Izvještaj sa 110. plenuma, 7. prosinca 2010.

Na 110. plenumu najavljena je tribina o prijedlozima novih zakona o znanosti, sveučilištu i visokom školstvu koja će se održati u četvrtak, 9. prosinca u 19.30 u D3. Saznali smo da je ministar Fuchs obavijestio sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.

Na 106. plenumu održanom 07. prosinca 2010. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Obavijesti

U četvrtak 9. prosinca u 19.30 u D3 održat će se tribina “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?” Gosti su profesori Dean Duda, Neven Jovanović i Hrvoje Jurić. Nakon izlaganja uslijedit će rasprava. Tribinu organizira Udruženje studenata filozofije u suradnji sa Slobodnim Filozofskim.

U Italiji traju masovni studentski protesti. Protiv nacrta prijedloga zakona ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini, koji dokida autonomiju sveučilišta i ubrzava komercijalizaciju visokog obrazovanja, oglasila se oporba i većina akademske zajednice. Zakon je 9. prosinca trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena do 14. prosinca, kada će se glasovati o povjerenju Vladi.

Sudionici plenuma pozvani su na regionalnu suradnju sa studentima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Makedonije. Makedonska inicijativa Sloboden indeks predlaže međunarodni sastanak u Beogradu u veljači sljedeće godine. Odgovorili smo kolegama da zainteresiranih studenata ima, ali bi nam, zbog ispitnih rokova, više odgovaralo da sastanak bude u ožujku.

Novinari Glasa Istre uspjeli su izboriti nastavak pregovora oko novih kolektivnih ugovora. Prošlog tjedna 400 radnika Munudsa iz Varaždina, jednog najvećih proizvođača namještaja u Hrvatskoj, štrajkalo je zbog neisplaćenih plaća. Uljari Čepin, jedinoj hrvatskoj tvornici jestivog ulja u državnom vlasništvu prijeti stečaj zbog dugova IPK-u Osijek.

Izvještaji radnih grupa

Na programskoj radnoj grupi raspravljalo se o pitanju regrutacije. Obavijesti o programu slat će se i na mailing liste studentskih organizacija. Osnovane su online tehnikalije koje će sastavljati okvirni dnevni red plenuma koji će se oglašavati na portalu dan prije plenuma.

U planu je tribina o Europskoj uniji i tribina o studentskoj borbi u zadnje dvije godine. U KSFF-u će se prikazivati projekcije filmova i materijala snimljenih za vrijeme blokade.

Svi termini bit će na vrijeme oglašeni na SlobFilu.

Idući sastanak održat će se u srijedu u 20h u A001. Ukoliko imate prijedloga šaljite ih na programska_grupa[at]googlegroups.com.

Grupa za širenje direktne demokracije sastat će se ili u subotu ili u ponedjeljak, točan termin bit će objavljen na portalu. Potreban je i sastanak grupe za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje. Sudionica plenuma javila se za slaganje dnevnog reda za tu grupu.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastanci se održavaju u prostoriji A001.

Aktualno

Problemi vezani uz knjižnicu FFZG-a

Predbolonjskim studentima koji nisu produžili studentska prava ukinuto je članstvo u knjižnici. Studenti koji studiraju po predbolonjskom sustavu moraju diplomirati do kraja ove akademske godine, a većina ispitne literature bazirana je na knjigama iz knjižnice. Neki apsolventi zbog punog radnog vremena nisu produživali studentska prava pa sada ne mogu doći do knjiga potrebnih za pisanje diplomskih radova.

Sudionica plenuma kontaktirat će knjižničare kako bismo se bolje informirali o problemu upisa studenata bez studentskih prava u knjižnicu, članarine za građane i ukidanju pojedinih stranica na računalima u knjižnici.

Predloženo je da se o ovome nakon prikupljenih informacija razgovara i na Fakultetskom vijeću.

Nova akcija radnica Kamenskog

Članovi udruga Pravo na grad i Zelene akcija, nekolicina studenata i radnice Kamenskog zadnjih par tjedana raspravljaju o mogućim zajedničkim akcijama. Važno je da ovaj slučaj ostane u medijima kako bi se vršio pritisak i kako bi radnice dobile svoje plaće. Plenum daje podršku radnicama Kamenskog u njihovoj akciji 15. prosinca (kolektivna predaja kaznene prijave). Svi koji žele pomoći u organizaciji neka dođu na sastanak u ponedjeljak u 16h u Zelenu akciju.

Trenutna situacija s nacrtima prijedloga novih zakona

Radna grupa koja je pisala nacrte zakonâ nije se sastala nakon javne rasprave. Moguće je da će se proširiti. Nepoznato je tko bi i po kojim kriterijima mogao postati njezinim članom. Ministar Fuchs obavijestio je sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.

Idući plenum održat će se u utorak, 14. prosinca u 20h u D3. Izabrani su moderatori koji će biti dostupni u utorak od 19h u A001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 22:03.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. “antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donisi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanja prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve