Izvještaj s 96. plenuma, 14. rujna 2010.

Satničarka FFZG-a je već i prije podnošenja molbe delegata plenuma osigurala termin za plenum. Plenum će i u narednoj ak. god. biti utorkom u 20 sati u D7, dok ne odluči drugačije. Plenum je raspravljao i o studentskim delegatima u Fakultetskom vijeću. O ovoj temi raspravljat će se i na narednim plenumima te na sastancima grupe za birokraciju.


Na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma odbijen je prijedlog za točku dnevnog reda koju je predložio kolega s PMF-a. Kolega je upućen na studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu koji se bavi pojedinačnim slučajevima.

Sveučilište u Zadru je pokrenulo besplatan doktorski studij iz humanističkih znanosti. Na njihovim stranicama objavljen je natječaj za sljedeću ak. god. 2010./11.

Nakon sedam mjeseci Davoru Biliću vraćena je putovnica i ukinuta mjera zabrane napuštanja Beograda zbog podrške beogradskoj šestorci.

Studentsko naselje Stjepan Radić od ponedjeljka ima 364 nova mjesta za studente doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje u akademskoj godini 2010./2011. pokreće postupak reakreditacije visokih učilišta te objavljuje javni poziv za prijavu članova stručnih povjerenstava (stručnjaka iz područja visokog obrazovanja, gospodarstvenika i studenata). Obrasce možete popuniti na adresi: http://www.azvo.info/javni-poziv-hr

Odlukom dekana Filozofskog fakulteta dekanski ispitni rok za sve bolonjske studente održat će se od 20. do 24. rujna 2010. godine. U dekanskom ispitnom roku nastavnici su dužni oglasiti najmanje jedan ispitni termin za sve ispite iz kolegija zimskog i ljetnog semestra ak. godine 2009./2010.Na ispit u dekanskom roku mogu izaći svi studenti koji su stekli pravo polaganja ispita iz pojedinog kolegija.

Sudionica plenuma je zamijetila da se termin dekanskih rokova poklapa s terminima redovnih ispitnih rokova. Studenti su zbunjeni. (op. ur. danas je objavljeno na službenim stranicama FFZG-a da se rokovi produžuju do 30. rujna)

Satničarka FFZG-a je već i prije podnošenja molbe delegata plenuma osigurala termin za plenum. Još se samo čeka dekanov potpis. Plenum će i u narednoj ak. god. biti utorkom u 20 h u D7, dok ne odluči drugačije.

Na sastanku Rektorskog zbora potvrđen je dogovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i rektora hrvatskih sveučilišta o proračunskom financiranju školarina za studente diplomskih studija u sljedećoj akademskoj godini.

U članku Jutarnjeg lista o bijegu studenata u društvene znanosti i usporedbe s visokim obrazovanjem u Finskoj, ministar Fuchs najavljuje donošenje tri nova zakona do kraja godine: Zakon o sveučilištima, Zakon o visokom školstvu i Zakon o znanosti.

Zakon o sveučilištima navodno uskoro ide na očitovanje sveučilištima. (Do kraja godine bi trebali ići i drugi novi zakoni koji se tiču visokog obrazovanja.)
Grupa za analizu dokumenata će se sastati kako bi analizirala dotični dokument.

Plenum je i službeno podržao zajedničku izjavu za Globalni val akcijâ za obrazovanje Međunarodnog studentskog pokreta. Prijevod je dostupan na Slobodnom Filozofskom.

Plenum je raspravljao i o studentskim delegatima u Fakultetskom vijeću. O ovoj temi raspravljat će se i na narednim plenumima te na sastancima grupe za birokraciju.

Grupa za informiranje sastat će se idućeg utorka u 17.30 prije sastanka radne grupe za tehnička pitanja plenuma (19h) u plenumskoj prostoriji A-001. Raspravljat će se o metodama informiranja brucoša o besplatnom obrazovanju i direktnoj demokraciji.

Studentski časopis „Manager“ s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu je zatražio članak o borbi za besplatno obrazovanje u Hrvatskoj. Sudionik plenuma će razmisliti o pisanju članka.

Izabrani su moderatori.

Idući plenum održat će se u utorak, 21. rujna u 20 sati u D7.

Plenum je zaključen u 21:11.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve