Izvještaj sa 102. plenuma, 19. listopada 2010.

Na 102. plenumu, održanom 19. listopada, raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Izvještaje su podnijeli sudionici radnih grupa plenuma. Raspravljalo se i o konstituirajućoj sjednici Studentskog zbora i ulozi koju će imati predsjednik Studenstskog zbora. Detalje iz rasprave pročitajte u nastavku.


Obavijesti

U petak, 22. listopada održat će se redovna sjednica Fakultetskog vijeća, a Dekan je sazvao i izvanrednu sjednicu 25. listopada na kojoj će jedina točka dnevnog reda biti rasprava o prijedlozima nacrtâ Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju.

U petak, 22. listopada u 17h u prostoriji A-001 održat će se radionica Uvod u direktnu demokraciju. Ova je radionica dio ciklusa radionicâ o direktnoj demokraciji u sklopu alternativnog programa plenuma FFZG-a.

Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku pozivaju sve javne institute i sveučilišta u Republici Hrvatskoj na javnu raspravu o nacrtima prijedlogâ Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine. Rasprava će se održati 25. listopada 2010. godine u 16h u dvorani Čačković na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šalata 3, Zagreb).

U petak, 5. studenog 2010. godine od 9:30 do 16h u prostorijama Novinarskog doma održat će se okrugli stol u okviru projekta Edukacija o Europskoj uniji – uključivanje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski obrazovni sustav. Zainteresirani za sudjelovanje moraju potvrditi dolazak najkasnije do 31. listopada na adresu: forum[at]fso.hr.

Zagreb Pride nam šalje poziv za tribinu Društvena odgovornost navijača koja će se održati u petak, 22. listopada 2010. godine u 18h u Kući ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb). Na tribini će govoriti: Marko Ciprijanović, predsjednik Bijelih anđela – udruge navijača nogometnog kluba Zagreb, Daniela Wurbs, glavna koordinatorica europske koordinacije nogometnih navijača, Michal Riecansky, federacija nogometnih navijača, Marko Šimunković, predsjednik Udruge mladih antifašista grada Zagreba. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije moderirat će tribinu.

Do kraja tjedna trebala bi se znati budućnost splitske Željezare. Radnici su odlučili organizirati prosvjed u Zagrebu. U četvrtak, 21. listopada odlaze pred Državno odvjetništvo pa pred zagrebačku katedralu.


Izvještaji radnih grupa

Medijska sekcija izvijestila je da je napisano otvoreno pismo plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu povodom dekanove zabrane mentorstvâ na besplatnom postdiplomskom studiju u Zadru.
Idući tjedan, nakon što izanaliziramo sve zakone, napisat će se medijska izjava o prijedlozima nacrta zakona.
kontakt: medijska.sekcija[at]gmail.com

Na sastanku blogerske sekcije odlučeno je da će se osnovati udruga Slobodni Filozofski koja će se baviti portalom, izdavaštvom, novinama i videom.
konatkt: slobodnifilozofski[at]gmail.com

Na sastanku grupe za širenje direktne demokracije također se razgovaralo o osnivanju udruge. Ubrzo bi trebao biti gotov i njezin statut. Planira se seminar na kojem će se čitati i razgovarati o tekstovima vezanim uz direktnu demokraciju i direktnu akciju. Idući sastanak je zbog konstituiranja Studentskog zbora prebačen sa srijede u 20h na petak u 19h.
kontakt: direktna.demokracija[at]gmail.com

Na programskoj radnoj grupi planiralo se obilježavanje dvogodišnjice borbe za besplatno obrazovanje. Traže se doborovoljci koji bi pomogli u organiziranju izložbe fotografija. Grupa će se ponovno sastati u srijedu u 18h.
kontakt: program.blokade[at]gmail.com

Na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma, osim slaganja dnevnog reda, razgovaralo se i o kriterijima za izbacivanje pojedinaca s mailing liste plenuma. Na prošlom plenumu zaključeno je da članovi liste mogu biti svi sudionici plenuma koji žele biti na listi, izuzev policajaca, političara i profesionalnih novinara. Plenum je odbacio predložene kriterije radne grupe i odlučio da se o svakom slučaju eventualnog izbacivanja s mailing liste raspravlja i odlučuje na plenumu.
kontakt: plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Sudionica plenuma je predstavila analizu zakona o znanosti koja će biti dostupna na portalu. Grupa će se ponovno sastati u četvrtak u 17h. Nastavit će se analizirati Zakon o visokom obrazovanju (došli smo do 45. članka).
kontakt: besplatno.obrazovanje[at]gmail.com

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.


Aktualno

Konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FIlozofskog fakulteta održat će se u srijedu, 20. listopada u 20h u Vijećnici fakulteta. Sjednica je otvorena za sve zainteresirane. Za konstituiranje zbora potreban je izbor predsjednika. Plenum nema ništa protiv biranja predsjednika koji će dati ostavku u roku od tjedan dana. Članovi zbora će izabrati predsjednika koji će nakon konstituiranja dati ostavku.

Sljedeći plenum održat će se u čevrtak, 21. listopada u 20h u D7. Na plenumu će se izabrati studentski predstavnici za Fakultetsko vijeće i odlučiti o modelu rotiranja predstavnika. Studentski predstavnici čine 15% ukupnog broja članova Vijeća te pri donošenju odluka imaju jednako pravo glasa kao i svi ostali članovi, a kada se radi o pitanjima od posebnog interesa za studente imaju i pravo suspenzivnog veta.

Izabrani su sudionici plenuma koji će informirati studente o biranju predstavnika.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni na radnog grupi za tehnička pitanja plenuma u četvrtak od 19h u A001.

Plenum je zaključen u 22:37.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve