Izvještaj sa 110. plenuma, 7. prosinca 2010.

Na 110. plenumu najavljena je tribina o prijedlozima novih zakona o znanosti, sveučilištu i visokom školstvu koja će se održati u četvrtak, 9. prosinca u 19.30 u D3. Saznali smo da je ministar Fuchs obavijestio sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.


Na 106. plenumu održanom 07. prosinca 2010. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.


Obavijesti

U četvrtak 9. prosinca u 19.30 u D3 održat će se tribina “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?” Gosti su profesori Dean Duda, Neven Jovanović i Hrvoje Jurić. Nakon izlaganja uslijedit će rasprava. Tribinu organizira Udruženje studenata filozofije u suradnji sa Slobodnim Filozofskim.

U Italiji traju masovni studentski protesti. Protiv nacrta prijedloga zakona ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini, koji dokida autonomiju sveučilišta i ubrzava komercijalizaciju visokog obrazovanja, oglasila se oporba i većina akademske zajednice. Zakon je 9. prosinca trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena do 14. prosinca, kada će se glasovati o povjerenju Vladi.

Sudionici plenuma pozvani su na regionalnu suradnju sa studentima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Makedonije. Makedonska inicijativa Sloboden indeks predlaže međunarodni sastanak u Beogradu u veljači sljedeće godine. Odgovorili smo kolegama da zainteresiranih studenata ima, ali bi nam, zbog ispitnih rokova, više odgovaralo da sastanak bude u ožujku.

Novinari Glasa Istre uspjeli su izboriti nastavak pregovora oko novih kolektivnih ugovora. Prošlog tjedna 400 radnika Munudsa iz Varaždina, jednog najvećih proizvođača namještaja u Hrvatskoj, štrajkalo je zbog neisplaćenih plaća. Uljari Čepin, jedinoj hrvatskoj tvornici jestivog ulja u državnom vlasništvu prijeti stečaj zbog dugova IPK-u Osijek.


Izvještaji radnih grupa

Na programskoj radnoj grupi raspravljalo se o pitanju regrutacije. Obavijesti o programu slat će se i na mailing liste studentskih organizacija. Osnovane su online tehnikalije koje će sastavljati okvirni dnevni red plenuma koji će se oglašavati na portalu dan prije plenuma.

U planu je tribina o Europskoj uniji i tribina o studentskoj borbi u zadnje dvije godine. U KSFF-u će se prikazivati projekcije filmova i materijala snimljenih za vrijeme blokade.

Svi termini bit će na vrijeme oglašeni na SlobFilu.

Idući sastanak održat će se u srijedu u 20h u A001. Ukoliko imate prijedloga šaljite ih na programska_grupa[at]googlegroups.com.

Grupa za širenje direktne demokracije sastat će se ili u subotu ili u ponedjeljak, točan termin bit će objavljen na portalu. Potreban je i sastanak grupe za procjenu trenutne situacije i daljnje djelovanje. Sudionica plenuma javila se za slaganje dnevnog reda za tu grupu.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastanci se održavaju u prostoriji A001.


Aktualno

Problemi vezani uz knjižnicu FFZG-a

Predbolonjskim studentima koji nisu produžili studentska prava ukinuto je članstvo u knjižnici. Studenti koji studiraju po predbolonjskom sustavu moraju diplomirati do kraja ove akademske godine, a većina ispitne literature bazirana je na knjigama iz knjižnice. Neki apsolventi zbog punog radnog vremena nisu produživali studentska prava pa sada ne mogu doći do knjiga potrebnih za pisanje diplomskih radova.

Sudionica plenuma kontaktirat će knjižničare kako bismo se bolje informirali o problemu upisa studenata bez studentskih prava u knjižnicu, članarine za građane i ukidanju pojedinih stranica na računalima u knjižnici.

Predloženo je da se o ovome nakon prikupljenih informacija razgovara i na Fakultetskom vijeću.


Nova akcija radnica Kamenskog

Članovi udruga Pravo na grad i Zelene akcija, nekolicina studenata i radnice Kamenskog zadnjih par tjedana raspravljaju o mogućim zajedničkim akcijama. Važno je da ovaj slučaj ostane u medijima kako bi se vršio pritisak i kako bi radnice dobile svoje plaće. Plenum daje podršku radnicama Kamenskog u njihovoj akciji 15. prosinca (kolektivna predaja kaznene prijave). Svi koji žele pomoći u organizaciji neka dođu na sastanak u ponedjeljak u 16h u Zelenu akciju.


Trenutna situacija s nacrtima prijedloga novih zakona

Radna grupa koja je pisala nacrte zakonâ nije se sastala nakon javne rasprave. Moguće je da će se proširiti. Nepoznato je tko bi i po kojim kriterijima mogao postati njezinim članom. Ministar Fuchs obavijestio je sindikate da će oformiti tri komisije – jednu za svaki zakon.

Idući plenum održat će se u utorak, 14. prosinca u 20h u D3. Izabrani su moderatori koji će biti dostupni u utorak od 19h u A001. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 22:03.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve