Javna rasprava “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra”

Inicijativa Akademska solidarnost organizira javnu raspravu pod nazivom “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra” u u Klubu SC (Savska cesta 25) u četvrtak, 27. siječnja 2011., a početkom u 18 sati. Detaljnije o konceptu i sudionicima rasprave u nastavku.

Inicijativa AKADEMSKA SOLIDARNOST

poziva Vas na javnu raspravu

O DUHU ZAKONA:
STRATEGIJA RAZVOJA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
KAO JAVNOG DOBRA

Rasprava će se održati u Klubu SC (Savska cesta 25, Zagreb)
u četvrtak, 27. siječnja 2011., s početkom u 18 sati

Uvodna izlaganja održat će

akademik Branko Despot
redoviti profesor na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik August Kovačec
professor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik Mislav Ježić
redoviti profesor na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Branko Jeren
redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar znanosti i tehnologije RH

prof. dr. sc. Ladislav Lazić
redoviti profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Davor Babić
docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Raspravu će moderirati

doc. dr. sc. Neven Jovanović
(Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

U listopadu 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je nacrte prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Akademska je zajednica te nacrte oštro osudila i u cijelosti odbacila kao nepopravljive, smatrajući da će dovesti do propasti sustava znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra. U očitovanjima pojedinaca, institucija i inicijativa koje su se usprotivile ovim zakonskim prijedlozima višekratno se ponavljalo da oni potiču daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, te uvode političku kontrolu nad znanošću i sveučilištem. Upozoreno je da, umjesto javno i racionalno isplanirane reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, reforme s jasnim polazištima i eksplicitnim ciljevima, nacrti osiguravaju prostor za “revolucionarno” podvrgavanje znanosti i visokog obrazovanja interesima kapitala i političkih struktura; iskustvo pokazuje da se iza tih interesa i struktura nerijetko kriju partikularni interesi kojima je strana koncepcija znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra.

Sumnje akademske zajednice pojačao je način imenovanja i djelovanja radnih skupina i prosudbenih povjerenstava angažiranih oko izrade nacrta prijedloga zakona. Procedura izrade nacrta (čak i u tzv. drugoj fazi javne rasprave) odvija se netransparentno i gotovo konspirativno, protivno temeljnim demokratskim standardima i načelima. Isključivanje i ignoriranje zainteresiranih, izbjegavanje javne rasprave o ključnim pitanjima javnog dobra, svođenje te rasprave na formalnost, akademska zajednica smatra neprimjerenim i neprihvatljivim.

Upravo izostanak istinske javne rasprave o načelima pod kojima bi dotični zakoni trebali biti izrađeni, te o ciljevima i strategiji razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj – što bi trebalo biti preduvjet svake rasprave o pravnoj regulaciji problematike znanosti, visokog školstva i sveučilišta – povod su za organiziranje ove tribine. Izradu novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, smatramo potrebnom, ali ako je utemeljena na javnoj raspravi o samim osnovama iz kojih će zakoni proizaći.

Na tribini želimo iz različitih perspektiva osvijestiti aktualnu situaciju znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj (imajući, dakako, u vidu europski i svjetski kontekst), artikulirati načela i stvoriti platformu za javnu raspravu o ovim pitanjima koja su važna za društvo u cjelini. Želimo otvoriti raspravu ne samo o aktualnim nacrtima prijedloga zakona i pitanjima koja su neposredno vezana uz to, nego i o samim pojmovima znanosti, obrazovanja i sveučilišta, o razlici između društvenih i humanističkih te prirodnih i tehničkih znanosti, o ciljevima i realizaciji tzv. bolonjske reforme, o statusu i pravima mladih znanstvenika i studenata, o odgovornosti članova akademske zajednice, kao i o Sveučilištu u Zagrebu, koje se očigledno nalazi na prijelomnoj točki.

Ukratko, želimo razgovarati ne samo o slovu nego i o duhu zakona koji bi trebali regulirati problematiku znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta u Hrvatskoj. Razgovor o strategiji razvoja znanosti i obrazovanja trenutačno implicira razvijanje strategije obrane znanosti i visokog obrazovanja od prijetnji utjelovljenih u aktualnim nacrtima prijedloga zakona.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve