Plenum 6. listopada 2010.

Izvještaj sa 100. plenuma, 5. listopada 2010.

Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik. Plenum je sazvao sastanke više radnih grupa do sljedećeg plenuma. Termine sastanaka radnih grupa možete na stranici pratiti u “kućici” s programom. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7.


Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru u utorak, 5. listopada 2010. pokreće peticiju protiv odluka Senata Sveučilišta u Zadru od 27. rujna 2010. Potpisivanje započinje u 8:30 h u glavnoj zgradi Sveučilišta, na novom kampusu i u zgradi Odjela za ekonomiju. Svi koji znaju više, mogu se javiti radnoj grupi za tehnikalije na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Plenumu je donirano 2000 kn u obliku bonova za kupovinu u Pevecu. Dobrodošli su prijedlozi za kupovinu.

Ove akademske godine na studiju španjolskog jezika i književnosti te na južnoj slavistici neće biti prevoditeljskog smjera za brucoše diplomskog studija. Otpušteni su vanjski suradnici jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Fakultetu nije uplatilo namjenska sredstva. Veliki broj brucoša bio je zainteresiran za ovaj smjer. Studenti druge godine diplomskog studija upisani na prevoditeljski smjer nastavit će studirati po programu.

Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik.

Studenti Fakulteta političkih znanosti objavili su žalbu vezanu uz nova pravila o obrani diplomskih radova i plaćanje diplomskih radova ukoliko ih se ne obrani do kraja listopada ove godine. Iz žalbe citiramo:
Naime, mi nismo bili pravodobno informirani o plaćanju studija. Diplomski studij nama je bio besplatan (odnosno financiran od strane Ministarstva), ali završetkom 2. godine studenti kojima su ostali još neki ispiti i/ili diplomski rad moraju iduću godinu plaćati 100 kuna po ECTS bodu. Tu ne bi bilo ništa sporno da Fakultet nije to objavio tek 1.9.2010, iako bi takve odluke trebale biti poznate na početku akademske godine, a ne na kraju. Budući da samo diplomski rad nosi 22 ECTS-a, ta bi suma za studenta koji prenosi diplomski rad u iduću godinu iznosila 2200 kn. Također, ova obavijest direktno se kosi s objavom koja je na internetskim stanicama Fakulteta objavljena još prošle godine, a koja u ovom slučaju ide u prilog studentima.


Na današnjim uvodnim predavanjima za brucoše preddiplomskih studija sudionica plenuma je predstavila rad plenuma i pozvala sve zainteresirane da se uključe. Podijeljene su i informativne brošure za brucoše.

U srijedu, 6. listopada u 19:30 u A-001 održat će se zajednički sastanak grupa za informiranje, direktnu demokraciju i blogerske sekcije. Na sastanku će se raspravljati o formalnim preduvjetima moguće potpore i suradnje sa zakladom Rosa Luxemburg.

Sastanak radne grupe za direktnu demokraciju na kojem će se razgovarati o Kamenskom d.d. i drugim aktualnim temama održat će se u četvrtak u 18:00. Plenum je obaviješten da su vreće za spavanje i šatori koji su posuđeni radnicama Kamenskog d.d. vraćeni u prostorije Zelene akcije.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane studente i građane.

HRT u srijedu snima prilog o plaćanju apsolventure na Ekonomskom fakultetu.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7. Moderatorice će biti dostupne na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma od 18h u A-001. Prijedloge točaka dnevnog reda šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izabrane su moderatorice.

Plenum je zaključen u 20:53.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve