Izvještaj sa 100. plenuma, 5. listopada 2010.

Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik. Plenum je sazvao sastanke više radnih grupa do sljedećeg plenuma. Termine sastanaka radnih grupa možete na stranici pratiti u “kućici” s programom. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7.

Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru u utorak, 5. listopada 2010. pokreće peticiju protiv odluka Senata Sveučilišta u Zadru od 27. rujna 2010. Potpisivanje započinje u 8:30 h u glavnoj zgradi Sveučilišta, na novom kampusu i u zgradi Odjela za ekonomiju. Svi koji znaju više, mogu se javiti radnoj grupi za tehnikalije na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Plenumu je donirano 2000 kn u obliku bonova za kupovinu u Pevecu. Dobrodošli su prijedlozi za kupovinu.

Ove akademske godine na studiju španjolskog jezika i književnosti te na južnoj slavistici neće biti prevoditeljskog smjera za brucoše diplomskog studija. Otpušteni su vanjski suradnici jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Fakultetu nije uplatilo namjenska sredstva. Veliki broj brucoša bio je zainteresiran za ovaj smjer. Studenti druge godine diplomskog studija upisani na prevoditeljski smjer nastavit će studirati po programu.

Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik.

Studenti Fakulteta političkih znanosti objavili su žalbu vezanu uz nova pravila o obrani diplomskih radova i plaćanje diplomskih radova ukoliko ih se ne obrani do kraja listopada ove godine. Iz žalbe citiramo:

Naime, mi nismo bili pravodobno informirani o plaćanju studija. Diplomski studij nama je bio besplatan (odnosno financiran od strane Ministarstva), ali završetkom 2. godine studenti kojima su ostali još neki ispiti i/ili diplomski rad moraju iduću godinu plaćati 100 kuna po ECTS bodu. Tu ne bi bilo ništa sporno da Fakultet nije to objavio tek 1.9.2010, iako bi takve odluke trebale biti poznate na početku akademske godine, a ne na kraju. Budući da samo diplomski rad nosi 22 ECTS-a, ta bi suma za studenta koji prenosi diplomski rad u iduću godinu iznosila 2200 kn. Također, ova obavijest direktno se kosi s objavom koja je na internetskim stanicama Fakulteta objavljena još prošle godine, a koja u ovom slučaju ide u prilog studentima.

Na današnjim uvodnim predavanjima za brucoše preddiplomskih studija sudionica plenuma je predstavila rad plenuma i pozvala sve zainteresirane da se uključe. Podijeljene su i informativne brošure za brucoše.

U srijedu, 6. listopada u 19:30 u A-001 održat će se zajednički sastanak grupa za informiranje, direktnu demokraciju i blogerske sekcije. Na sastanku će se raspravljati o formalnim preduvjetima moguće potpore i suradnje sa zakladom Rosa Luxemburg.

Sastanak radne grupe za direktnu demokraciju na kojem će se razgovarati o Kamenskom d.d. i drugim aktualnim temama održat će se u četvrtak u 18:00. Plenum je obaviješten da su vreće za spavanje i šatori koji su posuđeni radnicama Kamenskog d.d. vraćeni u prostorije Zelene akcije.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane studente i građane.

HRT u srijedu snima prilog o plaćanju apsolventure na Ekonomskom fakultetu.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7. Moderatorice će biti dostupne na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma od 18h u A-001. Prijedloge točaka dnevnog reda šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izabrane su moderatorice.

Plenum je zaključen u 20:53.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve