Ivana Ribar
2. prosinca 2010.
Italija protiv reformi sveučilišta
Javna rasprava o prijedlogu nacrta zakona o reformi sveučilišta talijanske ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini traje godinu dana. Protiv zakona oglasila se oporba i većina akademske zajednice – brojni istraživači, doktorandi, studenti i profesori. 30. studenog 2010. nacrt zakona prihvaćen je u Zastupničkom domu talijanskog parlamenta (Camera) sa 307 glasova za, 252 protiv i 7 suzdržanih. Zakon je 9. prosinca trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena tek za 14. prosinca, kada će se glasovati o povjerenju Vladi.
Što donosi reforma talijanskog visokog obrazovanja?
Ukoliko vam se reforma talijanskog visokog obrazovanja učini poznatom, vjerojatno ste pratili kritike prijedlogâ nacrta Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. U talijanskom nacrtu zakona imamo identičnu formulu: politička i tržišna regulacija znanosti, ukidanje autonomije sveučilištâ i rezanje troškova za visoko obrazovanje. Ulaganje u visoko obrazovanje drastično se smanjuje, a javna sveučilišta boje se da neće moći podnijeti nove rezove unatoč novcu koji ubiru od visokih školarina. Sveučilištima je obećana jednokratna pomoć za 2011. godinu, iako još nije uplaćen ni osnovni iznos za 2010.
Ministar financija Giulio Tremonti naglašava da su mjere štednje nužne, dok ministrica obrazovanja Gelmini pojašnjava kako se ovim reformama Italija približava Europi.
Sveučilišta se dijele na neuspješna i uspješna. (Ne)uspješnost se mjeri mnogim parametrima od kojih prednjače ekonomski – koliko je sveučilište u protekloj akademskoj godini zaradilo na tržištu.
Osim toga, ukida se pravna osobnost fakultetâ.
Stipendije se više neće dijeliti prema socio-ekonomskom statusu nego isključivo prema izvrsnosti. Također, većina stipendija dijelit će se studentima s tehničkih fakulteta, dok će humanističke znanosti biti puno manje stipendirane. U 2009. za stipendiranje studenata uloženo je 246 milijuna eura, a u 2011. cifra će iznositi 76 milijuna eura.
Uvode se studentski krediti po uzoru na one u Velikoj Britaniji. Ministrica Gelmini više je puta izjavila kako je namjera ove reforme približavanje Europi i sustavu visokog obrazovanja u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Sveučilišta moraju biti transparentnija, konkurentnija i otvorenija.
Senat gubi veliki dio ovlasti koje pruzima Upravno vijeće (Upravno vijeće je gotovo identično Sveučilišnom vijeću prema ZOS-u). Fuchs i Gelmini za uvođenje vanjske političke kontrole na sveučilišta imaju isti argument – navodno smanjenje korupcije. Ukida se i trajni status istraživača koji dobivaju ugovore na određeno vrijeme. Ukoliko nakon šest godina rada ne dobiju ugovor na neodređeno, otpušta ih se.
Žele ubiti javna sveučilišta – Ne reformi, blokirajmo sve!
Već tjednima na ulicama mnogih talijanskih gradova prosvjeduju istraživači, studenti i profesori. Pridružuju im se i srednjoškolci i radnici. Transparenti su visjeli s tornja u Pisi, s rimskog Foruma, a i na Slavoluku pobjede u Parizu – gdje su talijanski studenti na Erasmus razmjeni poručili što misle o reformi. Kulminacija prosvjeda dogodila se 30. studenog, na dan glasanja u Cameri. Silvio Berlusconi izjavio je da pravi studenti stoje kući i uče te da je vrijeme da sveučilišta prestanu trošiti ovoliku količinu javnih sredstava.
30. studenog 2010, glasanje o reformi visokog obrazovanja
U Rimu je prosvjedovalo preko 50.000 studenata. Dio studenata uspio je napraviti sit in ispred Parlamenta na trgu Montecitorio unatoč jakim policijskim snagama. Centar Rima bio je paraliziran većinu dana, a blokirana je i glavna stanica rimskog metroa Termini. Okupirani su mnogi fakulteti. Učenici pet srednjih škola u znak solidarnosti blokirali su nastavu.
I u Veneciji se preko 200 srednjoškolaca pridružilo studentima u borbi protiv reformi. U Palermu studenti planiraju nastaviti blokade do 14. prosinca kada se glasa o povjerenju vladi. Na fakultetima se održava alternativna nastava. Blokirani su Filološki fakultet, Fakultet političkih znanosti i dijelovi Biološkog i Pravnog fakulteta. Studenti su također blokirali promet u centru grada. U Napulju, Torinu, Trstu i Milanu blokirani su glavni kolodvori. U L’Acquili su okupirana tri, a u Bariju dva fakulteta. U Bologni su studenti blokirali izlaz na autocestu.
Prosvjedi su u manjoj mjeri nastavljeni i 1. i 2. prosinca. Mnogi fakulteti još uvijek su blokirani, studenti održavaju sastanke vezane za buduće akcije. Stotinjak studenata simbolično je okupiralo rektorat rimskog Sveučilišta Tor Vergata, a u Palermu se 3. prosinca planiraju dodatne akcije zbog posjete ministrice Gelmini.
Preko inicijative “Ujedinjeni protiv krize – u obrani javnih dobara” studenti se s ostalim građanima Italije ujedinjuju u borbi protiv Berlusconija i njegove Vlade. Inicijativa poziva sve obespravljene imigrante, studente, istraživače, radnike koji se u zadnje vrijeme sve glasnije bore za svoja prava (posebice radnici Fiata iz Melfija) i sve ostale građane čija su radnička prava i egzistencija ugroženi zbog štetnih poteza talijanskih političkih elita na veliki prosvjed 14. prosinca na trg Montecitorio u Rimu. Na istom trgu, istoga dana, u zgradi Parlamenta glasat će se o povjerenju Vladi.
I na talijanskom primjeru možemo zaključiti da se borba protiv neoliberalnih reformi, započeta kritikama nacrta zakona pisanih iz sigurnosti akademskih fotelja, ukoliko želimo sačuvati javna sveučilišta i radna mjesta, neminovno mora nastaviti na ulicama.
Ivana Ribar
(Tekst je ažuriran novim podacima 03.12.2010.)