Dnevni red 98. plenuma

Na 98. plenumu koji će se održati sutra, 28. rujna u 20 sati u D7, na dnevnom redu će se, između ostaloga, naći i pitanje Studentskog zbora te će na raspravu biti stavljen prijedlog novih pravila i smjernica plenuma. Prijedlog radne grupe možete proučiti u nastavku. Sudionici plenuma podnijet će izvještaj iz Kamenskog d.d. Svi koji žele sudjelovati u informiranje brucoša mogu prije plenuma doći na sastanak radne grupe za informiranje u 17.30 u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com ili doći na sastanak u 19 sati u A-001.



PRIJEDLOG NOVIH PRAVILA I SMJERNICA

A) PRAVILA
1. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Odluke se donose relativnom većinom glasova pri čemu plenum u donošenju odluka teži konsenzusu. Rasprava prije glasanja odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima i smjernicama koja je plenum izglasao, a koja provode moderatori plenuma. Odluke donesene na plenumu obvezujuće su za sve.
2. Plenum se sastaje po potrebi, u pravilu jednom tjedno, a minimalno jednom mjesečno. Termin narednog plenuma se određuje na samom plenumu.
O sazivanju izvanrednog plenuma odlučuje se na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma na prijedlog bilo koje radne grupe ili pojedinca.
3. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma brine se za tehničku pripremu plenuma što uključuje:
a. koordinaciju tehničkog osoblja plenuma,
b. pripremu moderatora po pitanju pravila i smjernica plenuma, dosadašnjih odluka plenuma i sastavljanja dnevnog reda i
c. sazivanje izvanrednih sjednica plenuma.
Radnu grupu za tehnička pitanja plenuma čine moderatori prošlog i narednog plenuma te svi zainteresirani. Grupa se, uz moguće dodatne sastanke po potrebi između dva plenuma, nužno sastaje na dan plenuma.
4. Tehničko osoblje plenuma uključuje:
a. redare i njihovog koordinatora
b. zapisničara
c. tehničara (osoba koja se brine za mikrofone,zvučnike, računala, projektor i slično)
d. osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za riječ
e. osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme plenuma
5. Prijedlozi za dnevni red zaprimaju se najkasnije 1 sat prije plenuma. Dnevni red strukturiraju moderatori na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma na dan plenuma. Svi prijedlozi koji nisu prijavljeni u propisanom roku, a za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red, predlažu se na samom plenumu nakon što moderator izloži dnevni red. Da bi takav naknadni prijedlog bio uvršten u dnevni red mora se objasniti zašto prijedlog nije predan na vrijeme i zašto je važno da se baš na tom plenumu o tome raspravlja. Moderatori moraju obrazložiti zašto na vrijeme podneseni prijedlozi nisu uvršteni u dnevni red.
Prijedlozi za dnevni red se podnose usmeno na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma ili pismeno na njenu e-mail adresu.
6. Za svaki plenum moderatori se izmjenjuju pri čemu ista osoba ne smije preuzeti ulogu moderatora više od jednom u akademskoj godini. Osobe koje su već bile u ulozi moderatora ili glasnogovornika mogu biti izabrane za ulogu u kojoj nisu bile. Načelnu prednost pri izboru ima osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije uloge. Prije izglasavanja moderatora i glasnogovornika nužno je pozvati na komentare i prigovore.
7. Za trajanja plenuma za stolom uz moderatore može sjediti isključivo tehničko osoblje plenuma. Te osobe se ne moraju rotirati niti izglasavati, premda se i ta mogućnost ostavlja ako se za to stvori potreba. I moderatori i tehničko osoblje plenuma mogu iznositi svoje osobne stavove plenumu pod istim uvjetima kao i svi ostali sudionici.
8. Za svaku točku dnevnog reda otvara se rasprava. Sudionici plenuma se za raspravu prijavljuju dizanjem ruke, a riječ se dobiva prema redoslijedu javljanja. Ne postoji izravna replika. Kad se pokaže da više nema zainteresiranih za raspravu, može se prijeći na glasanje.
U slučaju duže rasprave na prijedlog moderatora plenum može glasati o nastavku rasprave. Glasanje o prekidu rasprave može uslijediti najranije 30 minuta nakon početka rasprave ili prethodnog glasanja o prekidu i može se ponavljati više puta tijekom iste rasprave. Pitanju moderatora ‘Je li plenum za prekid rasprave?’ nužno prethodi sažetak dotadašnje rasprave i definicija onoga što će se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: ’Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeću točku dnevnog reda?’ ili ’Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X?’.
9. Unutar istog plenuma donesena odluka se ne smije preglasavati, osim u slučaju kršenja procedure ili naknadnog zaprimanja ključnih informacija.
Ako odluka nije jasna, tj. ako ima puno suzdržanih ili je broj onih za ili protiv podjednak, ta se situacija tretira kao da odluka nije donesena te se na istu temu ponovo otvara rasprava nakon koje slijedi glasanje. Ukoliko odluka ni nakon toga nije jasna, moderatori pitaju je li potrebno otvoriti raspravu o prihvaćanju ovakvog ishoda glasanja. Idući korak je pitanje: ‘Prihvaća li plenum ovako izglasanu odluku?’. U slučaju da plenum to ne prihvati, cijela procedura počinje nanovo. Ako plenum procijeni da dotična tema ne zahtijeva dodatnu raspravu i glasanje, na snazi ostaje rezultat prvobitnog glasanja.

10. U slučaju potrebe ili na zahtjev plenum može poslati delegate. Pri odlučivanju o slanju delegata nije presudno za što se delegati traže, nego za što ih je plenum voljan poslati. Slanje delegata provodi se prema sljedećim pravilima:
a. Delegati trebaju od plenuma dobiti jasno definiran mandat i djelovati isključivo u okviru odluka plenuma
b. Ako je u pitanju više sastanaka, delegati se rotiraju.
c. Delegatski mandat vrijedi između dva plenuma za sastanke koji se tiču istog pitanja.

Način biranja delegata:
a. Dopušta se predlaganje neograničenog broja kandidata.
b. Kandidati moraju biti prisutni i prihvatiti kandidaturu.
c. Moraju se dopustiti argumenti za i protiv pojedinog kandidata.
d. Predloženim kandidatima plenum mora izglasati povjerenje.
11. Plenumske radne grupe u pravilu moraju imati istaknutu e-mail adresu na www.slobodnifilozofski.com. Na pristigle e-mailove treba odgovarati u roku ne duljem od dva dana. Termin sastanka svake radne grupe mora biti najavljen na www.slobodnifilozofski.com 24 sata ranije. Radne grupe su otvorene za sve zainteresirane.
12. Plenum je iznad procedure i u svakom trenutku je može promijeniti.

B) SMJERNICE

1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih desetak minuta. Drugi obavlja ostale moderatorske dužnosti; primjerice pozivanje prijavljenih da odustanu od svog prava na riječ ukoliko je tokom rasprave njihov argument iznesen ili da sumiraju duža izlaganja i tome slično. Sumiraju naizmjenično po točkama dnevnog reda.

2. Predlagač točke dnevnog reda bi trebao prilikom predlaganja točke, ako je moguće, odmah i formulirati pitanje o kojem bi plenum trebao glasati. Mogućnost formuliranja pitanja ostavlja se svakom sudioniku plenuma, a ne samo moderatoru. Zapisničar ne bi trebao utjecati na formuliranje pitanja. Pitanje prije glasanja mora biti jasno definirano, po mogućnosti ispisano na zaslonu, ploči, zidu, pri čemu se ne smije pristupiti glasanju prije no što je pitanje ispisano.
Nakon što je pitanje formulirano moderatori prije izglasavanja postavljaju pitanje: ’Ima li tko konkretni komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na kršenje procedure prije glasanja?’
3. Sve odluke s prethodnih plenuma se izvlače na jedan papir kako bi se moderatori mogli adekvatno pripremiti. Zapisničar je taj koji bi to trebao činiti.
4. Tehničke upute za moderatore: treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, iznad svega izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor dobrodošao… Ako se postave pitanja koja se ponavljaju (npr. održavanje kolokvija, ispita,…), to riješiti putem obavijesti.
5. Okvirna struktura dnevnog reda:
a. Predstavljanje dnevnog reda – predstavljanje dnevnog reda s argumentiranjem odbijenih prijedloga i mogućnosti da sudionici plenuma predlože točku koja nije zaprimljena na vrijeme.
b. Obavijesti
c. Izvještaj radnih grupa
d. Aktualno – obuhvaća prijedloge pristigle na radnu grupu za tehnička pitanja.
e. Određivanje termina idućeg plenuma te izglasavanje moderatora i glasnogovornika.
f. Razno – prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slično koji se primaju tijekom sjednice plenuma na papirićima.
6. Za uspješno funkcioniranje plenuma bi bilo dobro imati :
– barem dva mikrofona (jedan za moderatore i jedan bežični za raspravu)
– razglas
– računalo
– projektor na kojem će svi sudionici plenuma moći
pratiti zapisnik i vidjeti jasno formulirano pitanje za
glasanje prije samog glasanja

7. U slučaju da jedan ili oba moderatora izabrana za sljedeći plenum iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti obaviti povjerene im uloge, zamjenjuju ih moderatori s prošlog plenuma. U slučaju da jedan ili oba moderatora prošlog plenuma također nisu u mogućnosti obaviti tu ulogu, svi prisutni na sastanku grupe za tehnička pitanja plenuma među sobom biraju moderatore za sljedeći plenum. Isključivu prednost kod takvog izbora imaju oni prisutni koji u tekućoj akademskoj godini još nisu imali ulogu moderatora plenuma, tek u slučaju nedostatka istih mogu biti izabrani oni koji su tu ulogu već obavljali. U svim ovdje navedenim slučajevima, potvrdu tako izabranim moderatorima mora dati plenum na samom početku izglasavanjem nakon rasprave, ako se za nju ukazala potreba. U slučaju da tako predloženi kandidati ne budu potvrđeni, oni svoju privremenu ulogu moderatora zadržavaju dok se odlučuje o tome hoće li se izabrati novi moderatori za aktualni plenum ili za novi plenum, za koji onda treba odrediti i datum, a nakon čega se ovaj aktualni prekida.
8. U slučaju nejasnoća u tumačenju pravila i smjernica može se konzultirati Blokadna kuharica.

C) ANEKS

* Pravila su obvezujuća, dok su smjernice samo savjetodavne. Odlukom plenuma smjernica se može pretvoriti u pravilo. Dodavanje novih smjernica je dobrodošlo. Nova pravila treba dodavati s velikim oprezom kako ne bi došlo do pretjerane formalizacije plenuma.

* Sva prezentirana pravila i smjernice prošli su raspravu na Sekciji za tehnička pitanja plenuma te potom na samom plenumu.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve