Izjava za medije – 23. srpnja 2010.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 13. srpnja prihvaćen je predložak ugovora kojeg potpisuju studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija: tim se ugovorom studenti obvezuju podmiriti troškove studija ukoliko to do kraja prvog semestra ne učini nadležno ministarstvo. Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.



Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj redovnoj četrnaestoj sjednici održanoj 13. srpnja ove godine prihvatio je predložak ugovora koji studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija potpisuju sa svojim budućim fakultetima prilikom upisa studija. Neprihvatljivost takvog ugovora i odnosa koji se stvara njegovim potpisivanjem proizlazi iz klauzule koja određuje da student sam podmiruje troškove svoga studija ukoliko Vlada RH, tj. nadležno ministarstvo, ne isplati obećanu svotu do kraja zimskog semestra, dakle do mjeseca veljače sljedeće godine.

Aktom odobrenja takvog predloška ugovora Senat Sveučilišta u Zagrebu po tko zna koji put odigrao je ulogu promotora i aktivnog provoditelja komercijalizacije visokog obrazovanja. Senat je jasno prihvatio ulogu partnera MZOŠ-a kao i ostatka političkih struktura koje nesmetano ruše svaki oblik socijalne politike što u konačnici rezultira još većim društvenim raslojavanjima. Ovaj put naša akademska elita učinila je i eksplicitni korak “dalje” u tom procesu prebacivši odgovornost (javnog) financiranja obrazovanja s nadležne i (ne)odgovorne političke elite na same studente. Vladina odluka iz ožujka o tobože “besplatnim” prvim godinama studijâ koju su mediji predstavili kao zadovoljenje naših zahtjeva ne samo da nije bilo ostvarenje potpuno javno financiranog obrazovanja za koje se zalažemo, nego je očito služila kao mehanizam smirivanja nabujalog nezadovoljstva. Donošenje predloška ovakvih ugovora dodatno potvrđuje tezu o Vladinu fingiranju besplatnog obrazovanja. Takvo djelovanje političke vlasti nikako ne znači i amnestiju odgovornih na Sveučilištu koji su u konačnici prihvatili ovakav nacrt teksta ugovorâ. Ugovori ni na koji način ne čine pritisak spram struktura vlasti, nego se solidariziraju s njima, nauštrb solidarnosti sa studentima na koje se ovim ugovorima i dugoročnom politikom vrlo jednostavno prebacuje odgovornost države i javnog financiranja visokog obrazovanja. Ništa manje neodgovorno nije bilo ni ponašanje “studentskih predstavnika” koji nisu uzimali u obzir zahtjeve i odluke studenata koje predstavljaju. Njihovu računicu cijena ECTS-a i modela plaćanja iznesenu na nedavnoj sjednici Hrvatskog studentskog zbora u Mostaru u Bosni i Hercegovini, ne smatramo manje opasnom od sličnih modela i izračuna kojima smo zasipani od strane raznih ad hoc komisija, rektorâ, zborova. Već više od dvije godine glas studenata, što ulicama gradova što ispunjenim predavaonicima tijekom plenuma, poziva na solidarnost, jedinstvo i društvenu odgovornost svih onih koji sačinjavaju universitas. Jedini jasan odgovor koji smo dobili od predstavnika akademske zajednice jest još neobjavljeno javno pismo rektora Bjeliša kojim poziva Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu na razjašnjavanje “etičkih i akademskih aspekata” studentskog djelovanja posljednjih godinu dana počevši s blokadama fakulteta nastavljajući se redovnim pritiscima i zadnjim prekidom sjednice Senata u lipnju. Riječ je o još jednom od provjerenih načina zaobilaženja središnjeg problema i našeg jedinog i univerzalnog zahtjeva. Strukture odlučivanja Sveučilišta u Zagrebu (kao i ostalih sveučilišta) odabrale su potencijalno represivne metode koje koriste i političke vlasti istovremeno postajući i slijepi izvršioci loših politika koje su dovele ne samo do zatvorenosti vrata fakulteta za one iz najnižih slojeva nego i do kriminalnih anomalija koje nisu do kraja i u cijelosti istražene. Ovakav sistem odlučivanja i vođenja visokog školstva i znanosti nužno vodi još većem nezadovoljstvu studenata i nastavnika koji s pravom ruše ono što se proklamira etičkim i akademskim principima u borbi za društvo i sveučilište jednakih bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Jedini ugovor na koji ćemo pristati jest ugovor koji garantira nastavak borbe za potpuno javno financirano obrazovanje svim sredstvima u okvirima autonomije sveučilišta koju se želi dokinuti.

Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.


Vijeće Filozofskog fakulteta podržalo zahtjeve i metodu Inicijative, obustavlja se nastava
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici održanoj 22. travnja 2009. razmatralo je zahtjev za očitovanje Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje te donijelo sljedeće

O D L U K E


I. Vijeće Filozofskog fakulteta podržava cilj, odnosno zahtjev Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje – zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

II. S obzirom na dosadašnje neuspješne institucionalne akcije Fakultetsko vijeće smatra da su metode kojima se akcija provodi legitimne i primjerene postavljenim ciljevima.

III. Fakultetsko vijeće pridružuje se akciji studenata i kao svoj doprinos – u sklopu svjetskog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja – donosi odluku o prekidu nastave do kraja radnog tjedna.

Ukoliko do sjednice Vijeća 29. travnja 2009. ne dođe do očitovanja resornog ministra ili Vlade RH, Vijeće Filozofskog fakulteta odlučit će o daljnjim koracima.

IV. Fakultetsko vijeće također zahtijeva da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju

dr. sc. Damir Boras, red. prof


Izjava Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 29. travnja 2009.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 29. travnja 2009. donijelo je sljedeću

IZJAVU


I. Vijeće Filozofskog fakulteta i dalje podržava ciljeve i metode nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje.

II. S obzirom na to da nije došlo do primjerena očitovanja MZOŠ-a ili Vlade RH na postavljene zahtjeve, Fakultetsko vijeće ne može inzistirati na ponovnoj uspostavi cjelovitog nastavnog procesa.

III. Predstavnici Vijeća Filozofskog fakulteta spremni su aktivno sudjelovati u što žurnijoj pripremi zakonskoga osiguranja potpunoga javnoga financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

IV. Fakultetsko vijeće osuđuje sve oblike pritisaka na akademsku zajednicu a osobito na studente, nastavnike i Upravu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve