Izvještaj sa 107. plenuma, 16. studenog 2010.

Na 107. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 16. studenog raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da udruge Pravo na grad i Zelena akcija žele pomoći radnicama Kamenskog d.d. nekom simboličnom akcijom. Dogovoren je termin sastanka radnica i predstavnikâ navedenih udruga na kojemu će im potonji predložiti suradnju.



Na 107. plenumu, održanom 16. studenog raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenum je dobio e-mail sa žalbom da još uvijek nisu raspisani ispitni rokovi za akademsku godinu 2010./2011. Pročelnik za nastavu i studente obratio se nastavnicima sa zahtjevom da raspišu rokove. Rokovi će biti znani u prosincu.

Plenum je obaviješten su beogradski studenti blokirali promet. Nekoliko stotina studenata blokiralo je oko 13.30 sati Brankov most i promet prema Novom Beogradu je zaustavljen. Prosvjeduju studenti Geografskog fakulteta, Rudarsko-geološkog fakulteta, Fakulteta političkih nauka, Visoke poslovne škole, Visoke elektrotehničke škole, kao i akademci većine fakulteta Univerziteta umetnosti. Traže da na budžetu budu svi akademci koji su stekli najmanje 48 bodova. U Ministarstvu prosvete još traju razgovori povodom njihovih zahtjeva.

Plenum je obaviješten i da traju Dani otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Predavanja će, među ostalim, održati i ministar Fuchs, bivši ministar Primorac, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Bjeliš. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu prof. Tonči Kursar održat će predavanje pod naslovom Demokratske pobune na kojem će govoriti o pobunama studenata, građana i radnika u 2009. i 2010.

Plenum će morati iznaći novi način tiskanja Skripte jer dosadašnji suborac to više ne može raditi.

Radna grupa za izbore na godini izvijestila je plenum da su počele pripreme za izbore na svim studijskim grupama i godinama. Nastali su problemi sa službenim mailom plenuma pa sudionici radne grupe nisu bili sigurni na kojim su odjelima izbori provedeni, no problem je riješen i sada im nedostaje samo dobrovoljaca koji bi pomogli u provedbi izbora. Zainteresirani se mogu javiti na plenum[at]ffzg.hr.

Sudionik plenuma podnio je i izvješće sa sastanka s predstavnicima Zaklade Rosa Luxemburg. Odlučeno je da će sudionici radne grupe za širenje direktne demokracije i članovi blogerske sekcije sastaviti projekte koji će biti predočeni plenumu i dani na glasanje.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da udruge Pravo na grad i Zelena akcija žele pomoći radnicama Kamenskog d.d. nekom akcijom. Dogovoren je termin sastanka radnica i predstavnikâ navedenih udruga na kojemu će im potonji predložiti suradnju.

Programska radna grupa izvijestila je da se planira održavanje projekcija edukativnih filmova srijedom u 20h. Planira se i postav izložbe o borbi za besplatno obrazovanje diljem svijeta. Također, u suradnji s USF-om organizira se tribina o moralnoj odgovornosti akademskih građana.

Delegatkinje u Povjerenstvu za kvalitetu nastave izvijestile su da je konstituirani saziv mandatiran na dvije godine. Odlučeno je da se delegatkinjama da mandat u tom trajanju koji se može opovrgnuti ukoliko plenum ne bude zadovoljan njihovim radom. Na sastanku Povjerenstva predloženo je i da se Povjerenstvo proširi sa devet na dvadesetak članova, u kojem bi slučaju u njemu sjedio još jedan student.

Podnesen je i izvještaj sa sastanka SSU o akciji u četvrtak. Objašnjeno im je trenutno stanje u Studentskom zboru. Predstavnici studentskih udruga otići će do dekana Borasa i tražiti da raspiše natječaj za sufinanciranje studentskih projekata koji su vezani uz istraživački rad, izdavaštvo i kulturu. Taj se natječaj inače raspisuje u siječnju, ali ove godine nije raspisan. Plenum je odlučio da će se tiskanje Skripte financirati iz materijalnih sredstava Studentskog zbora.

Odsjek za romanistiku od plenuma traži dozvolu za korištenje prostorije A-001 od 2. do 4. prosinca za kongres Francontaste. Plenum je potvrdio dozvolu uz obrazloženje da treba poticati suradnju s udrugama studenata.

Plenum je raspravljao i o sljedećem Vijeću Fakulteta u četvrtak 18. studenog u 11 sati. Važno pitanje je izvješće uprave Fakulteta. Delegatima je savjetovano da otvore pitanje ovogodišnjeg natječaja za studentske projekte. Savjetovano im je i da o pitanju izvješća dekana glasaju po vlastitom nahođenju.

Plenum je dobio poziv na suradnju od jedne belgijske novinarke koju zanimaju studentska pitanja. Plenum nije zainteresiran za suradnju, no proslijedit će e-mail zainteresiranim studentima.

Izabrani su moderatori.

Idući će se održati u utorak, 23. studenog u Dvorani 7.

Plenum je zaključen u 23:46.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve