Izvještaj s 95. plenuma, 7. rujna 2010.

Na 95. plenumu raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Fakultetsko vijeće bi do listopada trebalo izglasati kvote i školarine za akademsku godinu 2011./2012. Započeto je razrađivanje modela studentskih delegata na Vijeću fakulteta. Povjerenstvo za prehranu studenata donijelo je odluku da se promijeni subvencioniranje.


Na 95. plenumu, održanom u utorak, 8. rujna 2010. godine, raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Uskoro izlazi američko izdanje Blokadne kuharice koje će sadržavati predgovor Marca Bousqueta sa Sveučilišta Santa Clara.

Objavljena je završna verzija zajedničke izjave Međunarodnog studentskog pokreta koju možete pronaći na adresi http://emancipating-education-for-all.org/joint_statement_2010. Pozivamo zaiteresirane da pročitaju izjavu kako bi na sljedećem plenumu mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu. Treba nam i netko tko će podnijeti detaljni izvještaj o sadržaju izjave.

Fakultetsko vijeće bi do listopada trebalo izglasati kvote i školarine za akademsku godinu 2011./2012. za studente koji su ove godine upisali fakultet. Podsjetimo, Ministarstvo će pokriti troškove financiranja svim studentima prve godine preddiplomskog, diplomskog i integriranog studija u akademskoj godini 2010./2011., ali se još ne zna po kojem će modelu oni dalje studirati, odnosno tko će plaćati upis u drugu godinu, a tko ne. Osim lineranog modela prema ECTS bodovima (tzv. model Rektorskog zbora) i lineranog modela prema izvrsnosti (tzv. Bjelišev model) pojavila se i ideja trećeg, tzv. flat modela po kojem bi svi studenti, osim eventualno onih najboljih, plaćali jednake školarine koje bi bile niže od prijašnjih. Takva odluka na Filozofskom fakultetu već vrijedi za diplomske studije, čije školarine iznose 4000 kn za sve studente, samo što je zbog studentskih pritisaka Ministarstvo pokrivalo troškove diplomskih studija.

Započeto je razrađivanje modela studentskih delegata na Vijeću fakulteta. S obzirom da će ubrzo isteći mandat dosadašnjeg Studentskog zbora, a novi je predao vlast plenumu, razgovaralo se o tome koliko bi dug mandat delegati trebali imati i kakva bi trebala biti njihova pozicija u Vijeću. Plenum će moći zamijeniti svakog delegata koji ne bude poštivao odluke većine zainteresiranih studenata. Za nekoliko tjedana delegati će biti izabrani pa ćemo još razgovarati o ovoj temi.

Donesena je nova verzija Zakona o sveučilištima, ali nije dostupna zainteresiranoj akademskoj i ostaloj javnosti.

Plenum je raspravljao i o potrebi da se počne planirati informiranje brucoša – predstavljanjem borbe za besplatno obrzovanje i principa direktne demokracije na uvodnim predavanjima, po odsjecima, na tribinama i radionicama…

Povjerenstvo za prehranu studenata donijelo je odluku da će se odsada subvencije dobivati na tjednoj, a ne na mjesečnoj bazi. Subvencije za menije kao i dosada iznose 73,65% dok za ostale proizvode (pizza, sokovi, mliječni proizvodi) subvencije iznose 50%. Na subvencioniranu prehranu imaju pravo samo studenti sa hrvatskim državljanstvom, a studenti privatnih sveučilišta je gube. Zlouporaba iksice kažnjavat će se blokiranjem, a fotografije će odsada biti kao i na službenim dokumentima.

Izabrano je dvoje sudionika plenuma koji će do studenog prikupljati podatke za dnevni red te ih proslijeđivati blogerima za najavu. Oni su dužni doći na sastanak tehnikalija i pomoći moderatorima u pripremi plenuma.

Dvoje dobrovoljaca osigurat će stalan termin plenuma. Plenum je odlučio da je to i dalje utorkom u 20h. Izabrani su moderatori. Plenum je zaključen u 22:02.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve