Izvještaj sa 108. plenuma, 23. studenog 2010.

Na 108. plenumu, održanom u utorak, 23. studenog 2010. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Sudionica plenuma izvijestila je o borbi za besplatno obrazovanje u drugim državama. Plenum je primio i dva mejla podrške, jedan od Anarhosindikalističke inicijative i Sindikata obrazovanja beogradske lokalne grupe, a drugi od studenata iz Bristola. Skupinama koje su izrazile solidarnost toplo se zahvaljujemo i nudimo svoju pomoć i suradnju.

Na 108. plenumu, održanom u utorak, 23. studenog 2010. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Izvještaje su ponijele radne grupe.

Plenum je obaviješten da je međunarodni blog u posljednjih nekoliko mjeseci zapušten. Nisu se javili dobrovoljci za uređivanje pa ovim putem zainteresirane molimo da pošalju mail na plenum[at]ffzg.hr ili slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Ponovno su poskupili vrtići širom Hrvatske. Plenum je izglasao podršku roditeljima koji se bore protiv poskupljenja. To je dio i našeg zahtjeva za besplatnim obrazovanjem na svim razinama. Iako se vrtići vode samo kao odgojne ustanove, a ne poput škola kao odgojno obrazovne ustanove, smatramo vrtiće ključnima za socijalizaciju i izjednačavanje prilika budućih generacija.

Prosvjed seljaka najavljen za petak dopodne u Bošnjacima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, održao se u utorak, potvrdio je predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka Tomislav Pokrovac. Sindikat hrvatskih seljaka najavio je prosvjed kako bi upozorio na nezakonite radnje u raspodjeli tamošnjeg državnog poljoprivrednog zemljišta, a najavljeno je da će s prosvjeda biti upućen zahtjev za hitnom isplatom sredstava za elementarne nepogode.

Izvještaje su podnijele i radne grupe. Prva je radna grupa za direktnu birokraciju koja je sa sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta prenijela da se govorilo o izvještaju dekana te da je odlučeno da se ad hoc formira savjetodavno tijelo u kojemu po svemu sudeći neće biti studentskih predstavnika. Plenum je odlučio poslati službeni dopis dekanu vezan uz formiranje”proširenog dekanskog kolegija” i zahtijevati da barem jedan student bude u njemu.

Radna grupa za izbore na drugoj godini sastavila je tekstove sa svojim sugestijama za buduće predstavnike. Izbori na Odsjeku za arheologiju već su počeli i vjerojatno će biti gotovi za nekoliko tjedana. Pozvali su sve zainteresirane za provedbu izbora (na svojim odsjecima) da se jave na plenumski e-mail: plenum[at]ffzg.hr.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da je u ponedjeljak, 22. studenog održan sastanak s radnicama Kamenskog d.d. koje su zainteresirane za suradnju s udrugama Pravo na grad i Zelena akcija. U petak radnicama ističe otkazni rok, ali one su zainteresirane za osnivanje svoga plenuma ukoliko dobiju prostor za njegovo održavanje.

Sudionica plenuma izvijestila je o borbi za besplatno obrazovanje u drugim državama. Na Filipinima i u Austriji najavljene su akcije koje su dio Globalnog vala akcija za besplatno obrazovanje. U Velikoj Britaniji već dva tjedna traju prosvjedi protiv poskupljenja školarina. Prema istraživanjima samo će si jedan od pet budućih studenata moći priuštiti visoko obrazovanje. Provode se strašni rezovi po pitanju kadrova, literature, kolegija a gdjegdje i čitavih odsjeka. U Njemačkoj je 26. studenog najavljen prosvjed učenika srednjih škola pred Bundestagom. Njemački su aktivisti jako dobro organizirani, no mediji ih od početka njihove borbe blokiraju, prenoseći spinove umjesto istine.

Sudionici plenuma pozvani su na regionalnu suradnju sa studentima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Makedonije. Makedonska inicijativa Sloboden indeks predlaže međunarodni sastanak u Beogradu u veljači sljedeće godine. Zainteresirani za sastančenje mogu se javiti na plenum[at]ffzg.hr.

Plenum je primio i dva e-maila podrške, jedan od Anarhosindikalističke inicijative i Sindikata obrazovanja beogradske lokalne grupe, a drugi od studenata iz Bristola. Skupinama koje su izrazile solidarnost toplo se zahvaljujemo i nudimo svoju pomoć i suradnju.

Plenum je prihvatio ostavku prošlog i izabrao novog predsjednika Studentskog zbora.

Još uvijek je otvoren natječaj za izbor studentskog pravobranitelja. Javilo se nekoliko ljudi voljnih obavljati taj posao. Prijedloženo je da se oformi grupa koja bi se interno ustrojila nakon nekog vremena uhodavanja.

Plenum je potvrdio delegate za sljedeću sjednicu Fakultetskog vijeća. Produžen je mandat onima koji su bili izabrani na plenumu koji je prethodio prošloj sjednici.

Nekoliko studentskih udruga i KSFF zatražili su na korištenje prostoriju A-016 koja trenutno služi kao ostava. Plenum je ustupio prostoriju rečenim udrugama.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 30. studenog 2010. u 20h u dvorani 7. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Svi su pozvani!

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve