Izjava za medije – 23. srpnja 2010.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 13. srpnja prihvaćen je predložak ugovora kojeg potpisuju studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija: tim se ugovorom studenti obvezuju podmiriti troškove studija ukoliko to do kraja prvog semestra ne učini nadležno ministarstvo. Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.

Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj redovnoj četrnaestoj sjednici održanoj 13. srpnja ove godine prihvatio je predložak ugovora koji studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija potpisuju sa svojim budućim fakultetima prilikom upisa studija. Neprihvatljivost takvog ugovora i odnosa koji se stvara njegovim potpisivanjem proizlazi iz klauzule koja određuje da student sam podmiruje troškove svoga studija ukoliko Vlada RH, tj. nadležno ministarstvo, ne isplati obećanu svotu do kraja zimskog semestra, dakle do mjeseca veljače sljedeće godine.

Aktom odobrenja takvog predloška ugovora Senat Sveučilišta u Zagrebu po tko zna koji put odigrao je ulogu promotora i aktivnog provoditelja komercijalizacije visokog obrazovanja. Senat je jasno prihvatio ulogu partnera MZOŠ-a kao i ostatka političkih struktura koje nesmetano ruše svaki oblik socijalne politike što u konačnici rezultira još većim društvenim raslojavanjima. Ovaj put naša akademska elita učinila je i eksplicitni korak “dalje” u tom procesu prebacivši odgovornost (javnog) financiranja obrazovanja s nadležne i (ne)odgovorne političke elite na same studente. Vladina odluka iz ožujka o tobože “besplatnim” prvim godinama studijâ koju su mediji predstavili kao zadovoljenje naših zahtjeva ne samo da nije bilo ostvarenje potpuno javno financiranog obrazovanja za koje se zalažemo, nego je očito služila kao mehanizam smirivanja nabujalog nezadovoljstva. Donošenje predloška ovakvih ugovora dodatno potvrđuje tezu o Vladinu fingiranju besplatnog obrazovanja. Takvo djelovanje političke vlasti nikako ne znači i amnestiju odgovornih na Sveučilištu koji su u konačnici prihvatili ovakav nacrt teksta ugovorâ. Ugovori ni na koji način ne čine pritisak spram struktura vlasti, nego se solidariziraju s njima, nauštrb solidarnosti sa studentima na koje se ovim ugovorima i dugoročnom politikom vrlo jednostavno prebacuje odgovornost države i javnog financiranja visokog obrazovanja. Ništa manje neodgovorno nije bilo ni ponašanje “studentskih predstavnika” koji nisu uzimali u obzir zahtjeve i odluke studenata koje predstavljaju. Njihovu računicu cijena ECTS-a i modela plaćanja iznesenu na nedavnoj sjednici Hrvatskog studentskog zbora u Mostaru u Bosni i Hercegovini, ne smatramo manje opasnom od sličnih modela i izračuna kojima smo zasipani od strane raznih ad hoc komisija, rektorâ, zborova. Već više od dvije godine glas studenata, što ulicama gradova što ispunjenim predavaonicima tijekom plenuma, poziva na solidarnost, jedinstvo i društvenu odgovornost svih onih koji sačinjavaju universitas. Jedini jasan odgovor koji smo dobili od predstavnika akademske zajednice jest još neobjavljeno javno pismo rektora Bjeliša kojim poziva Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu na razjašnjavanje “etičkih i akademskih aspekata” studentskog djelovanja posljednjih godinu dana počevši s blokadama fakulteta nastavljajući se redovnim pritiscima i zadnjim prekidom sjednice Senata u lipnju. Riječ je o još jednom od provjerenih načina zaobilaženja središnjeg problema i našeg jedinog i univerzalnog zahtjeva. Strukture odlučivanja Sveučilišta u Zagrebu (kao i ostalih sveučilišta) odabrale su potencijalno represivne metode koje koriste i političke vlasti istovremeno postajući i slijepi izvršioci loših politika koje su dovele ne samo do zatvorenosti vrata fakulteta za one iz najnižih slojeva nego i do kriminalnih anomalija koje nisu do kraja i u cijelosti istražene. Ovakav sistem odlučivanja i vođenja visokog školstva i znanosti nužno vodi još većem nezadovoljstvu studenata i nastavnika koji s pravom ruše ono što se proklamira etičkim i akademskim principima u borbi za društvo i sveučilište jednakih bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Jedini ugovor na koji ćemo pristati jest ugovor koji garantira nastavak borbe za potpuno javno financirano obrazovanje svim sredstvima u okvirima autonomije sveučilišta koju se želi dokinuti.

Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.

Vijeće Filozofskog fakulteta podržalo zahtjeve i metodu Inicijative, obustavlja se nastava

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici održanoj 22. travnja 2009. razmatralo je zahtjev za očitovanje Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje te donijelo sljedeće

O D L U K E

I. Vijeće Filozofskog fakulteta podržava cilj, odnosno zahtjev Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje – zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

II. S obzirom na dosadašnje neuspješne institucionalne akcije Fakultetsko vijeće smatra da su metode kojima se akcija provodi legitimne i primjerene postavljenim ciljevima.

III. Fakultetsko vijeće pridružuje se akciji studenata i kao svoj doprinos – u sklopu svjetskog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja – donosi odluku o prekidu nastave do kraja radnog tjedna.

Ukoliko do sjednice Vijeća 29. travnja 2009. ne dođe do očitovanja resornog ministra ili Vlade RH, Vijeće Filozofskog fakulteta odlučit će o daljnjim koracima.

IV. Fakultetsko vijeće također zahtijeva da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju

dr. sc. Damir Boras, red. prof

Izjava Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 29. travnja 2009.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 29. travnja 2009. donijelo je sljedeću

IZJAVU

I. Vijeće Filozofskog fakulteta i dalje podržava ciljeve i metode nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje.

II. S obzirom na to da nije došlo do primjerena očitovanja MZOŠ-a ili Vlade RH na postavljene zahtjeve, Fakultetsko vijeće ne može inzistirati na ponovnoj uspostavi cjelovitog nastavnog procesa.

III. Predstavnici Vijeća Filozofskog fakulteta spremni su aktivno sudjelovati u što žurnijoj pripremi zakonskoga osiguranja potpunoga javnoga financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

IV. Fakultetsko vijeće osuđuje sve oblike pritisaka na akademsku zajednicu a osobito na studente, nastavnike i Upravu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve