Izvještaj sa 103. plenuma, 21. listopada

Na 103. plenumu, održanom 21. listopada 2010. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Radnicama Kamenskog ponuđen je bianco ugovor o otkazu. Izabrani su delegati studentata u Fakultetskom vijeću i način njihova odabira i opoziva.

Radnici Željezare Split prosvjedovali su u Zagrebu ispred zgrade Državnog odvjetništva i ispred Katedrale. Podržale su ih radnice Kamenskog. Poljski Zlomrex razmatra ponudu Hrvatskog fonda za privatizaciju o raskidu ugovora. Sindikalisti su se dogovorili s predstavnicima Vlade da do daljnjega neće biti stečaja. Radnici ponovno prosvjeduju na Kaptolu u petak, 22. listopada od 8 ujutro.

Otkazni rok radnicama Kamenskog trajat će mjesec dana. Radnice bi trebale potpisati bianco ugovore koji će se naknadno nadopunjavati. Zgrade tvornice su pod hipotekom. I prije samog stečaja postojali su nacrti po kojima će se u prostorima Kamenskog sagraditi stanovi i podzemne garaže. Usto, moguće je da dugovanje premaši vrijednost Kamenskog. Sudionica plenuma dala je radnicama kontakt sindikalista koji će im pomoći oko tumačenja ugovora. Kada dobiju ugovor, radnice imaju zakonski rok od osam dana da se savjetuju s odvjetnikom. Predsjednik Josipović obećao je radnicama pravnu pomoć, ali one još uvijek nemaju odvjetnika koji zastupa njihove interese i koji ih informira o pravima.

U srijedu je dekan konstituirao novi Studentski zbor Filozofskog fakulteta. Studentski zbor je jednoglasno odlučio prenijeti sve svoje ovlasti na plenum.

Nakon duge rasprave o modelima rotiranja studentskih delegata u Fakultetskom vijeću, njihovim pravima i dužnostima, plenum je izglasao sljedeći prijedlog:

  • Plenum izabire delegate za Fakultetsko vijeće iz reda studenata FFZG-a.
  • Delegati će prenositi odluke plenuma te će nakon svakog vijeća podnositi izvještaj plenumu.
  • Dužina mandata delegata ovisit će o odluci plenuma, odnosno plenum će nakon sjednice Fakultetskog vijeća moći potvrditi ili opozvati delegate i izabrati nove.
  • U slučaju izvanredne sjednice izabrani delegati imaju mandat.

U statutu Filozofskog fakulteta stoji da predstavnik u Fakultetskome vijeću može biti opozvan i prije isteka mandata na koji je izabran. Razrješenje predstavnika Fakultetskoga vijeća obavlja se na isti način i po istome postupku kao i izbor. S obzirom da plenum bira studentske delegate u Vijeću, on ih može i opozvati ukoliko se delegat ne bude držao odluka plenuma ili više ne želi vršiti tu dužnost i ima novih zainteresiranih studenata.

Dnevni red Fakultetskog vijeća detaljno će se analizirati na grupi za direktnu birokraciju koja je, kao i ostale plenumske grupe, otvorenima svima zainteresiranima. Grupa će plenumu prezentirati najvažnije točke. Na plenumu će se glasati o bitnim točkama o kojima plenum još nema izražen stav.

Studentski delegati dat će suspenzivni veto na svaku točku za koju procijene da je studentima važna, a ona ne bude predstavljena u dnevnom redu, nego ubačena pod točkom “razno”.

Plenum je odlučio prihvatiti smjernicu da pri biranju delegata za Fakultetsko vijeće glasaju samo studenti kojih se to izravno tiče. Oko širih društvenih pitanja koja se tiču svih, glasaju svi sudionici plenuma.

O modelima rotacije i delegatima u Vijeću još će se detaljnije raspravljati na sastancima grupe za direktnu birokraciju.

Plenum je izabrao studentske delegate za Fakultetsko vijeće: pet delegata s preddiplomskog, četiri s diplomskog i tri s postdiplomskog studija.

Odlučeno je da će se tražiti od dekana da barem jedan postdiplomac bude član Vijeća postdiplomskih studija. Delegat postdiplomskog studija za to vijeće birat će se na jednom od idućih plenuma.

U petak, 22. listopada održat će se sjednica Fakultetskog vijeća na kojoj će se, između ostalog, razgovarati o zabrani profesorima FFZG-a da budu pro bono mentori na postdiplomskom studiju u Zadru. Plenum je već izglasao da se protivi toj zabrani. Svi profesori koji imaju želju besplatno mentorirati kolege koji ne mogu platiti preskupe školarine, trebali bi moći to i učiniti. Dekan dosada nije zabranjivao rad profesorima na drugim fakultetima.

U ponedjeljak će se održati izvanredna sjednica Vijeća na kojoj će se razgovarati o nacrtima prijedlogâ novih zakona. Grupa za analizu dokumenata je pri kraju analize Zakona o visokom obrazovanju, a do sjednice bi trebale biti gotove analize svih zakona.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 26. listopada u 20h. Izabrani su moderatori koji biti dostupni u utorak od 19h u A001.

Plenum je zaključen u 23:15.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve