Izvještaj s 95. plenuma, 7. rujna 2010.

Na 95. plenumu raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Fakultetsko vijeće bi do listopada trebalo izglasati kvote i školarine za akademsku godinu 2011./2012. Započeto je razrađivanje modela studentskih delegata na Vijeću fakulteta. Povjerenstvo za prehranu studenata donijelo je odluku da se promijeni subvencioniranje.

Na 95. plenumu, održanom u utorak, 8. rujna 2010. godine, raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Uskoro izlazi američko izdanje Blokadne kuharice koje će sadržavati predgovor Marca Bousqueta sa Sveučilišta Santa Clara.

Objavljena je završna verzija zajedničke izjave Međunarodnog studentskog pokreta koju možete pronaći na adresi http://emancipating-education-for-all.org/joint_statement_2010. Pozivamo zaiteresirane da pročitaju izjavu kako bi na sljedećem plenumu mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu. Treba nam i netko tko će podnijeti detaljni izvještaj o sadržaju izjave.

Fakultetsko vijeće bi do listopada trebalo izglasati kvote i školarine za akademsku godinu 2011./2012. za studente koji su ove godine upisali fakultet. Podsjetimo, Ministarstvo će pokriti troškove financiranja svim studentima prve godine preddiplomskog, diplomskog i integriranog studija u akademskoj godini 2010./2011., ali se još ne zna po kojem će modelu oni dalje studirati, odnosno tko će plaćati upis u drugu godinu, a tko ne. Osim lineranog modela prema ECTS bodovima (tzv. model Rektorskog zbora) i lineranog modela prema izvrsnosti (tzv. Bjelišev model) pojavila se i ideja trećeg, tzv. flat modela po kojem bi svi studenti, osim eventualno onih najboljih, plaćali jednake školarine koje bi bile niže od prijašnjih. Takva odluka na Filozofskom fakultetu već vrijedi za diplomske studije, čije školarine iznose 4000 kn za sve studente, samo što je zbog studentskih pritisaka Ministarstvo pokrivalo troškove diplomskih studija.

Započeto je razrađivanje modela studentskih delegata na Vijeću fakulteta. S obzirom da će ubrzo isteći mandat dosadašnjeg Studentskog zbora, a novi je predao vlast plenumu, razgovaralo se o tome koliko bi dug mandat delegati trebali imati i kakva bi trebala biti njihova pozicija u Vijeću. Plenum će moći zamijeniti svakog delegata koji ne bude poštivao odluke većine zainteresiranih studenata. Za nekoliko tjedana delegati će biti izabrani pa ćemo još razgovarati o ovoj temi.

Donesena je nova verzija Zakona o sveučilištima, ali nije dostupna zainteresiranoj akademskoj i ostaloj javnosti.

Plenum je raspravljao i o potrebi da se počne planirati informiranje brucoša – predstavljanjem borbe za besplatno obrzovanje i principa direktne demokracije na uvodnim predavanjima, po odsjecima, na tribinama i radionicama…

Povjerenstvo za prehranu studenata donijelo je odluku da će se odsada subvencije dobivati na tjednoj, a ne na mjesečnoj bazi. Subvencije za menije kao i dosada iznose 73,65% dok za ostale proizvode (pizza, sokovi, mliječni proizvodi) subvencije iznose 50%. Na subvencioniranu prehranu imaju pravo samo studenti sa hrvatskim državljanstvom, a studenti privatnih sveučilišta je gube. Zlouporaba iksice kažnjavat će se blokiranjem, a fotografije će odsada biti kao i na službenim dokumentima.

Izabrano je dvoje sudionika plenuma koji će do studenog prikupljati podatke za dnevni red te ih proslijeđivati blogerima za najavu. Oni su dužni doći na sastanak tehnikalija i pomoći moderatorima u pripremi plenuma.

Dvoje dobrovoljaca osigurat će stalan termin plenuma. Plenum je odlučio da je to i dalje utorkom u 20h. Izabrani su moderatori. Plenum je zaključen u 22:02.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve