastavila se prošlog utorka. Rektor je unajmio zaštitare koji su stajali ispred ulaza. Članovi Senata razgovarali su o tome kako su studenti nasilni i ne poštuju Senat te koriste neakademske metode. Izraženo je negodovanje zbog toga što su i mediji ušli u Vijećnicu bez dopuštenja. Rektor će pitati Etičko povjerenstvo za mišljenje o upadu na sjednicu.

Model po kojemu će brucoši na višim godinama plaćati studij bit će prezentiran na sjednici Senata u srpnju. Rektor Bjeliš je protiv modela Rektorskog zbora. Razgovaralo se o modelu prema kojemu će kriterij za plaćanje biti broj dobivenih ECTS bodova i prosjek ocjena.

Na plenumu se razgovaralo o mogućim reakcijama ukoliko rektor Bjeliš pošalje dopis Etičkom povjerenstvu. Izabrani su sudionici plenuma koji će na idućem plenumu predstaviti Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu i ostale relevantne dokumente. Raspravljat će se o budućim akcijama.

Na prošlotjednoj sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta produžen je rok studentima starog sustava za godinu dana. Ovu obavijest treba staviti i na službene stranice fakulteta.

Stavljene su lozinke na dokumente i materijale za sjednice Fakultetskog vijeća. Dnevni red će biti javno dostupan, a ostali materijali, zbog zaštite privatnih podataka, bit će naknadno objavljeni i dostupni svima nakon sjednice.

U ponedjeljak, 28. lipnja na sjednici Povjerenstva za kvalitetu nastave reakreditirat će se novi studijski programi po kojima će se studirati od akademske godine 2012./2013. Kada svi programi budu dostupni, mandatirani sudionici plenuma će ih poslati svim studentima. Prije usvajanja novih studijskih programa, studentski predstavnici će izložiti primjedbe i komentare studenata.

Plenum ne želi poslati delegate u Međuresorno radno tijelo za praćenje potreba tržišta rada Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Sudionik plenuma izabran je u Povjerenstvo za prehranu. O radu povjerenstva izvještavat će na plenumu.

Kada medijska sekcija prikupi dodatne informacije o pobuni studenata Sveučilišta u Kopru zbog dobijanja otkaza nekolicine profesora i ukoliko se informacije iz njihovog pisma pokažu istinite, poslat će im se podrška.

Plenum neće poslati sugovornike novinarki Globusa jer se nikad nije izjasnio o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

Idući plenum održat će se u petak, 2. srpnja u 20h u D7. Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:43.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve