Italija protiv reformi sveučilišta

Javna rasprava o prijedlogu nacrta zakona o reformi sveučilišta talijanske ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini traje godinu dana. Protiv zakona oglasila se oporba i većina akademske zajednice – brojni istraživači, doktorandi, studenti i profesori. 30. studenog 2010. nacrt zakona prihvaćen je u Zastupničkom domu talijanskog parlamenta (Camera) sa 307 glasova za, 252 protiv i 7 suzdržanih. Zakon je 9. prosinca trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena tek za 14. prosinca, kada će se glasovati o povjerenju Vladi.

Što donosi reforma talijanskog visokog obrazovanja?

Ukoliko vam se reforma talijanskog visokog obrazovanja učini poznatom, vjerojatno ste pratili kritike prijedlogâ nacrta Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. U talijanskom nacrtu zakona imamo identičnu formulu: politička i tržišna regulacija znanosti, ukidanje autonomije sveučilištâ i rezanje troškova za visoko obrazovanje. Ulaganje u visoko obrazovanje drastično se smanjuje, a javna sveučilišta boje se da neće moći podnijeti nove rezove unatoč novcu koji ubiru od visokih školarina. Sveučilištima je obećana jednokratna pomoć za 2011. godinu, iako još nije uplaćen ni osnovni iznos za 2010.

Ministar financija Giulio Tremonti naglašava da su mjere štednje nužne, dok ministrica obrazovanja Gelmini pojašnjava kako se ovim reformama Italija približava Europi.

Sveučilišta se dijele na neuspješna i uspješna. (Ne)uspješnost se mjeri mnogim parametrima od kojih prednjače ekonomski – koliko je sveučilište u protekloj akademskoj godini zaradilo na tržištu.

Osim toga, ukida se pravna osobnost fakultetâ.

Stipendije se više neće dijeliti prema socio-ekonomskom statusu nego isključivo prema izvrsnosti. Također, većina stipendija dijelit će se studentima s tehničkih fakulteta, dok će humanističke znanosti biti puno manje stipendirane. U 2009. za stipendiranje studenata uloženo je 246 milijuna eura, a u 2011. cifra će iznositi 76 milijuna eura.

Uvode se studentski krediti po uzoru na one u Velikoj Britaniji. Ministrica Gelmini više je puta izjavila kako je namjera ove reforme približavanje Europi i sustavu visokog obrazovanja u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Sveučilišta moraju biti transparentnija, konkurentnija i otvorenija.

Senat gubi veliki dio ovlasti koje pruzima Upravno vijeće (Upravno vijeće je gotovo identično Sveučilišnom vijeću prema ZOS-u). Fuchs i Gelmini za uvođenje vanjske političke kontrole na sveučilišta imaju isti argument – navodno smanjenje korupcije. Ukida se i trajni status istraživača koji dobivaju ugovore na određeno vrijeme. Ukoliko nakon šest godina rada ne dobiju ugovor na neodređeno, otpušta ih se.

Žele ubiti javna sveučilišta – Ne reformi, blokirajmo sve!

Već tjednima na ulicama mnogih talijanskih gradova prosvjeduju istraživači, studenti i profesori. Pridružuju im se i srednjoškolci i radnici. Transparenti su visjeli s tornja u Pisi, s rimskog Foruma, a i na Slavoluku pobjede u Parizu – gdje su talijanski studenti na Erasmus razmjeni poručili što misle o reformi. Kulminacija prosvjeda dogodila se 30. studenog, na dan glasanja u Cameri. Silvio Berlusconi izjavio je da pravi studenti stoje kući i uče te da je vrijeme da sveučilišta prestanu trošiti ovoliku količinu javnih sredstava.

30. studenog 2010, glasanje o reformi visokog obrazovanja

U Rimu je prosvjedovalo preko 50.000 studenata. Dio studenata uspio je napraviti sit in ispred Parlamenta na trgu Montecitorio unatoč jakim policijskim snagama. Centar Rima bio je paraliziran većinu dana, a blokirana je i glavna stanica rimskog metroa Termini. Okupirani su mnogi fakulteti. Učenici pet srednjih škola u znak solidarnosti blokirali su nastavu.

I u Veneciji se preko 200 srednjoškolaca pridružilo studentima u borbi protiv reformi. U Palermu studenti planiraju nastaviti blokade do 14. prosinca kada se glasa o povjerenju vladi. Na fakultetima se održava alternativna nastava. Blokirani su Filološki fakultet, Fakultet političkih znanosti i dijelovi Biološkog i Pravnog fakulteta. Studenti su također blokirali promet u centru grada. U Napulju, Torinu, Trstu i Milanu blokirani su glavni kolodvori. U L’Acquili su okupirana tri, a u Bariju dva fakulteta. U Bologni su studenti blokirali izlaz na autocestu.

Prosvjedi su u manjoj mjeri nastavljeni i 1. i 2. prosinca. Mnogi fakulteti još uvijek su blokirani, studenti održavaju sastanke vezane za buduće akcije. Stotinjak studenata simbolično je okupiralo rektorat rimskog Sveučilišta Tor Vergata, a u Palermu se 3. prosinca planiraju dodatne akcije zbog posjete ministrice Gelmini.

Preko inicijative “Ujedinjeni protiv krize – u obrani javnih dobara” studenti se s ostalim građanima Italije ujedinjuju u borbi protiv Berlusconija i njegove Vlade. Inicijativa poziva sve obespravljene imigrante, studente, istraživače, radnike koji se u zadnje vrijeme sve glasnije bore za svoja prava (posebice radnici Fiata iz Melfija) i sve ostale građane čija su radnička prava i egzistencija ugroženi zbog štetnih poteza talijanskih političkih elita na veliki prosvjed 14. prosinca na trg Montecitorio u Rimu. Na istom trgu, istoga dana, u zgradi Parlamenta glasat će se o povjerenju Vladi.

I na talijanskom primjeru možemo zaključiti da se borba protiv neoliberalnih reformi, započeta kritikama nacrta zakona pisanih iz sigurnosti akademskih fotelja, ukoliko želimo sačuvati javna sveučilišta i radna mjesta, neminovno mora nastaviti na ulicama.

Ivana Ribar

(Tekst je ažuriran novim podacima 03.12.2010.)

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve