Izvještaj sa 111. plenuma, 14. prosinca 2010.

Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. 21. prosinca održat će se još jedan prosvjed radnica Kamenskog. Od kolega iz Pule je pristigao prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (Italija, Velika Britanija).


Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Nova Skripta broj 70 je spremna za dijeljenje.

Sastavljena je obavijest u kojoj se objavljuje da Studentski zbor Filozofskog fakulteta prenosi svoje ovlasti na plenum. Puna obavijest glasi:
Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu obavještava sve studente i akademske radnike da je na svojoj konstituirajućoj sjednici održanoj 20. listopada o.g. prenio sve svoje ovlasti na plenum Filozofskog fakulteta koji je otvoren za sve, a na kojem o studentskim pitanjima mogu glasati isključivo studenti Filozofskog fakulteta.

Održana je tribina 9. prosinca 2010. pod nazivom “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?”. Izvješće s tribine možete pronaći na Slobodnom Filozofskom.

Sastala se radna grupa za širenje direktne demokracije. Imali su 3 točke o kojima su podnijeli izvještaj plenumu: 1. suradnja s nevladinim organizacijama i pristup prema njima, 2. razgovarali su o strategijama i organiziranju budućih akcija i 3. dali su prijedlog izrade informacijske mreže.

Dobili smo poziv na sjednicu Fakultetskog vijeća.
Na osnovi članka 36. Statuta sazivam 3. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u petak 17. prosinca 2010. s početkom u 11,00 sati u Vijećnici fakulteta. Dekan.

Odlučeno je bez glasanja da kolege koji inače prisustvuju sjednicama ne trebaju svaki put ponovno biti potvrđeni kao delegati plenuma za odlazak na sjednice, već da ukoliko žele mogu tražiti plenum da ovisno o predstojećoj sjednici trebaju zamjenu. Također ostaju delegati plenuma u Vijeću ukoliko nema primjedbi na njihov rad.

Potvrđeno je da predbolonjci o kojima je bilo riječi na prethodnom plenumu ipak mogu posuđivati knjige u knjižnici Filozofskog fakulteta, jedino što moraju napraviti za to jest izvaditi potvrdu o položenim ispitima u referadi, zatim otići u informatičku službu čime će tamo uz predočenje indeksa i uz potvrdu o ispitima dobiti AAI@Edu identitet i time rješiti problem posudbe knjiga.

15. prosinca u 12h održana je prosvjedna akcija radnica Kamenskog ispred Državnog odvjetništva (Gajeva 30). Nađena je dobrovoljka za čitanje podrške plenuma. I naravno svi zainteresirani su pozvani u pružanju podrške. 21. prosinca u 10h je novi prosvjed.

Od kolega iz Pule pristigao je prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (npr. Italija, Velika Britanija…). Imamo zainteresiranih sudionika za kontaktiranje raznih gradova o ovoj temi. Plenum je izglasao da se želi angažirati oko akcije, radna grupa će se sastati u petak 17. prosinca.

Natječaj za projekte će biti raspisan u siječnju 2011. godine prema riječima dekana Borasa i prodekanice Jelaske. Rečeno je da će biti skresan dio sredstava za časopise te će taj iznos biti prebačen na znanstvene projekte. Zasad ovo nije potvrđeno. Treba popričati ponovno s dekanom i prodekanicom i SSU-om.

Planira se emisija (na Radiju SC) o aktivnostima i zaključcima plenuma. Emisija se emitira ponedjeljkom od 16 do 17 sati. Tražimo nekoga za pisanje izvještaja s plenuma koji će onda biti pročitan u sklopu emisije. Nađen je dobrovoljac.

Provedeni su izbori za studentske predstavnike po godinama. Javio se problem jednog odsjeka koji ima na 5. godini upisane samo dvije studentice. I na informacijskim znanostima je došlo do problema zbog velikog broja smjerova. Ponovljeno je da nema krajnjeg roka za provođenje izbora, ali ustrajemo do kraja.

Studenti iz Makedonije (Sloboden Indeks) i dalje pozivaju na sastanak studenata iz regije. Raspravljali smo o terminu sastanka. Sudionica plenuma će održavati kontakte i komunicirati s Makedoncima te izvještavati o razvoju dogovora.

Idući plenum održati će se 18. siječnja 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red plenuma možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 21:32.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve