Izvještaj sa 100. plenuma, 5. listopada 2010.

Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik. Plenum je sazvao sastanke više radnih grupa do sljedećeg plenuma. Termine sastanaka radnih grupa možete na stranici pratiti u “kućici” s programom. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7.


Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru u utorak, 5. listopada 2010. pokreće peticiju protiv odluka Senata Sveučilišta u Zadru od 27. rujna 2010. Potpisivanje započinje u 8:30 h u glavnoj zgradi Sveučilišta, na novom kampusu i u zgradi Odjela za ekonomiju. Svi koji znaju više, mogu se javiti radnoj grupi za tehnikalije na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Plenumu je donirano 2000 kn u obliku bonova za kupovinu u Pevecu. Dobrodošli su prijedlozi za kupovinu.

Ove akademske godine na studiju španjolskog jezika i književnosti te na južnoj slavistici neće biti prevoditeljskog smjera za brucoše diplomskog studija. Otpušteni su vanjski suradnici jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Fakultetu nije uplatilo namjenska sredstva. Veliki broj brucoša bio je zainteresiran za ovaj smjer. Studenti druge godine diplomskog studija upisani na prevoditeljski smjer nastavit će studirati po programu.

Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik.

Studenti Fakulteta političkih znanosti objavili su žalbu vezanu uz nova pravila o obrani diplomskih radova i plaćanje diplomskih radova ukoliko ih se ne obrani do kraja listopada ove godine. Iz žalbe citiramo:
Naime, mi nismo bili pravodobno informirani o plaćanju studija. Diplomski studij nama je bio besplatan (odnosno financiran od strane Ministarstva), ali završetkom 2. godine studenti kojima su ostali još neki ispiti i/ili diplomski rad moraju iduću godinu plaćati 100 kuna po ECTS bodu. Tu ne bi bilo ništa sporno da Fakultet nije to objavio tek 1.9.2010, iako bi takve odluke trebale biti poznate na početku akademske godine, a ne na kraju. Budući da samo diplomski rad nosi 22 ECTS-a, ta bi suma za studenta koji prenosi diplomski rad u iduću godinu iznosila 2200 kn. Također, ova obavijest direktno se kosi s objavom koja je na internetskim stanicama Fakulteta objavljena još prošle godine, a koja u ovom slučaju ide u prilog studentima.


Na današnjim uvodnim predavanjima za brucoše preddiplomskih studija sudionica plenuma je predstavila rad plenuma i pozvala sve zainteresirane da se uključe. Podijeljene su i informativne brošure za brucoše.

U srijedu, 6. listopada u 19:30 u A-001 održat će se zajednički sastanak grupa za informiranje, direktnu demokraciju i blogerske sekcije. Na sastanku će se raspravljati o formalnim preduvjetima moguće potpore i suradnje sa zakladom Rosa Luxemburg.

Sastanak radne grupe za direktnu demokraciju na kojem će se razgovarati o Kamenskom d.d. i drugim aktualnim temama održat će se u četvrtak u 18:00. Plenum je obaviješten da su vreće za spavanje i šatori koji su posuđeni radnicama Kamenskog d.d. vraćeni u prostorije Zelene akcije.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane studente i građane.

HRT u srijedu snima prilog o plaćanju apsolventure na Ekonomskom fakultetu.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7. Moderatorice će biti dostupne na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma od 18h u A-001. Prijedloge točaka dnevnog reda šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izabrane su moderatorice.

Plenum je zaključen u 20:53.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve