Većina britanskih studenata neće otplatiti svoje studentske zajmove

Prema internim vladinim podacima koje je britanski list The Independent dobio na uvid ove nedjelje, predviđa se da će tek manjina studenata koji plaćaju školarine biti u stanju u potpunosti ih otplatiti. Britanski ministri vjeruju da će najveći broj diplomaca provesti čitav svoj životni vijek plaćajući mjesečne rate za zajam i kamate, no neće uspjeti u potpunosti otplatiti dug.


Podsjećamo, prošlog su četvrtka britanski zastupnici izglasali povećanje maksimalnog iznosa školarine s 3,290 na 9,000 funti, što je gotovo trostruko povećanje. Vlada opravdava ovo povećanje činjenicom da će studentski zajmovi omogućiti studiranje svima, čak i manje imućnima, jer će zajmove morati početi otplaćivati tek nakon što se zaposle i jedino ukoliko budu imali prihode više od 21,000 funti. Vlada se hvali svojim progresivnim pristupom otplaćivanju zajmova, budući da će studenti morati izdvajati 9% od iznosa svojih prihoda, što znači da neće pretjerano opterećivati manje imućne, a više imućni plaćat će više iznose.

Međutim, kako i sami vladini podaci otkrivaju, ovaj je sustav u konačnici neodrživ. Razlog tomu je što će rast kamata i inflacije tokom godina postupno uvećavati iznos cjelokupnog duga, zbog čega će svoje dugove biti u mogućnosti u potpunosti otplatiti samo manjina diplomiranih studenata, oni koji budu imali najviša primanja. Svi ostali za mjesečne će rate izdvajati iznose koji će jedva pokrivati kamate i inflaciju, te će tako biti opterećeni dugom i do 30 godina (nakon čega će njihov dug biti otpisan, odnosno teret otplate prebacit će se natrag na državu, tj. porezne obveznike, samo ovaj put uvećan za kamate).

U najboljem slučaju, predviđa se da će najviše polovica diplomaca ikad podmiriti svoje studentske zajmove; do 60% diplomaca neće ih nikada u potpunosti otplatiti.

Drugim riječima, umjesto da bude progresivan, ovakav način financiranja obrazovanja je sve samo ne to: budući da će moći izdvajati veće iznose za otplatu zajmova, imućniji će se studenti prije rješiti svojih dugova a time i manje ih platiti, dok će manje imućni studenti, uslijed akumuliranih kamata i inflacije, platiti veći iznos, neće nikad uspjeti otplatiti u potpunosti svoje dugove, te će provesti gotovo čitav radni vijek opterećeni studentskim zajmom.

Maša Pijade

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve