Javna rasprava “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra”

Inicijativa Akademska solidarnost organizira javnu raspravu pod nazivom “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra” u u Klubu SC (Savska cesta 25) u četvrtak, 27. siječnja 2011., a početkom u 18 sati. Detaljnije o konceptu i sudionicima rasprave u nastavku.


Inicijativa AKADEMSKA SOLIDARNOST

poziva Vas na javnu raspravu

O DUHU ZAKONA:
STRATEGIJA RAZVOJA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
KAO JAVNOG DOBRA


Rasprava će se održati u Klubu SC (Savska cesta 25, Zagreb)
u četvrtak, 27. siječnja 2011., s početkom u 18 sati


Uvodna izlaganja održat će

akademik Branko Despot
redoviti profesor na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik August Kovačec
professor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

akademik Mislav Ježić
redoviti profesor na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Branko Jeren
redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar znanosti i tehnologije RH

prof. dr. sc. Ladislav Lazić
redoviti profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Davor Babić
docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Raspravu će moderirati

doc. dr. sc. Neven Jovanović
(Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

U listopadu 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je nacrte prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Akademska je zajednica te nacrte oštro osudila i u cijelosti odbacila kao nepopravljive, smatrajući da će dovesti do propasti sustava znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra. U očitovanjima pojedinaca, institucija i inicijativa koje su se usprotivile ovim zakonskim prijedlozima višekratno se ponavljalo da oni potiču daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, te uvode političku kontrolu nad znanošću i sveučilištem. Upozoreno je da, umjesto javno i racionalno isplanirane reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, reforme s jasnim polazištima i eksplicitnim ciljevima, nacrti osiguravaju prostor za “revolucionarno” podvrgavanje znanosti i visokog obrazovanja interesima kapitala i političkih struktura; iskustvo pokazuje da se iza tih interesa i struktura nerijetko kriju partikularni interesi kojima je strana koncepcija znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra.

Sumnje akademske zajednice pojačao je način imenovanja i djelovanja radnih skupina i prosudbenih povjerenstava angažiranih oko izrade nacrta prijedloga zakona. Procedura izrade nacrta (čak i u tzv. drugoj fazi javne rasprave) odvija se netransparentno i gotovo konspirativno, protivno temeljnim demokratskim standardima i načelima. Isključivanje i ignoriranje zainteresiranih, izbjegavanje javne rasprave o ključnim pitanjima javnog dobra, svođenje te rasprave na formalnost, akademska zajednica smatra neprimjerenim i neprihvatljivim.

Upravo izostanak istinske javne rasprave o načelima pod kojima bi dotični zakoni trebali biti izrađeni, te o ciljevima i strategiji razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj – što bi trebalo biti preduvjet svake rasprave o pravnoj regulaciji problematike znanosti, visokog školstva i sveučilišta – povod su za organiziranje ove tribine. Izradu novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, smatramo potrebnom, ali ako je utemeljena na javnoj raspravi o samim osnovama iz kojih će zakoni proizaći.

Na tribini želimo iz različitih perspektiva osvijestiti aktualnu situaciju znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj (imajući, dakako, u vidu europski i svjetski kontekst), artikulirati načela i stvoriti platformu za javnu raspravu o ovim pitanjima koja su važna za društvo u cjelini. Želimo otvoriti raspravu ne samo o aktualnim nacrtima prijedloga zakona i pitanjima koja su neposredno vezana uz to, nego i o samim pojmovima znanosti, obrazovanja i sveučilišta, o razlici između društvenih i humanističkih te prirodnih i tehničkih znanosti, o ciljevima i realizaciji tzv. bolonjske reforme, o statusu i pravima mladih znanstvenika i studenata, o odgovornosti članova akademske zajednice, kao i o Sveučilištu u Zagrebu, koje se očigledno nalazi na prijelomnoj točki.

Ukratko, želimo razgovarati ne samo o slovu nego i o duhu zakona koji bi trebali regulirati problematiku znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta u Hrvatskoj. Razgovor o strategiji razvoja znanosti i obrazovanja trenutačno implicira razvijanje strategije obrane znanosti i visokog obrazovanja od prijetnji utjelovljenih u aktualnim nacrtima prijedloga zakona.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve