Zajednička izjava za “Globalni val akcija za obrazovanje”

Donosimo prijevod zajedničke izjave za “Globalni val akcija za obrazovanje” koju su formirali studentski aktivisti iz cijeloga svijeta. Pozivamo zaiteresirane da je pročitaju kako bismo na sljedećem plenumu koji će se održati večeras u 20 sati u D7 mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu.


U zadnjih deset godina studenti, đaci, učitelji, roditelji i radnici protestiraju protiv povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja i bore se za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Ove godine ćemo vidjeti kako ljudi ujedinjuju tu borbu na međunarodnoj i globalnoj razini u “Globalnom valu akcijâ za obrazovanje”.

Mnogi od nas koriste Međunarodni studentski pokret (International Student Movement) kao samoupravnu platformu za poticanje razmjene informacija te povezivanje i koordiniranje prosvjeda na međunarodnoj i globalnoj razini. Težimo strukturama zasnovanim na neposrednom sudjelovanju i nehijerarhijskoj organizaciji kroz kolektivnu raspravu i djelovanje. Svatko tko se prepoznaje u borbi protiv privatizacije javnog obrazovanja i za slobodno i emancipacijsko obrazovanje može se pridružiti i sudjelovati u oblikovanju platforme!

Neki od nas su se već upoznali i povezali tijekom slijedećih događaja: 10 years of “Bologna-Process” u Louvainu la Neuve (Belgija) 25.–29. travnja 2009, G8 University Summit u Torinu (Italija) 17.–19. svibnja 2009, Bologna Burns u Beču (Austrija) 11.– 14. ožujka 2010, Bologna keeps on Burning u Madridu (Španjolska) 8.–14. travnja 2010 i na “European Education Congress” u Bochumu (Njemačka) 25.–30. svibnja 2010.

Sljedeći ciljevi ujedinjuju nas u cijelom svijetu:


Protiv čega se borimo?
  • Protiv posljedica trenutnog ekonomskog sistema na ljude i obrazovni sustav:
– protiv školarina i bilo kakvih oblika plaćanja koji onemogućuju ljudima pristup i mogućnost jednakog sudjelovanja u obrazovanju
– protiv studentskog zaduživanja
– protiv javnog obrazovanja postavljenog tako da služi tržištu (rada)
Cilj takozvanog Bolonjskog procesa (kao i njegovih inačica po svijetu) je provedba obrazovnog sustava koji prvenstveno obučava ljude vještinama koje služe tržištu rada. Time se promovira smanjenje troškova za obučavanje pojedinca, skraćuje se vrijeme utrošeno na studiranje i stvara nedovoljno kvalificirana radna snaga.
– protiv pretvaranja obrazovanja u robu (kao svih ostalih aspekata života)
– protiv (pojačanog) utjecaja poslovnih interesa na proračunske osnove javnog obrazovanja
– protiv (pojačanih) proračunskih rezova u javnom obrazovanju u cijelom svijetu
– protiv “privatizacije” javnih sredstava subvencioniranjem privatnih obrazovnih institucija
– protiv komodifikacije i izrabljivanja radnika unutar obrazovnih institucija
  • Protiv diskriminacije i isključivanja unutar bilo kojih obrazovnih institucija na osnovi:
– socioekonomske pozadine (obrazovni sustavi su trenutno postavljeni tako da ljudi s manje novaca ne mogu sudjelovati ravnopravno)
– nacionalnosti
– uspjeha na studiju
– političkih ideologija ili aktivnosti
– roda
– seksualne orijentacije
– vjere
– etničkog porijekla
– boje kože
  • Protiv davanja prednosti istraživanjima usmjerenim na komercijalno vrednovane patente na štetu otvorenog znanja slobodno dostupnog svima!
– Na javne obrazovne institucije raste pritisak da se natječu za privatna sponzorstva za sprovedbu (osnovnih) istraživanja; istovremeno privatni fondovi imaju tendenciju investiranja u istraživanja koja obećavaju profitabilnost (što dovodi do smanjenja financiranja za područja istraživanja koja mogu biti važna, ali se ne smatraju ekonomski isplativima). Na osnovi profitabilnosti, obrazovne ustanove i sudionici se ocjenjuju “izvrsnima” i tako često zadovoljavaju kriterije za dobivanje dodatnog javnog financiranja.
  • Protiv davanja prednosti donacijama za istraživanja koja stvaraju zaradu pred obrazovnim i osnovnim istraživanjima
  • Protiv aktivnosti za vojsku unutar obrazovnih institucija
– ne istraživanjima specifično za vojne namjene
– ne regrutiranju i propagiranju aktivnosti za vojsku


Za što se borimo?
  • SADRŽAJ:
– slobodno i emancipacijsko obrazovanje kao ljudsko pravo: obrazovanje mora prvenstveno služiti interesu pojedinca da bude ravnopravan, a to znači da može kritički sagledavati i razumijevati strukture moći i okolinu koja ga okružuje; obrazovanje mora ne samo omogućiti ravnopravnost pojedinca već i društva u cjelini
– obrazovanje kao javno dobro koje služi javnom interesu
– akademska sloboda i izbor: sloboda za bavljenje kojom god obrazovnom disciplinom
  • PRISTUP:
– neopterećen financijskim mehanizmima plaćanja od strane sudionika i bilo koje vrste diskriminacije i isključivanja pa time i slobodan pristup svim pojedincima
– zadovoljavajućem financiranju svih obrazovnih institucija, neovisno o tome smatraju li se profitabilnim ili ne
  • STRUKTURA:
– svi obrazovni subjekti/institucije trebaju biti demokratski strukturirani (izravno sudjelovanje odozdo kao osnova za procese donošenja odluka)


Zašto na lokalnoj i globalnoj razini?

Učinci trenutnog globalnog ekonomskog sistema dovode do sukobâ po cijelom svijetu. Dok vršimo lokalni pritisak za utjecaj na našu pojedinu lokalnu/regionalnu politiku i zakonodavstvo, moramo stalno biti svjesni globalne i strukturalne prirode naših problema te razmjenjivati svoje taktike, iskustva u organiziranju i teoretsko znanje kako bismo učili jedni od drugih. Kratkoročne promjene moguće su na lokalnoj razini, ali velika promjena će se dogoditi jedino ako se ujedinimo globalno.

Obrazovni sustavi u cijelom svijetu čine ono što im je namijenjeno da čine unutar ekonomskih i državnih sistema: izabiru, obučavaju i stvaraju ignoranciju i poslušnost. Mi se ujedinjujemo za drugačiji obrazovni sustav i drugačiji život.

Ujedinjeni smo protiv bilo kakve represije vlasti u cijelom svijetu usmjerene protiv ljudi angažiranih u borbi za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Sljedeće grupe i pojedinci podržavaju gore navedenu izjavu, obvezali su se da će je širiti dalje i da će se aktivno uključiti u “Globalni val akcija za obrazovanje” te se u budućnosti usmjeriti na poboljšanje umreženosti između obrazovnih aktivističkih grupa u cijelom svijetu.

Želite li podržati ovu izjavu tako da vaše ili ime vaše grupe bude navedeno ispod? Samo pošaljite e-mail na united.for.education[at]gmail.com.

~ jedan svijet – jedna borba ~

S engleskog preveo Zdravko Popović

Vezani članci

  • 27. srpnja, 2016 Detalj sa spomenika ustanku naroda Hrvatske u Srbu kipara Vanje Radauša, učesnika NOB-a (izvor: SNV / Jovica Drobnjak). S roguljama boj smo bili U suradnji s Antifašističkim Vjesnikom, donosimo tekst posvećen 75. obljetnici ustanka narodā Hrvatske. U pregledu povijesne situacije u Hrvatskoj 1941. godine naglasak je na dinamici odnosa između fašističkog terora kojeg je provodio ustaški represivni aparat i partizanskog pokreta, koji se pod vodstvom KPJ ubrzo nakon narodnih ustanaka u Hrvatskoj i drugim krajevima Jugoslavije prometnuo u jedan od najmasovnijih antifašističkih pokreta u okupiranoj Europi.
  • 18. srpnja, 2016 Izvor: Maciej Lewandowski @ Flickr Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
  • 14. srpnja, 2016 Dio učesnika i kamera SkriptaTV-a prate predavanje Campbella Jonesa, 24. lipnja (foto: ISSH-S). Izvještaj: School for Politics and Critique 2016 Od 24. do 27. VI. na Ohridu je održana treća po redu School for Politics and Critique, u organizaciji skopskog Institute of Social Sciences and Humanities. Škola je, zamišljena kao regionalni marksistički edukacijsko-diskusijski forum na teorijske i političke teme, okupila preko tridesetero učesnika, uglavnom iz regije. Kao predavači, na njoj su sudjelovali Silvia Federici, Campbell Jones, Gal Kirn i Santiago Zabala.
  • 1. srpnja, 2016 Naslovna slika preuzeta iz Youtube videa  „Press Censorship in Japan“  prema Creative Commons  licenci. Sedam zahtjeva za spas medija Neprofitni mediji (Forum.tm, Lupiga, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad) okupljeni u Mrežu emancipacije E-net uputili su političkim akterima sedam zahtjeva za spas medija, kako bi se zaustavilo urušavanje medijske scene i novinarstva u Hrvatskoj: "Jedino pluralističan sustav javnih, komercijalnih i neprofitnih medija u kojem se posebna pažnja posvećuje novinarskom radu, transparentnosti vlasništva te održivim i stabilnim modelima javnih potpora može osigurati ostvarivanje javnog interesa u medijima." Pismo možete pročitati u nastavku.
  • 30. lipnja, 2016 Spomenik Marxu i Engelsu u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana (izvor: PhilosophersForChange.org). Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich Prenosimo uvodni tekst prvog broja časopisa „3k: kapital, klasa, kritika“ (pdf), posvećenog polemici između Wolfganga Fritza Hauga i Michaela Heinricha: „Teorijski dosljedna kritika iluzornosti 'instrumentalizacije' robne proizvodnje za socijalističke ciljeve nije samo neophodan moment kritičkog suočavanja ljevice s vlastitom prošlošću, nego i šansa za formulaciju perspektive vlastitog budućeg djelovanja koja neće mehanički robovati inventaru naslijeđenih formula.“
  • 28. lipnja, 2016 Talijanski fašisti prilikom tzv. Marša na Rim, 1922. godine (izvor). Fašizam u službi zaštite kapitalizma od demokracije U prilogu o fašizmu prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“ razgovarali smo s Nikolom Vukobratovićem, urednikom hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua u kojoj se dotičemo pitanja društvenih implikacija preuske, odnosno preširoke definicije fašizma, političko-ekonomske funkcije povijesnih fašizama i njihovih ideoloških nasljednika te, kao jedinu uistinu djelotvornu metodu borbe protiv njihove revitalizacije, uočavamo potrebu za masovnom demokratskom mobilizacijom odozdo.
  • 25. lipnja, 2016 Prosvjed protiv politika štednje u Londonu 2015. godine (izvor: David B. Young prema Creative Commons licenci). Ako želi izaći iz krize, Europa mora napustiti politike štednje Tijekom njegova gostovanja na 9. Subversive festivalu, s njemačkim kejnzijanskim ekonomistom Heinerom Flassbeckom razgovarali smo o problemima tržišta rada povezanima s politikama štednje i odnosom Njemačke prema drugim državama Europe te o političkim opcijama za ekonomski oporavak. Naš sugovornik istaknuo je da je potrebno napustiti mjere štednje kao prevladavajuću političku paradigmu reakcije na recesiju te ojačati poziciju rada u odnosu na kapital, kako bi se demokratizirale pozitivne posljedice rasta BDP-a.
  • 12. lipnja, 2016 Fašističko uništavanje sjedišta sindikata CGL, Rim, 1922. godine (izvor). Iste klase profitiraju od liberalizma i od fašizma Diskurs antitotalitarizama pretvorio je 20. stoljeće u „noć u kojoj su sve krave crne“, a njegove političke aktere u zlikovce podjednakih kalibara. U postsocijalističkim zemljama, to je diskreditiralo socijalizam kao političku i ekonomsku alternativu. Danas, kada ponovo svjedočimo formiranju bloka liberala i nacionalista, analitički se vraćamo u prošlost i ponovo osvjetljavamo uvjete u kojima je nastao fašizam, s naglaskom na strategije gušenja radničkog pokreta. Donosimo proširenu verziju intervjua s Lukom Matićem iz Antifašističkog VJESNIKA.
  • 8. lipnja, 2016 Prizor polaganja prijemnog ispita za stipendije već u osnovnoškolskoj dobi; snimljeno 1940. godine u Australiji (izvor: commons.wikimedia.org). Čemu toliko ispita? Marksistički odgovor Pitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG

pogledaj sve