Potpora plenuma Filozofskog fakulteta radnicama tvornice Kamensko

Na 97. plenumu izglasana je podrška radnicama tvornice tekstila Kamensko d.d. koje već dva dana mirno prosvjeduju na Trgu Francuske Republike. Dvadeset ih je stupilo u štrajk glađu, noći provode ispred tvornice, a ujutro se vraćaju na posao u strahu od otkaza. Dođite i vi na Keglić i podržite radnice!


Još jedna “uspješna” priča hrvatskog kapitalizma. Još jedna tvornica koja propada. Ovaj put je riječ o tvornici tekstila Kamensko u Zagrebu. Radnice te tvornice nisu primile plaću već pet mjeseci te su se, nakon što su vlast i institucije iskazale samo nemar, a sindikat nemoć i nevoljkost da se išta učini, odlučile same izboriti za svoja prava i tražiti ono u čemu vide svoj jedini spas – što skoriji stečaj tvornice.

Iako taj štrajk svatko socijalno osviješten treba poduprijeti, riječ je o štrajku koji se nažalost događa na krivom mjestu, u neposrednoj blizini tvornice a ne u samoj tvornici, i o štrajku koji se vrši krivim sredstvima – 20 radnica štrajka već dva dana glađu, ugrožavajući na taj neproduktivan način svoje zdravlje, kao da je onima koji su ih u tu situaciju doveli i koji razumiju samo jezik sile stalo i do čega drugoga doli do profita. Rješenje nije u nasilju prema samom sebi. Pritisak treba usmjeriti prema onima koji su za ovakvu situaciju neposredno odgovorni – upravi i vlasnicima tvornice i državnom aparatu koji ih štiti. Osim toga, štrajk bi bio puno učinkovitiji da se njime blokira tvornica, da radnice preuzmu kontrolu nad tvornicom i tako stopiraju proizvodnju, udarajući direktore i vlasnike tamo gdje ih jedino boli – po džepu. Pri tom je najvažnija solidarnost svih radnica – svi u štrajk trebaju ući zajedno, ponašati se kao jedno i ne odustajati do kraja. Treba inzistirati na tome da nijedna od radnica ne snosi nikakve sankcije zbog štrajka i sve dok se takva jamstva ne dobiju, zajedno s ispunjenjem svih ostalih radničkih zahtjeva, od štrajka se ne smije odustati. Snaga radnika je uvijek i samo u slozi, organizaciji i zajedničkoj direktnoj akciji.

Posebna se drskost kapitalističkog sustava i države koji omogućavaju ovakvo ponašanje prema radnicima vidi u tome što je posve moguće da radnice Kamenskoga ne prime plaću već pet mjeseci, ali se istodobno tim istim radnicama zabranjeno stupiti u štrajk u samoj tvornici. Radnicama se govori da su dužne po zakonu raditi, ali se pritom ništa ne spominje o tome da bi im taj isti zakon trebao jamčiti i pravo na plaću. Jasno je koga zakon štiti i tko je taj zakon pisao. Stoga je jasno i to da se radnice u borbi za svoja prava na te i takve zakone ne trebaju obazirati ni koliko je crno pod noktom. Radnici uvijek moraju imati pravo na štrajk – bez obzira na to što piše u zakonu. A pogotovo imaju pravo boriti se za svoja prava na koji god način znaju i umiju, nakon što već pola godine nisu primili plaću!

Plenum Filozofskoga fakulteta je 21. rujna 2010. izglasao punu potporu i solidarnost radnicama Kamenskoga u njihovoj borbi, a tu im je solidarnost došla uživo i izraziti grupa sudionika plenuma noseći transparent s natpisom: Radnici, seljaci, studenti. Jedan svijet – jedna borba. S radnicama Kamenskog ćemo ostati u njihovoj borbi do samoga kraja.

Tvornice radnicima!

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve