Zajednička izjava za “Globalni val akcija za obrazovanje”

Donosimo prijevod zajedničke izjave za “Globalni val akcija za obrazovanje” koju su formirali studentski aktivisti iz cijeloga svijeta. Pozivamo zaiteresirane da je pročitaju kako bismo na sljedećem plenumu koji će se održati večeras u 20 sati u D7 mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu.


U zadnjih deset godina studenti, đaci, učitelji, roditelji i radnici protestiraju protiv povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja i bore se za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Ove godine ćemo vidjeti kako ljudi ujedinjuju tu borbu na međunarodnoj i globalnoj razini u “Globalnom valu akcijâ za obrazovanje”.

Mnogi od nas koriste Međunarodni studentski pokret (International Student Movement) kao samoupravnu platformu za poticanje razmjene informacija te povezivanje i koordiniranje prosvjeda na međunarodnoj i globalnoj razini. Težimo strukturama zasnovanim na neposrednom sudjelovanju i nehijerarhijskoj organizaciji kroz kolektivnu raspravu i djelovanje. Svatko tko se prepoznaje u borbi protiv privatizacije javnog obrazovanja i za slobodno i emancipacijsko obrazovanje može se pridružiti i sudjelovati u oblikovanju platforme!

Neki od nas su se već upoznali i povezali tijekom slijedećih događaja: 10 years of “Bologna-Process” u Louvainu la Neuve (Belgija) 25.–29. travnja 2009, G8 University Summit u Torinu (Italija) 17.–19. svibnja 2009, Bologna Burns u Beču (Austrija) 11.– 14. ožujka 2010, Bologna keeps on Burning u Madridu (Španjolska) 8.–14. travnja 2010 i na “European Education Congress” u Bochumu (Njemačka) 25.–30. svibnja 2010.

Sljedeći ciljevi ujedinjuju nas u cijelom svijetu:


Protiv čega se borimo?
  • Protiv posljedica trenutnog ekonomskog sistema na ljude i obrazovni sustav:
– protiv školarina i bilo kakvih oblika plaćanja koji onemogućuju ljudima pristup i mogućnost jednakog sudjelovanja u obrazovanju
– protiv studentskog zaduživanja
– protiv javnog obrazovanja postavljenog tako da služi tržištu (rada)
Cilj takozvanog Bolonjskog procesa (kao i njegovih inačica po svijetu) je provedba obrazovnog sustava koji prvenstveno obučava ljude vještinama koje služe tržištu rada. Time se promovira smanjenje troškova za obučavanje pojedinca, skraćuje se vrijeme utrošeno na studiranje i stvara nedovoljno kvalificirana radna snaga.
– protiv pretvaranja obrazovanja u robu (kao svih ostalih aspekata života)
– protiv (pojačanog) utjecaja poslovnih interesa na proračunske osnove javnog obrazovanja
– protiv (pojačanih) proračunskih rezova u javnom obrazovanju u cijelom svijetu
– protiv “privatizacije” javnih sredstava subvencioniranjem privatnih obrazovnih institucija
– protiv komodifikacije i izrabljivanja radnika unutar obrazovnih institucija
  • Protiv diskriminacije i isključivanja unutar bilo kojih obrazovnih institucija na osnovi:
– socioekonomske pozadine (obrazovni sustavi su trenutno postavljeni tako da ljudi s manje novaca ne mogu sudjelovati ravnopravno)
– nacionalnosti
– uspjeha na studiju
– političkih ideologija ili aktivnosti
– roda
– seksualne orijentacije
– vjere
– etničkog porijekla
– boje kože
  • Protiv davanja prednosti istraživanjima usmjerenim na komercijalno vrednovane patente na štetu otvorenog znanja slobodno dostupnog svima!
– Na javne obrazovne institucije raste pritisak da se natječu za privatna sponzorstva za sprovedbu (osnovnih) istraživanja; istovremeno privatni fondovi imaju tendenciju investiranja u istraživanja koja obećavaju profitabilnost (što dovodi do smanjenja financiranja za područja istraživanja koja mogu biti važna, ali se ne smatraju ekonomski isplativima). Na osnovi profitabilnosti, obrazovne ustanove i sudionici se ocjenjuju “izvrsnima” i tako često zadovoljavaju kriterije za dobivanje dodatnog javnog financiranja.
  • Protiv davanja prednosti donacijama za istraživanja koja stvaraju zaradu pred obrazovnim i osnovnim istraživanjima
  • Protiv aktivnosti za vojsku unutar obrazovnih institucija
– ne istraživanjima specifično za vojne namjene
– ne regrutiranju i propagiranju aktivnosti za vojsku


Za što se borimo?
  • SADRŽAJ:
– slobodno i emancipacijsko obrazovanje kao ljudsko pravo: obrazovanje mora prvenstveno služiti interesu pojedinca da bude ravnopravan, a to znači da može kritički sagledavati i razumijevati strukture moći i okolinu koja ga okružuje; obrazovanje mora ne samo omogućiti ravnopravnost pojedinca već i društva u cjelini
– obrazovanje kao javno dobro koje služi javnom interesu
– akademska sloboda i izbor: sloboda za bavljenje kojom god obrazovnom disciplinom
  • PRISTUP:
– neopterećen financijskim mehanizmima plaćanja od strane sudionika i bilo koje vrste diskriminacije i isključivanja pa time i slobodan pristup svim pojedincima
– zadovoljavajućem financiranju svih obrazovnih institucija, neovisno o tome smatraju li se profitabilnim ili ne
  • STRUKTURA:
– svi obrazovni subjekti/institucije trebaju biti demokratski strukturirani (izravno sudjelovanje odozdo kao osnova za procese donošenja odluka)


Zašto na lokalnoj i globalnoj razini?

Učinci trenutnog globalnog ekonomskog sistema dovode do sukobâ po cijelom svijetu. Dok vršimo lokalni pritisak za utjecaj na našu pojedinu lokalnu/regionalnu politiku i zakonodavstvo, moramo stalno biti svjesni globalne i strukturalne prirode naših problema te razmjenjivati svoje taktike, iskustva u organiziranju i teoretsko znanje kako bismo učili jedni od drugih. Kratkoročne promjene moguće su na lokalnoj razini, ali velika promjena će se dogoditi jedino ako se ujedinimo globalno.

Obrazovni sustavi u cijelom svijetu čine ono što im je namijenjeno da čine unutar ekonomskih i državnih sistema: izabiru, obučavaju i stvaraju ignoranciju i poslušnost. Mi se ujedinjujemo za drugačiji obrazovni sustav i drugačiji život.

Ujedinjeni smo protiv bilo kakve represije vlasti u cijelom svijetu usmjerene protiv ljudi angažiranih u borbi za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Sljedeće grupe i pojedinci podržavaju gore navedenu izjavu, obvezali su se da će je širiti dalje i da će se aktivno uključiti u “Globalni val akcija za obrazovanje” te se u budućnosti usmjeriti na poboljšanje umreženosti između obrazovnih aktivističkih grupa u cijelom svijetu.

Želite li podržati ovu izjavu tako da vaše ili ime vaše grupe bude navedeno ispod? Samo pošaljite e-mail na united.for.education[at]gmail.com.

~ jedan svijet – jedna borba ~

S engleskog preveo Zdravko Popović

Vezani članci

  • 24. rujna, 2016 Izvor: Zagreb Pride, 2015. Društveni parametri coming-outa U razgovoru s Mariom Kikašem iz RAD.-a adresiramo pitanja odnosa LGBTIQ+ populacije i pokreta prema državi, koja adekvatne odgovore dobivaju tek napuštanjem terena rasprave o vrijednostima, odnosno njihovim smještanjem u historijski okvir, određen razvojem kapitalističkih odnosa i građanske države te historije opresije nad marginalnim i subverzivnim društvenim grupama. Iz toga proizlazi i perspektiva daljnjeg razvoja LGBTIQ+ pokreta prema razvijanju kapaciteta društvenih institucija za inkluziju marginaliziranih skupina. Dolazimo do zahtjeva za izgradnjom šire progresivne koalicije koja neće tek braniti postojeće kapacitete socijalne države već i graditi nove.
  • 21. rujna, 2016 Gustave Doré, „Vagabonds sur le pont d'Alcantara, a Tolède“. (izvor) Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.
  • 19. rujna, 2016 Vasina ulica, Beograd
07.11.2012.
Za BESPLATNO OBRAZOVANJE!
 (Izvor: Facebook Zahtevamo BESPLATNO OBRAZOVANJE u Srbiji. Obrazovanje jeftine radne snage Implementacija neoliberalne agende u politiku obrazovanja u Srbiji započela je već početkom 1990-ih diskretnim povlačenjem države iz financiranja visokog obrazovanja i uvođenjem različitih modela „individualnog ulaganja u obrazovanje“. Prilagodba slobodnom tržištu intenzivirala se usprkos otporu studenata, a najava novog zakona o visokom obrazovanju pokazuje iste trendove. Posljedično, ova politika umanjuje dostupnost visokog obrazovanja velikom dijelu društva i uspješno antagonizira članove akademske zajednice, oslabljujući potencijal obrane javnog dobra. O visokom obrazovanju u Srbiji razgovarali smo s Jelenom Veljić iz Društvenog centra Oktobar.
  • 18. rujna, 2016 Prosvjed „Britain Needs a Pay Rise“ u Londonu 18. 10. 2014. godine. Foto: MB. Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
  • 15. rujna, 2016 Svečano otvaranje službenih prostorija Hrvatskog generalskog zbora u ulici Jurja Habdelića u Zagrebu. Na slici Damir Boras. (Izvor: HINA/ Dario GRZELJ/ dag/ 2.9.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine) Novi pokušaj discipliniranja „neposlušnog“ fakulteta Inicijativa predstavnika i zamjenika Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta te Studentski zbor FFZG-a oglasili su se povodom recentnog poništavanja odluke o razrješenju dekana Previšića. Senat Sveučilišta na čelu s rektorom Borasom jasno se pozicionirao uz bok s Previšićem, proglasivši odluke Fakultetskog vijeća nezakonitima zbog navodne nepravilnosti u izboru studentskih predstavnika. Nastavno na događanja vezana uz odbijanje ugovora o suradnji KBF-a i FFZG-a, kao i nedavnih tužbi pomoću kojih dekan pokušava zastrašiti članove Vijeća, riječ je o još jednom pokušaju utišavanja akademske većine koja odbija pristati na autoritarno upravljanje Fakultetom.
  • 9. rujna, 2016 Crvena zastava i stisnuta šaka na Prvomajskoj proslavi u Madridu 2006. godine (izvor: Soman prema Creative Commons licenci). Perspektive ljevice u Hrvatskoj Imajući u vidu da definicija ljevice u hrvatskoj politici odavno podrazumijeva „najmanje desnu“ parlamentarnu poziciju, predstoje nam još jedni u nizu parlamentarnih izbora nakon kojih ona neće imati saborske predstavnike. Time je naglašena diskrepancija između razvoja ljevice u oblastima teorijskog i medijskog rada u odnosu na političko organiziranje na terenu i konkretne političke borbe. U ovom prilogu donosimo analizu trenutnog stanja ljevice u Hrvatskoj, čime nastojimo otvoriti prostor za raspravu o njezinom daljnjem organizacijskom razvoju.
  • 7. rujna, 2016 „Štićenici“ detencijskog centra za ilegalne imigrante Amygdaleza u Grčkoj, oskudno odjeveni i obuveni. Veljača, 2015. godine (izvor: DTRocks prema Creative Commons licenci). Migracije kao oblik adaptivne strategije Nasuprot aktualnim uvriježenim mitovima o „migrantskoj krizi“, migracije su temeljni i formativni element gotovo svih ljudskih društava. Ksenofobna i panična retorika prisutna u mainstream medijima služi obrani „krhkih zidina“ Tvrđave Europe i imperijalističkih politika Globalnog sjevera. Taj diskurs nužno je raskrinkati, a aktualna migracijska zbivanja sagledati u historijskom i globalno-političkom kontekstu kako bismo spoznali obim problema i radili na sustavnim rješenjima. Naš sugovornik na ovu temu bio je Drago Župarić-Iljić iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.
  • 6. rujna, 2016 Zastave Europske unije ispred sjedišta Europske komisije (izvor: Amio Cajander prema Creative Commons licenci). Europski radnički identitet otvara prostor širenju borbe S Artanom Sadikuom, teoretičarom i aktivistom iz Skopja, razgovarali smo o implikacijama koje za zemlje-članice predstavlja izlazak, odnosno ostanak u Europskoj uniji, o demokratskom deficitu kojim su prožete izvršne institucije EU, političko-ekonomskom odnosu između europskog centra i periferije, konstrukciji europskog radničkog identiteta i emancipatornim potencijalima europske ljevice, te političkim ograničenjima recentnog vala prosvjeda u Makedoniji.
  • 3. rujna, 2016 Liceulice na ulicama Beograda prodaju kolporteri. Pola prihoda od prodanog primjerka vraća se u projekt, a pola ostaje prodavaču. Na fotografiji: Naca i Milutko. (foto: Liceulice) Politika stanovanja Iz drugarskog magazina Liceulice, uličnih novina koje funkcioniraju kao socijalno poduzeće i trenutno vode kampanju prikupljanja sredstava za nastavak rada, prenosimo tekst Iskre Krstić o politikama stanovanja: „Kao što je Surviver simulacija ‘prirodnog okruženja’, tako je i ‘borba za život’ u neoliberalnoj civilizaciji ipak samo imitacija džungle. S predstavljanjem aktuelnog društvenog sistema kao prirodnog, pitanje stanovanja se depolitizuje, a potencijali preispitivanja aktuelnog stanja pasiviziraju.“

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve