Plenum 20. listopada 2010.

Izvještaj sa 102. plenuma, 19. listopada 2010.

Na 102. plenumu, održanom 19. listopada, raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Izvještaje su podnijeli sudionici radnih grupa plenuma. Raspravljalo se i o konstituirajućoj sjednici Studentskog zbora i ulozi koju će imati predsjednik Studenstskog zbora. Detalje iz rasprave pročitajte u nastavku.


Obavijesti

U petak, 22. listopada održat će se redovna sjednica Fakultetskog vijeća, a Dekan je sazvao i izvanrednu sjednicu 25. listopada na kojoj će jedina točka dnevnog reda biti rasprava o prijedlozima nacrtâ Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju.

U petak, 22. listopada u 17h u prostoriji A-001 održat će se radionica Uvod u direktnu demokraciju. Ova je radionica dio ciklusa radionicâ o direktnoj demokraciji u sklopu alternativnog programa plenuma FFZG-a.

Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku pozivaju sve javne institute i sveučilišta u Republici Hrvatskoj na javnu raspravu o nacrtima prijedlogâ Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine. Rasprava će se održati 25. listopada 2010. godine u 16h u dvorani Čačković na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šalata 3, Zagreb).

U petak, 5. studenog 2010. godine od 9:30 do 16h u prostorijama Novinarskog doma održat će se okrugli stol u okviru projekta Edukacija o Europskoj uniji – uključivanje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski obrazovni sustav. Zainteresirani za sudjelovanje moraju potvrditi dolazak najkasnije do 31. listopada na adresu: forum[at]fso.hr.

Zagreb Pride nam šalje poziv za tribinu Društvena odgovornost navijača koja će se održati u petak, 22. listopada 2010. godine u 18h u Kući ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb). Na tribini će govoriti: Marko Ciprijanović, predsjednik Bijelih anđela – udruge navijača nogometnog kluba Zagreb, Daniela Wurbs, glavna koordinatorica europske koordinacije nogometnih navijača, Michal Riecansky, federacija nogometnih navijača, Marko Šimunković, predsjednik Udruge mladih antifašista grada Zagreba. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije moderirat će tribinu.

Do kraja tjedna trebala bi se znati budućnost splitske Željezare. Radnici su odlučili organizirati prosvjed u Zagrebu. U četvrtak, 21. listopada odlaze pred Državno odvjetništvo pa pred zagrebačku katedralu.


Izvještaji radnih grupa

Medijska sekcija izvijestila je da je napisano otvoreno pismo plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu povodom dekanove zabrane mentorstvâ na besplatnom postdiplomskom studiju u Zadru.
Idući tjedan, nakon što izanaliziramo sve zakone, napisat će se medijska izjava o prijedlozima nacrta zakona.
kontakt: medijska.sekcija[at]gmail.com

Na sastanku blogerske sekcije odlučeno je da će se osnovati udruga Slobodni Filozofski koja će se baviti portalom, izdavaštvom, novinama i videom.
konatkt: slobodnifilozofski[at]gmail.com

Na sastanku grupe za širenje direktne demokracije također se razgovaralo o osnivanju udruge. Ubrzo bi trebao biti gotov i njezin statut. Planira se seminar na kojem će se čitati i razgovarati o tekstovima vezanim uz direktnu demokraciju i direktnu akciju. Idući sastanak je zbog konstituiranja Studentskog zbora prebačen sa srijede u 20h na petak u 19h.
kontakt: direktna.demokracija[at]gmail.com

Na programskoj radnoj grupi planiralo se obilježavanje dvogodišnjice borbe za besplatno obrazovanje. Traže se doborovoljci koji bi pomogli u organiziranju izložbe fotografija. Grupa će se ponovno sastati u srijedu u 18h.
kontakt: program.blokade[at]gmail.com

Na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma, osim slaganja dnevnog reda, razgovaralo se i o kriterijima za izbacivanje pojedinaca s mailing liste plenuma. Na prošlom plenumu zaključeno je da članovi liste mogu biti svi sudionici plenuma koji žele biti na listi, izuzev policajaca, političara i profesionalnih novinara. Plenum je odbacio predložene kriterije radne grupe i odlučio da se o svakom slučaju eventualnog izbacivanja s mailing liste raspravlja i odlučuje na plenumu.
kontakt: plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Sudionica plenuma je predstavila analizu zakona o znanosti koja će biti dostupna na portalu. Grupa će se ponovno sastati u četvrtak u 17h. Nastavit će se analizirati Zakon o visokom obrazovanju (došli smo do 45. članka).
kontakt: besplatno.obrazovanje[at]gmail.com

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.


Aktualno

Konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FIlozofskog fakulteta održat će se u srijedu, 20. listopada u 20h u Vijećnici fakulteta. Sjednica je otvorena za sve zainteresirane. Za konstituiranje zbora potreban je izbor predsjednika. Plenum nema ništa protiv biranja predsjednika koji će dati ostavku u roku od tjedan dana. Članovi zbora će izabrati predsjednika koji će nakon konstituiranja dati ostavku.

Sljedeći plenum održat će se u čevrtak, 21. listopada u 20h u D7. Na plenumu će se izabrati studentski predstavnici za Fakultetsko vijeće i odlučiti o modelu rotiranja predstavnika. Studentski predstavnici čine 15% ukupnog broja članova Vijeća te pri donošenju odluka imaju jednako pravo glasa kao i svi ostali članovi, a kada se radi o pitanjima od posebnog interesa za studente imaju i pravo suspenzivnog veta.

Izabrani su sudionici plenuma koji će informirati studente o biranju predstavnika.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni na radnog grupi za tehnička pitanja plenuma u četvrtak od 19h u A001.

Plenum je zaključen u 22:37.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve