Izvještaj sa 101. plenuma, 12. listopada 2010.

Na 101. plenumu je raspravljano o pet točaka dnevnog reda. Plenum je dao odobrenje da se formiraju udruge kao legalni produžeci blogerske sekcije i radne grupe za širenje direktne demokracije. Plenum će otvorenim pismom reagirati na izjave dekana Borasa u Novom listu od 11. listopada 2010. Novi Studentski zbor još nije konstituiran.


Danas je donesena sudska odluka o pokretanju stečajnog postupka u Kamenskom d.d. koja stupa na snagu sutra, čime se automatski prekida štrajk, kao i svakodnevni marševi. Sutra ujutro radnice imaju sastanak sa stečajnim upraviteljem.

Otkrilo se da je dug dvostruko veći od pretpostavljenog. Dug samo jednog vjerovnika pokriva 80% stečajne mase (vrijednosti firme), a ima i drugih vjerovnika. Svi oni dolaze na red za isplatu prije radnica te za isplatu njihovih plaća neće ostati novaca.

U petak 15. listopada u 17 sati u prostoriji A-001 (na dnu desnog hodnika u prizemlju FFZG-a) održat će se radionica “Kako funkcionira plenum?”.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 15. listopada u 13:15 u dvorani A u južnoj zgradi na adresi Ivana Lučića 5 održat će se tribina o bolonjskom modelu studiranja, pri čemu će neke od tema biti i model plaćanja participacija i uspješnost “bolonjskih generacija”.

Prošlog su se tjedna sastale blogerska sekcija, radna grupa za informiranje i radna grupa za širenje direktne demokracije. Na sastanku se raspravljalo o organizaciji tribina za sindikate i Zakladi Rosa Luxemburg.

Plenum je dao odobrenje da se formiraju formalne udruge kao legalni produžeci blogerske sekcije i radne grupe za širenje direktne demokracije, iz čega proizlazi da odgovaraju plenumu.

Izvještaj o konferenciji za sindikate nije podnesen.

Radna grupa za širenje direktne demokracije je podnijela izvještaj sa svog redovnog sastanka.

Do sljedećeg plenuma održat će se sastanci ovih radnih grupa i sekcija: radna grupa za analizu dokumenata (13.10 u 18 h), radna grupa za širenje direktne demokracije (13.10. u 20h), blogerska sekcija (14.10. u 20 h). Svi zainteresirani su pozvani u A-001!

Sudionici plenuma su spontano pod točkom dnevnog reda “Sazivanje radnih grupa“ započeli s raspravom treba li se na današnjem plenuma raspraviti o pitanju mailing liste plenuma. Plenum je glasao da želi raspraviti o tom plenumu na ovom plenumu.

Plenum želi da se na već postojeću plenumsku mailing listu dodaju oni ljudi koji bar jednom dođu na plenum, a koji bi, ako su zainteresirani, upisali svoj e-mail na papir koji bi se na svakom plenumu slao okolo, s tim da će administrator liste svaki put obavijestiti članove liste o dodavanju novih članova.

U utorak u 18 sati na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma raspravit će se o kriterijima za izbacivanje s mailing liste plenuma.

Povela se rasprava o programskoj sekciji i organiziranju alternativnog programa. Programske radna grupa će podijeliti termin sastanka s radnom grupom za širenje direktne demokracije (13. listopada u 20 sati u A-001).

5. studenog je druga godišnjica borbe za besplatno obrazovanje u Hrvatskoj. Sudionici plenuma smatraju da nema smisla odlučivati da li plenum želi i službeno obilježiti ovu godišnjicu.

U Novom listu je izašla reakcija dekana Borasa na tvrdnje da Filozofski fakultet u Zagrebu neće dopustiti svojim zaposlenicima da kao mentori sudjeluju u radu besplatnog poslijediplomskog studija Humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zadru. Dekan je iskreno odgovorio da je „problem prije svega u tome što je njihov studij besplatan, a naš nije.“

Plenum će otvorenim pismom reagirati na izjave dekana Borasa u Novom listu od 11. listopada 2010.

Internacionalni besplatni studentski poslovni list Manager u rubrici Fakultet želi objaviti tekst na temu po izboru plenuma. Sudionik plenuma već piše jedan članak i javit će se i pridružiti blogerskoj sekciji koja barata tekstovima.

Novi Studentski zbor još nije konstituiran. Radna grupa za direktnu birokraciju će prionuti poslu.
Sljedeći plenum održat će se u utorak 19. listopada u 20 sati u D7.

Izabrane su moderatorice.
Plenum je zaključen u 22:21.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve