Italija protiv reformi sveučilišta

Javna rasprava o prijedlogu nacrta zakona o reformi sveučilišta talijanske ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini traje godinu dana. Protiv zakona oglasila se oporba i većina akademske zajednice – brojni istraživači, doktorandi, studenti i profesori. 30. studenog 2010. nacrt zakona prihvaćen je u Zastupničkom domu talijanskog parlamenta (Camera) sa 307 glasova za, 252 protiv i 7 suzdržanih. Zakon je 9. prosinca trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena tek za 14. prosinca, kada će se glasovati o povjerenju Vladi.


Što donosi reforma talijanskog visokog obrazovanja?


Ukoliko vam se reforma talijanskog visokog obrazovanja učini poznatom, vjerojatno ste pratili kritike prijedlogâ nacrta Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. U talijanskom nacrtu zakona imamo identičnu formulu: politička i tržišna regulacija znanosti, ukidanje autonomije sveučilištâ i rezanje troškova za visoko obrazovanje. Ulaganje u visoko obrazovanje drastično se smanjuje, a javna sveučilišta boje se da neće moći podnijeti nove rezove unatoč novcu koji ubiru od visokih školarina. Sveučilištima je obećana jednokratna pomoć za 2011. godinu, iako još nije uplaćen ni osnovni iznos za 2010.

Ministar financija Giulio Tremonti naglašava da su mjere štednje nužne, dok ministrica obrazovanja Gelmini pojašnjava kako se ovim reformama Italija približava Europi.

Sveučilišta se dijele na neuspješna i uspješna. (Ne)uspješnost se mjeri mnogim parametrima od kojih prednjače ekonomski – koliko je sveučilište u protekloj akademskoj godini zaradilo na tržištu.

Osim toga, ukida se pravna osobnost fakultetâ.

Stipendije se više neće dijeliti prema socio-ekonomskom statusu nego isključivo prema izvrsnosti. Također, većina stipendija dijelit će se studentima s tehničkih fakulteta, dok će humanističke znanosti biti puno manje stipendirane. U 2009. za stipendiranje studenata uloženo je 246 milijuna eura, a u 2011. cifra će iznositi 76 milijuna eura.

Uvode se studentski krediti po uzoru na one u Velikoj Britaniji. Ministrica Gelmini više je puta izjavila kako je namjera ove reforme približavanje Europi i sustavu visokog obrazovanja u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Sveučilišta moraju biti transparentnija, konkurentnija i otvorenija.

Senat gubi veliki dio ovlasti koje pruzima Upravno vijeće (Upravno vijeće je gotovo identično Sveučilišnom vijeću prema ZOS-u). Fuchs i Gelmini za uvođenje vanjske političke kontrole na sveučilišta imaju isti argument – navodno smanjenje korupcije. Ukida se i trajni status istraživača koji dobivaju ugovore na određeno vrijeme. Ukoliko nakon šest godina rada ne dobiju ugovor na neodređeno, otpušta ih se.

Žele ubiti javna sveučilišta – Ne reformi, blokirajmo sve!


Već tjednima na ulicama mnogih talijanskih gradova prosvjeduju istraživači, studenti i profesori. Pridružuju im se i srednjoškolci i radnici. Transparenti su visjeli s tornja u Pisi, s rimskog Foruma, a i na Slavoluku pobjede u Parizu – gdje su talijanski studenti na Erasmus razmjeni poručili što misle o reformi. Kulminacija prosvjeda dogodila se 30. studenog, na dan glasanja u Cameri. Silvio Berlusconi izjavio je da pravi studenti stoje kući i uče te da je vrijeme da sveučilišta prestanu trošiti ovoliku količinu javnih sredstava.

30. studenog 2010, glasanje o reformi visokog obrazovanja


U Rimu je prosvjedovalo preko 50.000 studenata. Dio studenata uspio je napraviti sit in ispred Parlamenta na trgu Montecitorio unatoč jakim policijskim snagama. Centar Rima bio je paraliziran većinu dana, a blokirana je i glavna stanica rimskog metroa Termini. Okupirani su mnogi fakulteti. Učenici pet srednjih škola u znak solidarnosti blokirali su nastavu.

I u Veneciji se preko 200 srednjoškolaca pridružilo studentima u borbi protiv reformi. U Palermu studenti planiraju nastaviti blokade do 14. prosinca kada se glasa o povjerenju vladi. Na fakultetima se održava alternativna nastava. Blokirani su Filološki fakultet, Fakultet političkih znanosti i dijelovi Biološkog i Pravnog fakulteta. Studenti su također blokirali promet u centru grada. U Napulju, Torinu, Trstu i Milanu blokirani su glavni kolodvori. U L’Acquili su okupirana tri, a u Bariju dva fakulteta. U Bologni su studenti blokirali izlaz na autocestu.

Prosvjedi su u manjoj mjeri nastavljeni i 1. i 2. prosinca. Mnogi fakulteti još uvijek su blokirani, studenti održavaju sastanke vezane za buduće akcije. Stotinjak studenata simbolično je okupiralo rektorat rimskog Sveučilišta Tor Vergata, a u Palermu se 3. prosinca planiraju dodatne akcije zbog posjete ministrice Gelmini.

Preko inicijative “Ujedinjeni protiv krize – u obrani javnih dobara” studenti se s ostalim građanima Italije ujedinjuju u borbi protiv Berlusconija i njegove Vlade. Inicijativa poziva sve obespravljene imigrante, studente, istraživače, radnike koji se u zadnje vrijeme sve glasnije bore za svoja prava (posebice radnici Fiata iz Melfija) i sve ostale građane čija su radnička prava i egzistencija ugroženi zbog štetnih poteza talijanskih političkih elita na veliki prosvjed 14. prosinca na trg Montecitorio u Rimu. Na istom trgu, istoga dana, u zgradi Parlamenta glasat će se o povjerenju Vladi.

I na talijanskom primjeru možemo zaključiti da se borba protiv neoliberalnih reformi, započeta kritikama nacrta zakona pisanih iz sigurnosti akademskih fotelja, ukoliko želimo sačuvati javna sveučilišta i radna mjesta, neminovno mora nastaviti na ulicama.

Ivana Ribar

(Tekst je ažuriran novim podacima 03.12.2010.)

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve