Događanja 24. siječnja 2011.

Javna rasprava “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra”

Inicijativa Akademska solidarnost organizira javnu raspravu pod nazivom “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra” u u Klubu SC (Savska cesta 25) u četvrtak, 27. siječnja 2011., a početkom u 18 sati. Detaljnije o konceptu i sudionicima rasprave u nastavku.


Inicijativa AKADEMSKA SOLIDARNOST

poziva Vas na javnu raspravu

O DUHU ZAKONA:
STRATEGIJA RAZVOJA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
KAO JAVNOG DOBRA

Rasprava će se održati u Klubu SC (Savska cesta 25, Zagreb)
u četvrtak, 27. siječnja 2011., s početkom u 18 sati


Uvodna izlaganja održat će

akademik Branko Despot
redoviti profesor na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik August Kovačec
professor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik Mislav Ježić
redoviti profesor na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Branko Jeren
redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar znanosti i tehnologije RH

prof. dr. sc. Ladislav Lazić
redoviti profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Davor Babić
docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Raspravu će moderirati

doc. dr. sc. Neven Jovanović
(Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

U listopadu 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je nacrte prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Akademska je zajednica te nacrte oštro osudila i u cijelosti odbacila kao nepopravljive, smatrajući da će dovesti do propasti sustava znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra. U očitovanjima pojedinaca, institucija i inicijativa koje su se usprotivile ovim zakonskim prijedlozima višekratno se ponavljalo da oni potiču daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, te uvode političku kontrolu nad znanošću i sveučilištem. Upozoreno je da, umjesto javno i racionalno isplanirane reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, reforme s jasnim polazištima i eksplicitnim ciljevima, nacrti osiguravaju prostor za “revolucionarno” podvrgavanje znanosti i visokog obrazovanja interesima kapitala i političkih struktura; iskustvo pokazuje da se iza tih interesa i struktura nerijetko kriju partikularni interesi kojima je strana koncepcija znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra.

Sumnje akademske zajednice pojačao je način imenovanja i djelovanja radnih skupina i prosudbenih povjerenstava angažiranih oko izrade nacrta prijedloga zakona. Procedura izrade nacrta (čak i u tzv. drugoj fazi javne rasprave) odvija se netransparentno i gotovo konspirativno, protivno temeljnim demokratskim standardima i načelima. Isključivanje i ignoriranje zainteresiranih, izbjegavanje javne rasprave o ključnim pitanjima javnog dobra, svođenje te rasprave na formalnost, akademska zajednica smatra neprimjerenim i neprihvatljivim.

Upravo izostanak istinske javne rasprave o načelima pod kojima bi dotični zakoni trebali biti izrađeni, te o ciljevima i strategiji razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj – što bi trebalo biti preduvjet svake rasprave o pravnoj regulaciji problematike znanosti, visokog školstva i sveučilišta – povod su za organiziranje ove tribine. Izradu novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, smatramo potrebnom, ali ako je utemeljena na javnoj raspravi o samim osnovama iz kojih će zakoni proizaći.

Na tribini želimo iz različitih perspektiva osvijestiti aktualnu situaciju znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj (imajući, dakako, u vidu europski i svjetski kontekst), artikulirati načela i stvoriti platformu za javnu raspravu o ovim pitanjima koja su važna za društvo u cjelini. Želimo otvoriti raspravu ne samo o aktualnim nacrtima prijedloga zakona i pitanjima koja su neposredno vezana uz to, nego i o samim pojmovima znanosti, obrazovanja i sveučilišta, o razlici između društvenih i humanističkih te prirodnih i tehničkih znanosti, o ciljevima i realizaciji tzv. bolonjske reforme, o statusu i pravima mladih znanstvenika i studenata, o odgovornosti članova akademske zajednice, kao i o Sveučilištu u Zagrebu, koje se očigledno nalazi na prijelomnoj točki.

Ukratko, želimo razgovarati ne samo o slovu nego i o duhu zakona koji bi trebali regulirati problematiku znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta u Hrvatskoj. Razgovor o strategiji razvoja znanosti i obrazovanja trenutačno implicira razvijanje strategije obrane znanosti i visokog obrazovanja od prijetnji utjelovljenih u aktualnim nacrtima prijedloga zakona.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 13. rujna 2020. Protiv britanske kozmičke desnice u usponu ljevica se mora boriti razumom "Jednom kada prihvatimo da smo svi uvučeni u probleme s kojima se suočava cijeli svijet, njihovo rješavanje postaje puno zahtjevniji zadatak od pukog svrgavanja neke tajne kabale. Međutim, to ipak znači da možemo adresirati i ponuditi bolja objašnjenja i rješenja za stvarne svjetske probleme i iskustva zbog kojih ljudi mogu završiti u zečjoj rupi ekstremno desnih teorija zavjere."
  • 13. rujna 2020. Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga "Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini "Dok sekularna kriza kapitalizma poprima naizgled neekonomski karakter, nove epidemije, glad, poplave i druge „prirodne“ katastrofe koristit će se kao opravdanje za proširivanje državne kontrole, a odgovor na te krize sve će više funkcionirati kao prilika za vježbanje novih i neisprobanih protupobunjeničkih mjera. Dosljedna komunistička politika mora moći zajedno sagledati obje te činjenice. Na teorijskoj razini to znači razumijevanje činjenice da je kritika kapitalizma osiromašena ako se odvaja od prirodnih znanosti. No, na praktičnoj razini to također podrazumijeva da je jedini politički projekt koji je danas moguć onaj koji je sposoban orijentirati se na terenu definiranom globalnom ekološkom i mikrobiološkom katastrofom, kao i djelovati u ovom stanju neprestane krize i atomizacije."
  • 6. rujna 2020. Znati što je ispravno, a činiti suprotno: Asistentica i rad "Film Asistentica, redateljice Kitty Green, u startu je dočekan kao film #metoo pokreta. Teško je ne gledati ga na ovaj način. Film o kojem njegova redateljica/scenaristica govori kao „scenariziranoj ne-fikciji“ bavi se jednim danom u životu asistentice holivudskog producenta, koji se u svakom smislu doima kao tip sličan Harvey Weinsteinu, sve do zalihe injekcija alprostandila koju drži u uredu. Film je zanimljiv jer ni u jednom trenutku ne prikazuje ovog lika, zadržavajući se na zvuku njegova glasa dok se dere i na prikazu njegovih manipulativnih e-mailova. Film ne zanimaju poslovične „trule jabuke“, kako kaže Green, nego strukturni uvjeti koji omogućuju takve osobe."
  • 6. rujna 2020. Striptizete su radnice koje imaju moć sindikalnog udruživanja "Striptizetama i vozačima_cama Ubera zajednička je barem jedna stvar: žrtve su pogrešne klasifikacije svojih šefova, koja sve više uzima maha. Međutim, Brandi Campbell, plesačica za odrasle iz Ohia, borila se protiv takve prakse na sudu i pobijedila. Zakon je u tom pogledu jasan: striptizete su radnice koje imaju pravo na sindikalno udruživanje i štrajk."
  • 6. rujna 2020. Pesticidi ubrzavaju širenje smrtonosnih parazita "Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest"
  • 30. kolovoza 2020. Mreža seksualnih radnica koju smo gradile spašava nas tijekom COVID-19 pandemije "Seksualna sam radnica iz Argentine. Ne mogu raditi, i ne primam nikakvu naknadu od države, ali naša grassroots mreža pomaže nam preživjeti. #HumansofCOVID19"
  • 30. kolovoza 2020. Neoliberalno sveučilište pada na ispitu koronavirusa "Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine."
  • 23. kolovoza 2020. Privatne škole oduvijek su omogućavale bogatim učenicima da upadnu na fakultet preko reda "Sveučilišni prijemni ispiti u Ujedinjenom Kraljevstvu moralno su prijeporni i u najboljim okolnostima, a ove godine očigledno ne živimo u najboljim okolnostima. Budući da nije moguće pisati ispite uživo, učenike se vrednovalo na temelju predviđanja, dosad ostvarenih rezultata i povijesnih postignuća njihove škole. Njihova obrazovna budućnost počiva na algoritmu."
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve