Izvještaj sa 103. plenuma, 21. listopada

Na 103. plenumu, održanom 21. listopada 2010. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Radnicama Kamenskog ponuđen je bianco ugovor o otkazu. Izabrani su delegati studentata u Fakultetskom vijeću i način njihova odabira i opoziva.


Radnici Željezare Split prosvjedovali su u Zagrebu ispred zgrade Državnog odvjetništva i ispred Katedrale. Podržale su ih radnice Kamenskog. Poljski Zlomrex razmatra ponudu Hrvatskog fonda za privatizaciju o raskidu ugovora. Sindikalisti su se dogovorili s predstavnicima Vlade da do daljnjega neće biti stečaja. Radnici ponovno prosvjeduju na Kaptolu u petak, 22. listopada od 8 ujutro.

Otkazni rok radnicama Kamenskog trajat će mjesec dana. Radnice bi trebale potpisati bianco ugovore koji će se naknadno nadopunjavati. Zgrade tvornice su pod hipotekom. I prije samog stečaja postojali su nacrti po kojima će se u prostorima Kamenskog sagraditi stanovi i podzemne garaže. Usto, moguće je da dugovanje premaši vrijednost Kamenskog. Sudionica plenuma dala je radnicama kontakt sindikalista koji će im pomoći oko tumačenja ugovora. Kada dobiju ugovor, radnice imaju zakonski rok od osam dana da se savjetuju s odvjetnikom. Predsjednik Josipović obećao je radnicama pravnu pomoć, ali one još uvijek nemaju odvjetnika koji zastupa njihove interese i koji ih informira o pravima.

U srijedu je dekan konstituirao novi Studentski zbor Filozofskog fakulteta. Studentski zbor je jednoglasno odlučio prenijeti sve svoje ovlasti na plenum.

Nakon duge rasprave o modelima rotiranja studentskih delegata u Fakultetskom vijeću, njihovim pravima i dužnostima, plenum je izglasao sljedeći prijedlog:
  • Plenum izabire delegate za Fakultetsko vijeće iz reda studenata FFZG-a.
  • Delegati će prenositi odluke plenuma te će nakon svakog vijeća podnositi izvještaj plenumu.
  • Dužina mandata delegata ovisit će o odluci plenuma, odnosno plenum će nakon sjednice Fakultetskog vijeća moći potvrditi ili opozvati delegate i izabrati nove.
  • U slučaju izvanredne sjednice izabrani delegati imaju mandat.

U statutu Filozofskog fakulteta stoji da predstavnik u Fakultetskome vijeću može biti opozvan i prije isteka mandata na koji je izabran. Razrješenje predstavnika Fakultetskoga vijeća obavlja se na isti način i po istome postupku kao i izbor. S obzirom da plenum bira studentske delegate u Vijeću, on ih može i opozvati ukoliko se delegat ne bude držao odluka plenuma ili više ne želi vršiti tu dužnost i ima novih zainteresiranih studenata.

Dnevni red Fakultetskog vijeća detaljno će se analizirati na grupi za direktnu birokraciju koja je, kao i ostale plenumske grupe, otvorenima svima zainteresiranima. Grupa će plenumu prezentirati najvažnije točke. Na plenumu će se glasati o bitnim točkama o kojima plenum još nema izražen stav.

Studentski delegati dat će suspenzivni veto na svaku točku za koju procijene da je studentima važna, a ona ne bude predstavljena u dnevnom redu, nego ubačena pod točkom “razno”.

Plenum je odlučio prihvatiti smjernicu da pri biranju delegata za Fakultetsko vijeće glasaju samo studenti kojih se to izravno tiče. Oko širih društvenih pitanja koja se tiču svih, glasaju svi sudionici plenuma.

O modelima rotacije i delegatima u Vijeću još će se detaljnije raspravljati na sastancima grupe za direktnu birokraciju.

Plenum je izabrao studentske delegate za Fakultetsko vijeće: pet delegata s preddiplomskog, četiri s diplomskog i tri s postdiplomskog studija.

Odlučeno je da će se tražiti od dekana da barem jedan postdiplomac bude član Vijeća postdiplomskih studija. Delegat postdiplomskog studija za to vijeće birat će se na jednom od idućih plenuma.

U petak, 22. listopada održat će se sjednica Fakultetskog vijeća na kojoj će se, između ostalog, razgovarati o zabrani profesorima FFZG-a da budu pro bono mentori na postdiplomskom studiju u Zadru. Plenum je već izglasao da se protivi toj zabrani. Svi profesori koji imaju želju besplatno mentorirati kolege koji ne mogu platiti preskupe školarine, trebali bi moći to i učiniti. Dekan dosada nije zabranjivao rad profesorima na drugim fakultetima.

U ponedjeljak će se održati izvanredna sjednica Vijeća na kojoj će se razgovarati o nacrtima prijedlogâ novih zakona. Grupa za analizu dokumenata je pri kraju analize Zakona o visokom obrazovanju, a do sjednice bi trebale biti gotove analize svih zakona.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 26. listopada u 20h. Izabrani su moderatori koji biti dostupni u utorak od 19h u A001.

Plenum je zaključen u 23:15.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve