Zajednička izjava za “Globalni val akcija za obrazovanje”

Donosimo prijevod zajedničke izjave za “Globalni val akcija za obrazovanje” koju su formirali studentski aktivisti iz cijeloga svijeta. Pozivamo zaiteresirane da je pročitaju kako bismo na sljedećem plenumu koji će se održati večeras u 20 sati u D7 mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu.

U zadnjih deset godina studenti, đaci, učitelji, roditelji i radnici protestiraju protiv povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja i bore se za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Ove godine ćemo vidjeti kako ljudi ujedinjuju tu borbu na međunarodnoj i globalnoj razini u “Globalnom valu akcijâ za obrazovanje”.

Mnogi od nas koriste Međunarodni studentski pokret (International Student Movement) kao samoupravnu platformu za poticanje razmjene informacija te povezivanje i koordiniranje prosvjeda na međunarodnoj i globalnoj razini. Težimo strukturama zasnovanim na neposrednom sudjelovanju i nehijerarhijskoj organizaciji kroz kolektivnu raspravu i djelovanje. Svatko tko se prepoznaje u borbi protiv privatizacije javnog obrazovanja i za slobodno i emancipacijsko obrazovanje može se pridružiti i sudjelovati u oblikovanju platforme!

Neki od nas su se već upoznali i povezali tijekom slijedećih događaja: 10 years of “Bologna-Process” u Louvainu la Neuve (Belgija) 25.–29. travnja 2009, G8 University Summit u Torinu (Italija) 17.–19. svibnja 2009, Bologna Burns u Beču (Austrija) 11.– 14. ožujka 2010, Bologna keeps on Burning u Madridu (Španjolska) 8.–14. travnja 2010 i na “European Education Congress” u Bochumu (Njemačka) 25.–30. svibnja 2010.

Sljedeći ciljevi ujedinjuju nas u cijelom svijetu:

Protiv čega se borimo?

  • Protiv posljedica trenutnog ekonomskog sistema na ljude i obrazovni sustav:

– protiv školarina i bilo kakvih oblika plaćanja koji onemogućuju ljudima pristup i mogućnost jednakog sudjelovanja u obrazovanju
– protiv studentskog zaduživanja
– protiv javnog obrazovanja postavljenog tako da služi tržištu (rada)

Cilj takozvanog Bolonjskog procesa (kao i njegovih inačica po svijetu) je provedba obrazovnog sustava koji prvenstveno obučava ljude vještinama koje služe tržištu rada. Time se promovira smanjenje troškova za obučavanje pojedinca, skraćuje se vrijeme utrošeno na studiranje i stvara nedovoljno kvalificirana radna snaga.

– protiv pretvaranja obrazovanja u robu (kao svih ostalih aspekata života)
– protiv (pojačanog) utjecaja poslovnih interesa na proračunske osnove javnog obrazovanja
– protiv (pojačanih) proračunskih rezova u javnom obrazovanju u cijelom svijetu
– protiv “privatizacije” javnih sredstava subvencioniranjem privatnih obrazovnih institucija
– protiv komodifikacije i izrabljivanja radnika unutar obrazovnih institucija

  • Protiv diskriminacije i isključivanja unutar bilo kojih obrazovnih institucija na osnovi:

– socioekonomske pozadine (obrazovni sustavi su trenutno postavljeni tako da ljudi s manje novaca ne mogu sudjelovati ravnopravno)
– nacionalnosti
– uspjeha na studiju
– političkih ideologija ili aktivnosti
– roda
– seksualne orijentacije
– vjere
– etničkog porijekla
– boje kože

  • Protiv davanja prednosti istraživanjima usmjerenim na komercijalno vrednovane patente na štetu otvorenog znanja slobodno dostupnog svima!

– Na javne obrazovne institucije raste pritisak da se natječu za privatna sponzorstva za sprovedbu (osnovnih) istraživanja; istovremeno privatni fondovi imaju tendenciju investiranja u istraživanja koja obećavaju profitabilnost (što dovodi do smanjenja financiranja za područja istraživanja koja mogu biti važna, ali se ne smatraju ekonomski isplativima). Na osnovi profitabilnosti, obrazovne ustanove i sudionici se ocjenjuju “izvrsnima” i tako često zadovoljavaju kriterije za dobivanje dodatnog javnog financiranja.

  • Protiv davanja prednosti donacijama za istraživanja koja stvaraju zaradu pred obrazovnim i osnovnim istraživanjima
  • Protiv aktivnosti za vojsku unutar obrazovnih institucija

– ne istraživanjima specifično za vojne namjene
– ne regrutiranju i propagiranju aktivnosti za vojsku

Za što se borimo?

  • SADRŽAJ:

– slobodno i emancipacijsko obrazovanje kao ljudsko pravo: obrazovanje mora prvenstveno služiti interesu pojedinca da bude ravnopravan, a to znači da može kritički sagledavati i razumijevati strukture moći i okolinu koja ga okružuje; obrazovanje mora ne samo omogućiti ravnopravnost pojedinca već i društva u cjelini
– obrazovanje kao javno dobro koje služi javnom interesu
– akademska sloboda i izbor: sloboda za bavljenje kojom god obrazovnom disciplinom

  • PRISTUP:

– neopterećen financijskim mehanizmima plaćanja od strane sudionika i bilo koje vrste diskriminacije i isključivanja pa time i slobodan pristup svim pojedincima
– zadovoljavajućem financiranju svih obrazovnih institucija, neovisno o tome smatraju li se profitabilnim ili ne

  • STRUKTURA:

– svi obrazovni subjekti/institucije trebaju biti demokratski strukturirani (izravno sudjelovanje odozdo kao osnova za procese donošenja odluka)

Zašto na lokalnoj i globalnoj razini?

Učinci trenutnog globalnog ekonomskog sistema dovode do sukobâ po cijelom svijetu. Dok vršimo lokalni pritisak za utjecaj na našu pojedinu lokalnu/regionalnu politiku i zakonodavstvo, moramo stalno biti svjesni globalne i strukturalne prirode naših problema te razmjenjivati svoje taktike, iskustva u organiziranju i teoretsko znanje kako bismo učili jedni od drugih. Kratkoročne promjene moguće su na lokalnoj razini, ali velika promjena će se dogoditi jedino ako se ujedinimo globalno.

Obrazovni sustavi u cijelom svijetu čine ono što im je namijenjeno da čine unutar ekonomskih i državnih sistema: izabiru, obučavaju i stvaraju ignoranciju i poslušnost. Mi se ujedinjujemo za drugačiji obrazovni sustav i drugačiji život.

Ujedinjeni smo protiv bilo kakve represije vlasti u cijelom svijetu usmjerene protiv ljudi angažiranih u borbi za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Sljedeće grupe i pojedinci podržavaju gore navedenu izjavu, obvezali su se da će je širiti dalje i da će se aktivno uključiti u “Globalni val akcija za obrazovanje” te se u budućnosti usmjeriti na poboljšanje umreženosti između obrazovnih aktivističkih grupa u cijelom svijetu.

Želite li podržati ovu izjavu tako da vaše ili ime vaše grupe bude navedeno ispod? Samo pošaljite e-mail na united.for.education[at]gmail.com.

~ jedan svijet – jedna borba ~

S engleskog preveo Zdravko Popović

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve