Izvještaj sa 111. plenuma, 14. prosinca 2010.

Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. 21. prosinca održat će se još jedan prosvjed radnica Kamenskog. Od kolega iz Pule je pristigao prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (Italija, Velika Britanija).

Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Nova Skripta broj 70 je spremna za dijeljenje.

Sastavljena je obavijest u kojoj se objavljuje da Studentski zbor Filozofskog fakulteta prenosi svoje ovlasti na plenum. Puna obavijest glasi:

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu obavještava sve studente i akademske radnike da je na svojoj konstituirajućoj sjednici održanoj 20. listopada o.g. prenio sve svoje ovlasti na plenum Filozofskog fakulteta koji je otvoren za sve, a na kojem o studentskim pitanjima mogu glasati isključivo studenti Filozofskog fakulteta.

Održana je tribina 9. prosinca 2010. pod nazivom “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?”. Izvješće s tribine možete pronaći na Slobodnom Filozofskom.

Sastala se radna grupa za širenje direktne demokracije. Imali su 3 točke o kojima su podnijeli izvještaj plenumu: 1. suradnja s nevladinim organizacijama i pristup prema njima, 2. razgovarali su o strategijama i organiziranju budućih akcija i 3. dali su prijedlog izrade informacijske mreže.

Dobili smo poziv na sjednicu Fakultetskog vijeća.

Na osnovi članka 36. Statuta sazivam 3. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u petak 17. prosinca 2010. s početkom u 11,00 sati u Vijećnici fakulteta. Dekan.

Odlučeno je bez glasanja da kolege koji inače prisustvuju sjednicama ne trebaju svaki put ponovno biti potvrđeni kao delegati plenuma za odlazak na sjednice, već da ukoliko žele mogu tražiti plenum da ovisno o predstojećoj sjednici trebaju zamjenu. Također ostaju delegati plenuma u Vijeću ukoliko nema primjedbi na njihov rad.

Potvrđeno je da predbolonjci o kojima je bilo riječi na prethodnom plenumu ipak mogu posuđivati knjige u knjižnici Filozofskog fakulteta, jedino što moraju napraviti za to jest izvaditi potvrdu o položenim ispitima u referadi, zatim otići u informatičku službu čime će tamo uz predočenje indeksa i uz potvrdu o ispitima dobiti AAI@Edu identitet i time rješiti problem posudbe knjiga.

15. prosinca u 12h održana je prosvjedna akcija radnica Kamenskog ispred Državnog odvjetništva (Gajeva 30). Nađena je dobrovoljka za čitanje podrške plenuma. I naravno svi zainteresirani su pozvani u pružanju podrške. 21. prosinca u 10h je novi prosvjed.

Od kolega iz Pule pristigao je prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (npr. Italija, Velika Britanija…). Imamo zainteresiranih sudionika za kontaktiranje raznih gradova o ovoj temi. Plenum je izglasao da se želi angažirati oko akcije, radna grupa će se sastati u petak 17. prosinca.

Natječaj za projekte će biti raspisan u siječnju 2011. godine prema riječima dekana Borasa i prodekanice Jelaske. Rečeno je da će biti skresan dio sredstava za časopise te će taj iznos biti prebačen na znanstvene projekte. Zasad ovo nije potvrđeno. Treba popričati ponovno s dekanom i prodekanicom i SSU-om.

Planira se emisija (na Radiju SC) o aktivnostima i zaključcima plenuma. Emisija se emitira ponedjeljkom od 16 do 17 sati. Tražimo nekoga za pisanje izvještaja s plenuma koji će onda biti pročitan u sklopu emisije. Nađen je dobrovoljac.

Provedeni su izbori za studentske predstavnike po godinama. Javio se problem jednog odsjeka koji ima na 5. godini upisane samo dvije studentice. I na informacijskim znanostima je došlo do problema zbog velikog broja smjerova. Ponovljeno je da nema krajnjeg roka za provođenje izbora, ali ustrajemo do kraja.

Studenti iz Makedonije (Sloboden Indeks) i dalje pozivaju na sastanak studenata iz regije. Raspravljali smo o terminu sastanka. Sudionica plenuma će održavati kontakte i komunicirati s Makedoncima te izvještavati o razvoju dogovora.

Idući plenum održati će se 18. siječnja 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red plenuma možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 21:32.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve