Zajednička izjava za “Globalni val akcija za obrazovanje”

Donosimo prijevod zajedničke izjave za “Globalni val akcija za obrazovanje” koju su formirali studentski aktivisti iz cijeloga svijeta. Pozivamo zaiteresirane da je pročitaju kako bismo na sljedećem plenumu koji će se održati večeras u 20 sati u D7 mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu.


U zadnjih deset godina studenti, đaci, učitelji, roditelji i radnici protestiraju protiv povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja i bore se za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Ove godine ćemo vidjeti kako ljudi ujedinjuju tu borbu na međunarodnoj i globalnoj razini u “Globalnom valu akcijâ za obrazovanje”.

Mnogi od nas koriste Međunarodni studentski pokret (International Student Movement) kao samoupravnu platformu za poticanje razmjene informacija te povezivanje i koordiniranje prosvjeda na međunarodnoj i globalnoj razini. Težimo strukturama zasnovanim na neposrednom sudjelovanju i nehijerarhijskoj organizaciji kroz kolektivnu raspravu i djelovanje. Svatko tko se prepoznaje u borbi protiv privatizacije javnog obrazovanja i za slobodno i emancipacijsko obrazovanje može se pridružiti i sudjelovati u oblikovanju platforme!

Neki od nas su se već upoznali i povezali tijekom slijedećih događaja: 10 years of “Bologna-Process” u Louvainu la Neuve (Belgija) 25.–29. travnja 2009, G8 University Summit u Torinu (Italija) 17.–19. svibnja 2009, Bologna Burns u Beču (Austrija) 11.– 14. ožujka 2010, Bologna keeps on Burning u Madridu (Španjolska) 8.–14. travnja 2010 i na “European Education Congress” u Bochumu (Njemačka) 25.–30. svibnja 2010.

Sljedeći ciljevi ujedinjuju nas u cijelom svijetu:


Protiv čega se borimo?
  • Protiv posljedica trenutnog ekonomskog sistema na ljude i obrazovni sustav:
– protiv školarina i bilo kakvih oblika plaćanja koji onemogućuju ljudima pristup i mogućnost jednakog sudjelovanja u obrazovanju
– protiv studentskog zaduživanja
– protiv javnog obrazovanja postavljenog tako da služi tržištu (rada)
Cilj takozvanog Bolonjskog procesa (kao i njegovih inačica po svijetu) je provedba obrazovnog sustava koji prvenstveno obučava ljude vještinama koje služe tržištu rada. Time se promovira smanjenje troškova za obučavanje pojedinca, skraćuje se vrijeme utrošeno na studiranje i stvara nedovoljno kvalificirana radna snaga.
– protiv pretvaranja obrazovanja u robu (kao svih ostalih aspekata života)
– protiv (pojačanog) utjecaja poslovnih interesa na proračunske osnove javnog obrazovanja
– protiv (pojačanih) proračunskih rezova u javnom obrazovanju u cijelom svijetu
– protiv “privatizacije” javnih sredstava subvencioniranjem privatnih obrazovnih institucija
– protiv komodifikacije i izrabljivanja radnika unutar obrazovnih institucija
  • Protiv diskriminacije i isključivanja unutar bilo kojih obrazovnih institucija na osnovi:
– socioekonomske pozadine (obrazovni sustavi su trenutno postavljeni tako da ljudi s manje novaca ne mogu sudjelovati ravnopravno)
– nacionalnosti
– uspjeha na studiju
– političkih ideologija ili aktivnosti
– roda
– seksualne orijentacije
– vjere
– etničkog porijekla
– boje kože
  • Protiv davanja prednosti istraživanjima usmjerenim na komercijalno vrednovane patente na štetu otvorenog znanja slobodno dostupnog svima!
– Na javne obrazovne institucije raste pritisak da se natječu za privatna sponzorstva za sprovedbu (osnovnih) istraživanja; istovremeno privatni fondovi imaju tendenciju investiranja u istraživanja koja obećavaju profitabilnost (što dovodi do smanjenja financiranja za područja istraživanja koja mogu biti važna, ali se ne smatraju ekonomski isplativima). Na osnovi profitabilnosti, obrazovne ustanove i sudionici se ocjenjuju “izvrsnima” i tako često zadovoljavaju kriterije za dobivanje dodatnog javnog financiranja.
  • Protiv davanja prednosti donacijama za istraživanja koja stvaraju zaradu pred obrazovnim i osnovnim istraživanjima
  • Protiv aktivnosti za vojsku unutar obrazovnih institucija
– ne istraživanjima specifično za vojne namjene
– ne regrutiranju i propagiranju aktivnosti za vojsku


Za što se borimo?
  • SADRŽAJ:
– slobodno i emancipacijsko obrazovanje kao ljudsko pravo: obrazovanje mora prvenstveno služiti interesu pojedinca da bude ravnopravan, a to znači da može kritički sagledavati i razumijevati strukture moći i okolinu koja ga okružuje; obrazovanje mora ne samo omogućiti ravnopravnost pojedinca već i društva u cjelini
– obrazovanje kao javno dobro koje služi javnom interesu
– akademska sloboda i izbor: sloboda za bavljenje kojom god obrazovnom disciplinom
  • PRISTUP:
– neopterećen financijskim mehanizmima plaćanja od strane sudionika i bilo koje vrste diskriminacije i isključivanja pa time i slobodan pristup svim pojedincima
– zadovoljavajućem financiranju svih obrazovnih institucija, neovisno o tome smatraju li se profitabilnim ili ne
  • STRUKTURA:
– svi obrazovni subjekti/institucije trebaju biti demokratski strukturirani (izravno sudjelovanje odozdo kao osnova za procese donošenja odluka)


Zašto na lokalnoj i globalnoj razini?

Učinci trenutnog globalnog ekonomskog sistema dovode do sukobâ po cijelom svijetu. Dok vršimo lokalni pritisak za utjecaj na našu pojedinu lokalnu/regionalnu politiku i zakonodavstvo, moramo stalno biti svjesni globalne i strukturalne prirode naših problema te razmjenjivati svoje taktike, iskustva u organiziranju i teoretsko znanje kako bismo učili jedni od drugih. Kratkoročne promjene moguće su na lokalnoj razini, ali velika promjena će se dogoditi jedino ako se ujedinimo globalno.

Obrazovni sustavi u cijelom svijetu čine ono što im je namijenjeno da čine unutar ekonomskih i državnih sistema: izabiru, obučavaju i stvaraju ignoranciju i poslušnost. Mi se ujedinjujemo za drugačiji obrazovni sustav i drugačiji život.

Ujedinjeni smo protiv bilo kakve represije vlasti u cijelom svijetu usmjerene protiv ljudi angažiranih u borbi za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Sljedeće grupe i pojedinci podržavaju gore navedenu izjavu, obvezali su se da će je širiti dalje i da će se aktivno uključiti u “Globalni val akcija za obrazovanje” te se u budućnosti usmjeriti na poboljšanje umreženosti između obrazovnih aktivističkih grupa u cijelom svijetu.

Želite li podržati ovu izjavu tako da vaše ili ime vaše grupe bude navedeno ispod? Samo pošaljite e-mail na united.for.education[at]gmail.com.

~ jedan svijet – jedna borba ~

S engleskog preveo Zdravko Popović

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve