Marš solidarnosti 2010. – Protiv diskriminacije Roma!

Marš solidarnosti 2010. – Protiv diskriminacije Roma u organizaciji Mladih antifašista Grada Zagreba održat će se u subotu 27. studenog 2010. godine. Marš će započeti na Trgu kralja Tomislava u 12 h. U nastavu pročitajte priopćenje Antifa Zagreb povodom marša.



Jedna od najpogubnijih društvenih i političkih „teorija“, koja je činila same “temelje“ i ujedno imala svoj vrhunac u holokaustu, a od čije prakse proganjanja, fizičkog istrebljivanja, diskriminacije i danas stradavaju na tisuće i tisuće ljudi, je rasizam. „Teorija“ koja je bila u službi imperijalističkih osvajanja i nemilosrdne eksploatacije, temelji se na hipotezi o prirodnoj nejednakosti ljudskih rasa, na prirodnom pravu „superiornijih“ da vladaju nad onim „bezvrijednim.“ Rasizam razvija mržnju među rasama i narodima, a i dan danas uzima drastične razmjere.

Narod koji od svog dolaska na područje Europe u 14. stoljeću do danas osjeća posljedice rasističke politike su Romi. Uvijek na margini društva kao dio koji mu, eto, fizički pripada, ali koji je uvijek nekako stran i neprijatan, Romi su od samog dolaska osuđeni na progone, a ako to ne uspijeva, onda na nasilnu asimilaciju. Stoljeća progona i predrasuda su imala za posljedicu stvaranje ideološkog tla na kojem se razvijala fašistička ideologija koja je počinila genocid nad tim narodom. Pokazatelj marginalnog položaja Roma je i sam Nürnberški proces u kojem nitko nije odgovarao za zločine počinjene nad Romima kojih je bilo oko pola milijuna. Zar je moguće da se njihova žrtva zaboravila?

Marginalni položaj Roma koji dovodi do socijalnih problema kao što su alkoholizam, nepismenost, bolest nikako ne može biti posljedica njihove „divlje prirode,“ „naravi“ ili „nomadskog života“. To su ustvari predrasude koje su počele biti toliko uobičajne da su se uvukle u svakodnevni jezik. Marginalnost je prije svega posljedica društvene i ekonomske situacije. Od najstarijih vremena vladajuće klase su tražile dežurnog krivca, nekoga na koga će prebaciti teret trenutačnih problema i uvijek su ga mogle naći u Romima. Zakoni koji su se donosili protiv njih služili su kao sredstvo za smirivanje javnog straha, a danas, u trenutku ekonomske krize, „cigansko pitanje“ dobro dođe kao sredstvo za izbjegavanje konkretnih problema. Ovogodišnji Marš solidarnosti je i marš solidarnosti s Romima koji su žrtve institucionalnog rasizma Europske unije, odnosno njenih članica Francuske (iz koje je ove godine deportirano 8 000, a prošle čak 10 000 Roma), zatim Njemačke (iz koje je izgon dobilo 12 000 Roma), pa Švedske, Belgije, Italije i Danske. Očito se pod „prijetnjom javnom redu i miru“ odnosno borbom „protiv kriminala“, krivca za trenutačno stanje želi naći u „socijalnoj“ skupini (što je termin koji se često koristi za Rome da bi se izbjegli očito rasistički prizvuci). U 21. stoljeću, Romi su provođenjem prakse koja podsjeća na onu fašističku, opet natjerani da postanu nomadi, seleći se iz države u državu. Smatramo da je zadaća stati u obranu naše braće i ovim Maršem pokazati da nećemo zatvarati oči pred diskriminacijom EU prema Romima.

Promjena sistema početkom 90-ih za Rome u zemljama „tranzicije“ trebala je značiti konačno punopravno priznanje nacionalnosti u suvremenom smislu riječi, ekonomska i politička prava, sve blagodati „liberalne demokracije“ itd. Ali ta „nova građanska prava“ su donijela eskalaciju nasilja i rasističkih napada, te su ona ustvari označavala surovu ekonomsku stvarnost koja je značila otkaz za mnoge Rome i trajno ih učinila ovisnima o socijalnoj pomoći u najboljem slučaju i opet otvorila prostor za daljnje predrasude kao i daljnju marginalizaciju. U Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2001. ima 9463 (0,21%) Roma iako je gotovo sigurno da je broj najmanje dvostruko veći, što govori o nedostatku romske nacionalne svijesti i svjedoči asimilaciji, odnosno želji da se ne očuva romski identitet, što je očita posljedica stigmatizacije.

U zadnjih godinu dana zabilježeno je nekoliko incidenata koji su uspjeli dobiti pažnju novinara: od bacanja molotovljevog koktela, nekoliko rasističkih napada, zlostavljanja u Domu za odgoj djece i mladeži u Puli do antiromskog prosvjeda u Zemuniku Gornjem koji je čak imao za posljedicu egzodus Roma s tog područja. Isto tako, u Međimurskoj županiji, gdje je inače velika koncentracija Roma, svjedočili smo diskriminaciji nakon koje se digla velika prašina zbog presude prema kojoj je RH kriva za diskriminaciju 15-ero romske djece, jer ih je odvojila u posebe razrede u osnovnim školama u Orehovici, Podturnu te Macincu. Dogodilo se i nekoliko sukoba i između neromskog i romskog stanovništva na tom području.

Svi ti incidenti i sustavna diskriminacija romske populacije natjerala nas je da ovogodišnjim, trećim po redu Maršom solidarnosti, izađemo na ulicu i pokažemo solidarnost s našom braćom. Smatramo da je dužnost svih članova društva braniti najugroženije skupine i odlučno reagirati na svaki vid diskriminacije i nepravde. Ovim činom ćemo pokazati da nas nikakve razlike ne mogu odvojiti od naših romskih prijatelja i da je borba za dostojanstvo svakoga čovjeka naša trajna i nepokolebiva motivacija.

Protiv diskriminacije Roma, za zajednički suživot svih ljudi!

Jedna rasa – ljudska rasa!

Vidimo se na ulici!

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve