Izvješće s tribine “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?”

U četvrtak na Filozofskom fakultetu u organizaciji Udruženja studenata filozofije i Slobodnog Filozofskog održana je tribina o akademskoj odgovornosti u kontekstu donošenja novih zakona, i to točno na dan kada je Ministarstvo obznanilo svoje daljnje akcije u izmjenama nacrtâ zakona iz područja znanosti i visokog školstva. Na tribini su, kao što je najavljeno, govorili akademski radnici Filozofskog fakulteta: Neven Jovanović, Hrvoje Jurić i Dean Duda.

Profesor Jovanović je u svom izlaganju ukazao na “europske perspektive” novih zakona. Kako je upozorio, Osmi okvirni program propisuje smanjenja financiranja znanstvenih projekata iz područja društvenih, ekonomskih i humanističkih znanosti. Djelovanje ideološkog aparata EU jasno je i iz same birokratizirane strukture prijava i odobrenja projekata iz koje proizlazi da svaki pokušaj prijave projekata u čijim su osnovama (ili ciljevima) kritika sistema, biva neslavno okončan u nekoj od etapa spomenutog procesa. U svom izlaganju je spomenuo i iskustva znanstvenika iz susjedne Slovenije koji upućuju kritiku evropskom modelu izdvajanja sredstava za znanstvena istraživanja koje je na nekoliko nivoa u najmanju ruku nepravedno. Jovanović je završio svoje izlaganje s konstatacijom da takva politika vodi stvaranju „vesele“, a ne društveno odgovorne i kritičke humanistike i znanosti!

Hrvoje Jurić se u svojem referatu osvrnuo na rad povjerenstava za izradu novih zakona i njihovu odgovornost, posebice člana povjerenstva koji o takvoj odgovornosti drži kolegij na Filozofskom fakulteta. Rad čiji je proizvod ovakav paket zakona dovoljno govori o etičkoj odgovornosti akademskih radnika u povjerenstvu MZOŠ-a, kao i o njihovoj svijesti. Profesor Jurić je otvorio i temu daljnje borbe protiv ovih zakona i općenito – društvenih tendencija kojih je ovaj zakon samo dio, zazivajući solidaran otpor radnika, seljaka i studenata.

Treći izlagač, Dean Duda, nadovezujući se na prethodni zaziv za općim štrajkom i otporom, sa zadrškom je pričao o takvoj mogućnosti zbog vlastite skepse za klasnu svijest akademske zajednice i zbog njene unutarnje hijerarhizacije i reakcionarstva koji ne mogu proizvesti solidarnost pa i neko političko djelovanje. Također je ukazao na logiku i kontekst donošenja novih zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja posebno se referirajući na najnoviji solidarni udar pozicije i opozicije na javni sektor izglasavanjem zakona o javnom RTV servisu. Upozorio je da su zdravstvo i obrazovanje, iako dobrano nagrizeni komercijalizacijom, jedini ostaci javnog sektora.

Kako se i očekivalo, rasprava se povela oko daljnjeg djelovanja akademske zajednice i studenata u rušenju ovih zakona. Nekolicina je izrazila negodovanje s konstatacijom prof. Dude da su jedino studenti ti koji mogu pružiti otpor ovim tendencijama. On je, kako je kasnije upozorio, upućivao na studentsku infrastrukturu kao što su medij (Slobodni Filozofski) i direktna demokracija ne videći mogućnosti izgradnje takvih aparata među akademskim radnicima. Međutim, jasno je da treća akcija širih razmjera u zadnje dvije godine neće biti moguća samo uz djelovanje spomenutih studentskih infrastruktura (koje, istina, nikad nisu bile isključivo studentske – nego javne) nego uz jasnu političku i fizičku solidarnost drugog pola akademske zajednice koja je zasad svoje djelovanje bazirala na apelima, pismenim podrškama i dopisima i koja konačno mora svoje djelovanje prenijeti s poštanskog, na bojno polje!


Jasna Cetkić

Vezani članci

  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve