Izjava za medije – 23. srpnja 2010.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 13. srpnja prihvaćen je predložak ugovora kojeg potpisuju studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija: tim se ugovorom studenti obvezuju podmiriti troškove studija ukoliko to do kraja prvog semestra ne učini nadležno ministarstvo. Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.



Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj redovnoj četrnaestoj sjednici održanoj 13. srpnja ove godine prihvatio je predložak ugovora koji studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija potpisuju sa svojim budućim fakultetima prilikom upisa studija. Neprihvatljivost takvog ugovora i odnosa koji se stvara njegovim potpisivanjem proizlazi iz klauzule koja određuje da student sam podmiruje troškove svoga studija ukoliko Vlada RH, tj. nadležno ministarstvo, ne isplati obećanu svotu do kraja zimskog semestra, dakle do mjeseca veljače sljedeće godine.

Aktom odobrenja takvog predloška ugovora Senat Sveučilišta u Zagrebu po tko zna koji put odigrao je ulogu promotora i aktivnog provoditelja komercijalizacije visokog obrazovanja. Senat je jasno prihvatio ulogu partnera MZOŠ-a kao i ostatka političkih struktura koje nesmetano ruše svaki oblik socijalne politike što u konačnici rezultira još većim društvenim raslojavanjima. Ovaj put naša akademska elita učinila je i eksplicitni korak “dalje” u tom procesu prebacivši odgovornost (javnog) financiranja obrazovanja s nadležne i (ne)odgovorne političke elite na same studente. Vladina odluka iz ožujka o tobože “besplatnim” prvim godinama studijâ koju su mediji predstavili kao zadovoljenje naših zahtjeva ne samo da nije bilo ostvarenje potpuno javno financiranog obrazovanja za koje se zalažemo, nego je očito služila kao mehanizam smirivanja nabujalog nezadovoljstva. Donošenje predloška ovakvih ugovora dodatno potvrđuje tezu o Vladinu fingiranju besplatnog obrazovanja. Takvo djelovanje političke vlasti nikako ne znači i amnestiju odgovornih na Sveučilištu koji su u konačnici prihvatili ovakav nacrt teksta ugovorâ. Ugovori ni na koji način ne čine pritisak spram struktura vlasti, nego se solidariziraju s njima, nauštrb solidarnosti sa studentima na koje se ovim ugovorima i dugoročnom politikom vrlo jednostavno prebacuje odgovornost države i javnog financiranja visokog obrazovanja. Ništa manje neodgovorno nije bilo ni ponašanje “studentskih predstavnika” koji nisu uzimali u obzir zahtjeve i odluke studenata koje predstavljaju. Njihovu računicu cijena ECTS-a i modela plaćanja iznesenu na nedavnoj sjednici Hrvatskog studentskog zbora u Mostaru u Bosni i Hercegovini, ne smatramo manje opasnom od sličnih modela i izračuna kojima smo zasipani od strane raznih ad hoc komisija, rektorâ, zborova. Već više od dvije godine glas studenata, što ulicama gradova što ispunjenim predavaonicima tijekom plenuma, poziva na solidarnost, jedinstvo i društvenu odgovornost svih onih koji sačinjavaju universitas. Jedini jasan odgovor koji smo dobili od predstavnika akademske zajednice jest još neobjavljeno javno pismo rektora Bjeliša kojim poziva Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu na razjašnjavanje “etičkih i akademskih aspekata” studentskog djelovanja posljednjih godinu dana počevši s blokadama fakulteta nastavljajući se redovnim pritiscima i zadnjim prekidom sjednice Senata u lipnju. Riječ je o još jednom od provjerenih načina zaobilaženja središnjeg problema i našeg jedinog i univerzalnog zahtjeva. Strukture odlučivanja Sveučilišta u Zagrebu (kao i ostalih sveučilišta) odabrale su potencijalno represivne metode koje koriste i političke vlasti istovremeno postajući i slijepi izvršioci loših politika koje su dovele ne samo do zatvorenosti vrata fakulteta za one iz najnižih slojeva nego i do kriminalnih anomalija koje nisu do kraja i u cijelosti istražene. Ovakav sistem odlučivanja i vođenja visokog školstva i znanosti nužno vodi još većem nezadovoljstvu studenata i nastavnika koji s pravom ruše ono što se proklamira etičkim i akademskim principima u borbi za društvo i sveučilište jednakih bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Jedini ugovor na koji ćemo pristati jest ugovor koji garantira nastavak borbe za potpuno javno financirano obrazovanje svim sredstvima u okvirima autonomije sveučilišta koju se želi dokinuti.

Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.


Vijeće Filozofskog fakulteta podržalo zahtjeve i metodu Inicijative, obustavlja se nastava
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici održanoj 22. travnja 2009. razmatralo je zahtjev za očitovanje Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje te donijelo sljedeće

O D L U K E


I. Vijeće Filozofskog fakulteta podržava cilj, odnosno zahtjev Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje – zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

II. S obzirom na dosadašnje neuspješne institucionalne akcije Fakultetsko vijeće smatra da su metode kojima se akcija provodi legitimne i primjerene postavljenim ciljevima.

III. Fakultetsko vijeće pridružuje se akciji studenata i kao svoj doprinos – u sklopu svjetskog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja – donosi odluku o prekidu nastave do kraja radnog tjedna.

Ukoliko do sjednice Vijeća 29. travnja 2009. ne dođe do očitovanja resornog ministra ili Vlade RH, Vijeće Filozofskog fakulteta odlučit će o daljnjim koracima.

IV. Fakultetsko vijeće također zahtijeva da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju

dr. sc. Damir Boras, red. prof


Izjava Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 29. travnja 2009.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 29. travnja 2009. donijelo je sljedeću

IZJAVU


I. Vijeće Filozofskog fakulteta i dalje podržava ciljeve i metode nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje.

II. S obzirom na to da nije došlo do primjerena očitovanja MZOŠ-a ili Vlade RH na postavljene zahtjeve, Fakultetsko vijeće ne može inzistirati na ponovnoj uspostavi cjelovitog nastavnog procesa.

III. Predstavnici Vijeća Filozofskog fakulteta spremni su aktivno sudjelovati u što žurnijoj pripremi zakonskoga osiguranja potpunoga javnoga financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

IV. Fakultetsko vijeće osuđuje sve oblike pritisaka na akademsku zajednicu a osobito na studente, nastavnike i Upravu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve