Izvještaj s tribine o samoupravljanju u Splitu

U sklopu 23. Adria Art Annalea u Splitu održana je tribina o samoupravljanju. Na tribini su sudjelovali Roland Sušanj, predstavnik radnika u Nadzornom odboru 3. Maja, Zvonko Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita i Lukica Bucat, povjerenik Nezavisnog sindikata Dalmacijavina.

Brodogradilišta

Ronald Sušanj predstavio je plan B za spas hrvatskih brodogradilišta. Model radničkog samoupravljanja, ili kako ga sindikalisti još nazivaju “skandinavski model” krenuo je od Trećeg maja. Inicijativa je prihvaćena i među radnicima Brodosplita, Uljanika i Brodogradilišta Kraljevica.

Potpisan je Sporazum o suradnji na prijedlogu modela rekonsturiranja brodogradilišta koji će uskoro biti prezentiran javnosti.

Po ovom modelu, radnici bi od države preuzeli škverove nakon 10 godina prijelaznog razdoblja. U prijelaznom razdoblju vlasnik bi bi bila država, ali bi radnici postavljali članove uprave kako ih se, kao dosada, ne bi biralo po političkoj liniji. Nakon 10 godina radnici bi dobili dionice od države.
Naglašeno je kako nitko ne zna bolje upravljati vlastitim brodogradilištem od samih radnika te kako vjeruju u uspjeh ovakvog modela.

Model će biti predložen isključivo ako propadne i drugi krug privatizacije brodogradilišta. Iako dio sindikalaca misli da je privatizacija škverova štetna i nepotrebna, naglašeno je da se pristalo na njenu provedbu.

Proces privatizacije Brodosplita se nastavlja, iako je Povjerenstvo za prodaju Brodosplita dalo negativno mišljenje o ponudi samoborskog DIV-a.

U Nezavisnom sindikatu Brodosplita ipak vjeruju da do privatizacije neće doći ukoliko se ne ispune uvjeti i vjeruju u nepristranost Agencije za tržišno natjecanje i Europske komisije u Bruxellesu.

Neki od sudionika tribine izrazili su sumnju u nepristanost nekog tko se bavi tržišnim natjecanjem, a pogotovo u nepristranost Europske unije. Također su upozorili na nedostatke dioničarstva – radnici mogu u bilo kojem trenutku prodati dionice i brodogradilište vrlo brzo ponovno može imati većinskog vlasnika. Dapače, poznato je da su se mnogi procesi privatizacije u postsocijalističkoj istočnoj Europi odvili upravo na taj način, s kratkom međufazom radničkog dioničarstva. A sve ako radnici i ne prodaju svoje dionice, odlazeći u mirovinu radnici odnose i svoje dionice pa nova generacija zaposlenih ponovno ne upravlja brodogradilištem.
Rečeno je da je to samo okvirni model i da će se o detaljima radničkog samoupravljanja još razgovarati i odlučivati.

Nije isključen ni zadružni model.

Iako je konačno došlo do alternativnog modela za spas brodogradilišta i radnih mjesta koji je naišao na odobravanje velikog broja radnika, sindikati ne čine ništa kako bi spriječili privatizaciju. Upravo suprotno, i dalje slijepo vjeruju u “pravnu državu” i “Europu”. Model će biti aktualan jedino ukoliko privatizacije propadnu, tako da trenutno ne postoji nikakav stvarni pritisak zbog kojeg bi vladajući bili primorani uzeti model samoupravljanja u obzir.


Dalmacijavino

U Dalmacijavinu radi oko 500 radnika, s prosjekom godina preko 50. Surađuju s preko 5000 kooperanata. Treći krug privatizacije zaustavljen je zbog afere Maestro.

Proizvodnja se nalazi u splitskoj trajektnoj luci. Zbog nagomilanih dugova država ubrzo planira oduzeti taj prostor i preseliti proizvodnju u Sjevernu luku u kojoj nema adekvatnih prostora za skladištenje, a i jednu sortu bi potpuno morali prestati proizvoditi.

Kao i u slučaju Kamensko, i ovdje je atraktivna lokacija jedan od razloga pritisaka na tvrtku – jedna od ponuda u drugom krugu privatizacije bila je ona Željka Keruma.

Radnicima konstantno kasne plaće – ove godine su više puta prosvjedovali. Zadnji štrajk održan je krajem kolovoza zbog tri neisplaćene plaće, a prekinut je nakon isplate manje od jedne plaće.
Ako do dana preseljenja iz Trajektne u Sjevernu luku ne bude novog natječaja za privatizaciju, velika je mogućnost da radnici blokiraju prostore u Trajektnoj luci. Razgovara se i o mogućnosti radničkog dioničarstva.

Sindikat se boji da bi se Dalmacijavino zbog jeftinog uvoznog vina i neadekvatnih prostora moglo ugasiti i da će jedino ostati Pipi kao prepoznati brend.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve