Javna rasprava “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra”

Inicijativa Akademska solidarnost organizira javnu raspravu pod nazivom “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra” u u Klubu SC (Savska cesta 25) u četvrtak, 27. siječnja 2011., a početkom u 18 sati. Detaljnije o konceptu i sudionicima rasprave u nastavku.


Inicijativa AKADEMSKA SOLIDARNOST

poziva Vas na javnu raspravu

O DUHU ZAKONA:
STRATEGIJA RAZVOJA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
KAO JAVNOG DOBRA


Rasprava će se održati u Klubu SC (Savska cesta 25, Zagreb)
u četvrtak, 27. siječnja 2011., s početkom u 18 sati


Uvodna izlaganja održat će

akademik Branko Despot
redoviti profesor na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik August Kovačec
professor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik Mislav Ježić
redoviti profesor na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Branko Jeren
redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar znanosti i tehnologije RH

prof. dr. sc. Ladislav Lazić
redoviti profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Davor Babić
docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Raspravu će moderirati

doc. dr. sc. Neven Jovanović
(Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

U listopadu 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je nacrte prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Akademska je zajednica te nacrte oštro osudila i u cijelosti odbacila kao nepopravljive, smatrajući da će dovesti do propasti sustava znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra. U očitovanjima pojedinaca, institucija i inicijativa koje su se usprotivile ovim zakonskim prijedlozima višekratno se ponavljalo da oni potiču daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, te uvode političku kontrolu nad znanošću i sveučilištem. Upozoreno je da, umjesto javno i racionalno isplanirane reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, reforme s jasnim polazištima i eksplicitnim ciljevima, nacrti osiguravaju prostor za “revolucionarno” podvrgavanje znanosti i visokog obrazovanja interesima kapitala i političkih struktura; iskustvo pokazuje da se iza tih interesa i struktura nerijetko kriju partikularni interesi kojima je strana koncepcija znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra.

Sumnje akademske zajednice pojačao je način imenovanja i djelovanja radnih skupina i prosudbenih povjerenstava angažiranih oko izrade nacrta prijedloga zakona. Procedura izrade nacrta (čak i u tzv. drugoj fazi javne rasprave) odvija se netransparentno i gotovo konspirativno, protivno temeljnim demokratskim standardima i načelima. Isključivanje i ignoriranje zainteresiranih, izbjegavanje javne rasprave o ključnim pitanjima javnog dobra, svođenje te rasprave na formalnost, akademska zajednica smatra neprimjerenim i neprihvatljivim.

Upravo izostanak istinske javne rasprave o načelima pod kojima bi dotični zakoni trebali biti izrađeni, te o ciljevima i strategiji razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj – što bi trebalo biti preduvjet svake rasprave o pravnoj regulaciji problematike znanosti, visokog školstva i sveučilišta – povod su za organiziranje ove tribine. Izradu novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, smatramo potrebnom, ali ako je utemeljena na javnoj raspravi o samim osnovama iz kojih će zakoni proizaći.

Na tribini želimo iz različitih perspektiva osvijestiti aktualnu situaciju znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj (imajući, dakako, u vidu europski i svjetski kontekst), artikulirati načela i stvoriti platformu za javnu raspravu o ovim pitanjima koja su važna za društvo u cjelini. Želimo otvoriti raspravu ne samo o aktualnim nacrtima prijedloga zakona i pitanjima koja su neposredno vezana uz to, nego i o samim pojmovima znanosti, obrazovanja i sveučilišta, o razlici između društvenih i humanističkih te prirodnih i tehničkih znanosti, o ciljevima i realizaciji tzv. bolonjske reforme, o statusu i pravima mladih znanstvenika i studenata, o odgovornosti članova akademske zajednice, kao i o Sveučilištu u Zagrebu, koje se očigledno nalazi na prijelomnoj točki.

Ukratko, želimo razgovarati ne samo o slovu nego i o duhu zakona koji bi trebali regulirati problematiku znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta u Hrvatskoj. Razgovor o strategiji razvoja znanosti i obrazovanja trenutačno implicira razvijanje strategije obrane znanosti i visokog obrazovanja od prijetnji utjelovljenih u aktualnim nacrtima prijedloga zakona.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve