Izvještaj sa 110. plenuma, 7. prosinca 2010.

Na 110. plenumu najavljena je tribina o prijedlozima novih zakona o znanosti, sveučilištu i visokom školstvu koja će se održati u četvrtak, 9. prosinca u 19.30 u D3. Saznali smo da je ministar Fuchs obavijestio sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.


Na 106. plenumu održanom 07. prosinca 2010. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.


Obavijesti

U četvrtak 9. prosinca u 19.30 u D3 održat će se tribina “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?” Gosti su profesori Dean Duda, Neven Jovanović i Hrvoje Jurić. Nakon izlaganja uslijedit će rasprava. Tribinu organizira Udruženje studenata filozofije u suradnji sa Slobodnim Filozofskim.

U Italiji traju masovni studentski protesti. Protiv nacrta prijedloga zakona ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini, koji dokida autonomiju sveučilišta i ubrzava komercijalizaciju visokog obrazovanja, oglasila se oporba i većina akademske zajednice. Zakon je 9. prosinca trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena do 14. prosinca, kada će se glasovati o povjerenju Vladi.

Sudionici plenuma pozvani su na regionalnu suradnju sa studentima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Makedonije. Makedonska inicijativa Sloboden indeks predlaže međunarodni sastanak u Beogradu u veljači sljedeće godine. Odgovorili smo kolegama da zainteresiranih studenata ima, ali bi nam, zbog ispitnih rokova, više odgovaralo da sastanak bude u ožujku.

Novinari Glasa Istre uspjeli su izboriti nastavak pregovora oko novih kolektivnih ugovora. Prošlog tjedna 400 radnika Munudsa iz Varaždina, jednog najvećih proizvođača namještaja u Hrvatskoj, štrajkalo je zbog neisplaćenih plaća. Uljari Čepin, jedinoj hrvatskoj tvornici jestivog ulja u državnom vlasništvu prijeti stečaj zbog dugova IPK-u Osijek.


Izvještaji radnih grupa

Na programskoj radnoj grupi raspravljalo se o pitanju regrutacije. Obavijesti o programu slat će se i na mailing liste studentskih organizacija. Osnovane su online tehnikalije koje će sastavljati okvirni dnevni red plenuma koji će se oglašavati na portalu dan prije plenuma.

U planu je tribina o Europskoj uniji i tribina o studentskoj borbi u zadnje dvije godine. U KSFF-u će se prikazivati projekcije filmova i materijala snimljenih za vrijeme blokade.

Svi termini bit će na vrijeme oglašeni na SlobFilu.

Idući sastanak održat će se u srijedu u 20h u A001. Ukoliko imate prijedloga šaljite ih na programska_grupa[at]googlegroups.com.

Grupa za širenje direktne demokracije sastat će se ili u subotu ili u ponedjeljak, točan termin bit će objavljen na portalu. Potreban je i sastanak grupe za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje. Sudionica plenuma javila se za slaganje dnevnog reda za tu grupu.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastanci se održavaju u prostoriji A001.


Aktualno

Problemi vezani uz knjižnicu FFZG-a

Predbolonjskim studentima koji nisu produžili studentska prava ukinuto je članstvo u knjižnici. Studenti koji studiraju po predbolonjskom sustavu moraju diplomirati do kraja ove akademske godine, a većina ispitne literature bazirana je na knjigama iz knjižnice. Neki apsolventi zbog punog radnog vremena nisu produživali studentska prava pa sada ne mogu doći do knjiga potrebnih za pisanje diplomskih radova.

Sudionica plenuma kontaktirat će knjižničare kako bismo se bolje informirali o problemu upisa studenata bez studentskih prava u knjižnicu, članarine za građane i ukidanju pojedinih stranica na računalima u knjižnici.

Predloženo je da se o ovome nakon prikupljenih informacija razgovara i na Fakultetskom vijeću.


Nova akcija radnica Kamenskog

Članovi udruga Pravo na grad i Zelene akcija, nekolicina studenata i radnice Kamenskog zadnjih par tjedana raspravljaju o mogućim zajedničkim akcijama. Važno je da ovaj slučaj ostane u medijima kako bi se vršio pritisak i kako bi radnice dobile svoje plaće. Plenum daje podršku radnicama Kamenskog u njihovoj akciji 15. prosinca (kolektivna predaja kaznene prijave). Svi koji žele pomoći u organizaciji neka dođu na sastanak u ponedjeljak u 16h u Zelenu akciju.


Trenutna situacija s nacrtima prijedloga novih zakona

Radna grupa koja je pisala nacrte zakonâ nije se sastala nakon javne rasprave. Moguće je da će se proširiti. Nepoznato je tko bi i po kojim kriterijima mogao postati njezinim članom. Ministar Fuchs obavijestio je sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.

Idući plenum održat će se u utorak, 14. prosinca u 20h u D3. Izabrani su moderatori koji će biti dostupni u utorak od 19h u A001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 22:03.

Vezani članci

  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima U dječjim animiranim filmovima, a osobito u individualističkim reprezentacijama dispozicija i postignuća likova, zanemaruju se prikazi socioekonomske stratifikacije i klasnih podjela, a djeca i njihovi kapaciteti za razumijevanje sadržaja (pa i korijena nejednakosti) uporno podcjenjuju. Prema još uvijek prevladavajućoj viktorijanskoj optici, djeca su nevina i krhka bića koja treba štititi od svijeta, dok djeca u realnom svijetu vrlo brzo uviđaju pravila i implikacije klasnih pozicija, a rano dožive i vršnjačko nasilje upravo na tim osnovama. Klasa je, za razliku od orodnjenog, rasiziranog i seksualnog identiteta, u animiranim filmovima prikazana sporedno, uglavnom kroz nekoliko okvira: dobroćudni (narativi u kojima se siromaštvo i klasna nejednakost ili ne prikazuju ili se radnička klasa prikazuje kao da nikada nije prijetnja višoj, već s njom dijeli interese), zloćudni (klasna mobilnost je određena moralnim zaslugama protagonista), konsenzualni (bogati se prikazuju kao obični ljudi s kojima je moguće suosjećati), okvir divljenja (bogati su divni jer nesebično pomažu svijetu) i oponašanja (svi bi trebali imitirati stil i oznake bogatstva). Izbjegavajući nagovore na programatsko usmjerenje animiranog filma u buđenje klasne svijesti djece, autorica ističe značaj fiktivnog u senzibiliziranju za drugačije klasne pozicije, kao i revolucionarni potencijal dječje mašte.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve