Plenum 18. prosinca 2010.

Izvještaj sa 111. plenuma, 14. prosinca 2010.

Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. 21. prosinca održat će se još jedan prosvjed radnica Kamenskog. Od kolega iz Pule je pristigao prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (Italija, Velika Britanija).


Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Nova Skripta broj 70 je spremna za dijeljenje.

Sastavljena je obavijest u kojoj se objavljuje da Studentski zbor Filozofskog fakulteta prenosi svoje ovlasti na plenum. Puna obavijest glasi:
Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu obavještava sve studente i akademske radnike da je na svojoj konstituirajućoj sjednici održanoj 20. listopada o.g. prenio sve svoje ovlasti na plenum Filozofskog fakulteta koji je otvoren za sve, a na kojem o studentskim pitanjima mogu glasati isključivo studenti Filozofskog fakulteta.

Održana je tribina 9. prosinca 2010. pod nazivom “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?”. Izvješće s tribine možete pronaći na Slobodnom Filozofskom.

Sastala se radna grupa za širenje direktne demokracije. Imali su 3 točke o kojima su podnijeli izvještaj plenumu: 1. suradnja s nevladinim organizacijama i pristup prema njima, 2. razgovarali su o strategijama i organiziranju budućih akcija i 3. dali su prijedlog izrade informacijske mreže.

Dobili smo poziv na sjednicu Fakultetskog vijeća.
Na osnovi članka 36. Statuta sazivam 3. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u petak 17. prosinca 2010. s početkom u 11,00 sati u Vijećnici fakulteta. Dekan.

Odlučeno je bez glasanja da kolege koji inače prisustvuju sjednicama ne trebaju svaki put ponovno biti potvrđeni kao delegati plenuma za odlazak na sjednice, već da ukoliko žele mogu tražiti plenum da ovisno o predstojećoj sjednici trebaju zamjenu. Također ostaju delegati plenuma u Vijeću ukoliko nema primjedbi na njihov rad.

Potvrđeno je da predbolonjci o kojima je bilo riječi na prethodnom plenumu ipak mogu posuđivati knjige u knjižnici Filozofskog fakulteta, jedino što moraju napraviti za to jest izvaditi potvrdu o položenim ispitima u referadi, zatim otići u informatičku službu čime će tamo uz predočenje indeksa i uz potvrdu o ispitima dobiti AAI@Edu identitet i time rješiti problem posudbe knjiga.

15. prosinca u 12h održana je prosvjedna akcija radnica Kamenskog ispred Državnog odvjetništva (Gajeva 30). Nađena je dobrovoljka za čitanje podrške plenuma. I naravno svi zainteresirani su pozvani u pružanju podrške. 21. prosinca u 10h je novi prosvjed.

Od kolega iz Pule pristigao je prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (npr. Italija, Velika Britanija…). Imamo zainteresiranih sudionika za kontaktiranje raznih gradova o ovoj temi. Plenum je izglasao da se želi angažirati oko akcije, radna grupa će se sastati u petak 17. prosinca.

Natječaj za projekte će biti raspisan u siječnju 2011. godine prema riječima dekana Borasa i prodekanice Jelaske. Rečeno je da će biti skresan dio sredstava za časopise te će taj iznos biti prebačen na znanstvene projekte. Zasad ovo nije potvrđeno. Treba popričati ponovno s dekanom i prodekanicom i SSU-om.

Planira se emisija (na Radiju SC) o aktivnostima i zaključcima plenuma. Emisija se emitira ponedjeljkom od 16 do 17 sati. Tražimo nekoga za pisanje izvještaja s plenuma koji će onda biti pročitan u sklopu emisije. Nađen je dobrovoljac.

Provedeni su izbori za studentske predstavnike po godinama. Javio se problem jednog odsjeka koji ima na 5. godini upisane samo dvije studentice. I na informacijskim znanostima je došlo do problema zbog velikog broja smjerova. Ponovljeno je da nema krajnjeg roka za provođenje izbora, ali ustrajemo do kraja.

Studenti iz Makedonije (Sloboden Indeks) i dalje pozivaju na sastanak studenata iz regije. Raspravljali smo o terminu sastanka. Sudionica plenuma će održavati kontakte i komunicirati s Makedoncima te izvještavati o razvoju dogovora.

Idući plenum održati će se 18. siječnja 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red plenuma možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 21:32.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve